Izdvojeno

Uspješan završeak projekta Virtulab – integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine

20210614 1


Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj


VIRTULAB je virtualno umrežen znanstveno-istraživački laboratorij za primarne i sekundarne sirovine. Nastao je opremanjem i integracijom petnaest laboratorija na pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Rezultat je provedbe projekta „VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine“, sufinanciranog sredstvima Europske unije. Projekt je realiziran iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“, referentnog broja KK.01.1.1.02. 0022 (studeni 2018. – srpanj 2021.). Ukupna vrijednost projekta iznosila je 14.186.222,23 kn, a Europska unija sufinancirala iznos od 11.499.539,00 kn iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Glavnina sredstava utrošena je na nabavku nove analitičke opreme, a virtualno umrežavanje, kao završna faza integracije postojećih laboratorija, ostvareno je implementacijom po mjeri krojene softverske aplikacije VIRTULAB.


 20210614 2


Više informacija o projektu i s njim povezanom aplikacijom dostupno je na mrežnoj poveznici https://www.rgn.unizg.hr/hr/virtulab.


Nastavljena suradnja RGNF-a i udruge darovite djece DAR

U subotu, 12. lipnja 2021. godine nadarena djeca osmoškolskog uzrasta iz udruge DAR čiji je predsjednik Dubravko Čop posjetili su geotermalno polje Zagreb u sportskom parku Mladost i Blato. Uz koncesionara, tvrtke GPC Instrumentation Process d.o.o. i tehničkog rukovoditelja Vladimira Cazina, diplomiranog inženjera naftnog rudarstva, zatim Wahiba Ramadana porijeklom iz Sirije koji je također završio RGNF, nazočni su bili i studenati diplomskog studija naftnog rudarstva Dominik Božić i Marin Ćurić uz profesora Vladislav Brkića.
Mlade istraživače STEM područja najviše je zanimalo na kojoj se dubini nalazi geotermalna voda, koje je temperature, način pridobivanja na površinu uz pomoć izgrađene bušotine te prijenos topline prema potrošačima. Uz bušotine Mla-2 i Mla-2 te KBNZ-2 posjetio se i susjedni Kineziološki fakultet koji koristi toplinsku energiju s geotermalnog polja, a u planu je i priključenje studentskog doma Stjepan Radić i stambenog naselja Gredice. Budući RH u svom kontinentalnom dijelu ima visoki temperaturni gradijent u tijeku je niz geotermalnih projekata (obnovljivi izvori) u cilju iskorištavanja toplinske i proizvodnje električne energije. Naravno, u tome najveći doprinos imaju naši geolozi i naftaši sa svojim vrhunskim znanjima i iskustviima.
Za uspomenu s obilasko geotermalnog polja Zagreb sva su djeca dobila prigodne poklone Rudarsko-geološko-naftnog-fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bočicu vode pridobivene s 800 metara dubine čija se geološka starost procjenjuje na čak 30 000 godina. Suradnja s udrugom darovite djece se planira nastaviti kroz mentorstva naših profesora i asistenata na našem fakulteta radi iskazanog interesa djece za područje tehničkih (geo)znanosti.


GTP Zagreb

Slika
Gore lijevo: bušotina KBNZ-2
Gore desno: posjet bušotinama Mla-2 i Mla-3
Dolje lijevo: Wahib Ramadan, Vladislav Brkić, Vladimir Cazin, Dominik Božić, Marin Ćurić
Dolje desno: bočica geotermalne vode s 800 metara dubine

Zanimljiv i neočekivan: Prije im je bilo zabranjeno obavljati ga, a sada su u tom poslu najbolje plaćene

STEM zanimanja trenutačno su među najpopularnijima prilikom odabira fakulteta, i kod osamnaestogodišnjaka i kod njihovih roditelja. No mnogi nisu svjesni da inženjeri nisu samo oni koji završe studij strojarstva, brodogradnje ili elektrotehnike. Slika je zapravo puno šira, a inženjerske struke koje najbolje predstavljaju popularna STEM zanimanja dolaze upravo s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

20210610 1

Kako bismo pobliže saznali što se zapravo s tom strukom može raditi, razgovarali smo s inženjerima rudarstva, geologije i naftnog rudarstva koji su svojevrsni veterani u poslu koji pruža mnogo više nego što mislimo. Jedan od njih je doc. dr. sc. Želimir Veinović, dipl. ing, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu koji se profesionalno bavi zbrinjavanjem raznih vrsta otpada – od onog radioaktivnog do komunalnog, ali i zaštitom okoliša.

20210610 5

''Svijet bez inženjera bi stao. Svijet bez rudara bi stao. Sve ono što nam je potrebno da bismo napravili mobitel, automobil ili bilo koji drugi proizvod, svi materijali koji nisu dobiveni uzgojem, dobiveni su rudarenjem'', rekao nam je Želimir Veinović i dodao: ''Mi zapravo doslovno predstavljamo STEM područje kao takvo, čak i povezujemo više STEM područja jer je Rudarsko-geološko-naftni fakultet interdisciplinaran. Sve ono što koristimo svaki dan i uzimamo zdravo za gotovo ne bi bilo tu da nema STEM struka, odnosno da nema inženjera koji se bave razvojem takvih proizvoda, uređaja i slično.''

Najbolji, ali i najizazovniji dio posla za njega je kaže, rad sa studentima.
''Tu na neki način dobijemo najviše. Najviše se trudimo, najviše energije čovjek potroši baš prenoseći znanje i trudeći se oko studenata. Kad netko od vaših studenata poslije napravi dobru karijeru, kad se dokaže da je bolji od vas, to je onda jako dobro. Zato to i jest najizazovniji i najljepši dio posla'', rekao je Želimir.

Osim što obrazuje mlade, Želimir sa svojim studentima radi i na raznim projektima. Jedan je od njih i onaj vezan za projektiranje površinskih odlagališta radioaktivnog otpada. Tako su osmislili uređaj koji služi za mjerenja difuzije kroz zaštitne materijale.

20210610 2

''Dizajnirali smo uređaj koji će poslužiti za mjerenje difuzije tricija na različitim materijalima, ne samo na glini već i na betonu i nekim drugim materijalima. Izrađen je u potpunosti na 3D printeru i to je naš dizajn s kojim ćemo uskoro vrlo vjerojatno krenuti na sajmove inovacija. Vidjet ćemo hoće li drugi prepoznati koliko je zapravo to bila dobra ideja'', rekao je Želimir.

Oni koji završe smjer rudarstva mogu se baviti širokim spektrom zanimanja – od raznih vrsta miniranja i zbrinjavanja otpada do geotehničkih radova i zaštite okoliša. Posla ima za svakoga jer su ta zanimanja izrazito tražena.

''Rudarstvo i rudarske djelatnosti struke su u kojima su ljudi najbolje plaćeni u Hrvatskoj. Za divno čudo, žene u našoj struci imaju veće plaće negoli muškarci. Mislim da to inače u drugim strukama baš i nije čest slučaj, ali kod nas jest. Osim što nije problem pronaći posao ako želite baš raditi u struci, struka je zanimljiva zato što nudi širok raspon mogućih zaposlenja, odnosno mogućih radnih mjesta'', rekao je Želimir.

20210610 1

I dok Želimir neumorno radi kako bi educirao nove generacije mladih inženjera rudarstva, prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar, inženjerka naftnog rudarstva, oduvijek je željela raditi na platformi, stoga je rad u ovoj struci bio logičan smjer.

''Potječem iz naftne obitelji. Tata me sa sobom vodio na teren, no u moje vrijeme ženama nije bio dopušten pristup na platformu, što se kasnije promijenilo. Najzanimljiviji dio posla svakako je odlazak na teren'', rekla je Daria.

''Mi često odlazimo na bušotine koje su smještene u kopnenom dijelu i analiziramo mogu li se nove bušotine locirati na tim mjestima na kojima su planirane. Analiziramo kakav će biti utjecaj na okoliš tih novih objekata, kako objekte povezivati, kako kretanja na tržištu mogu utjecati na realizacije svih tih projekata, kako iskoristiti postojeću infrastrukturu itd.'', rekla je Daria i dodala: ''Primjerice kako iskoristiti postojeće platforme koje se nalaze na offshore Jadrana u budućnosti za offshore wind i iskorištavanje vjetra na tim lokacijama. Stoga su to uvijek zanimljivi odlasci na teren na kojima susretnete ljude, dobijete puno novih informacija koje onda imate mogućnost iskoristiti u istraživanjima i prenijeti ih dalje studentima.“

20210610 9

Iako obično naftnu industriju percipiramo kao industriju na zalasku, ona to nikako nije. Energija je budućnost, a upotrebom klasične tehnologije koju vežemo uz ovu industriju može se puno naučiti.

''Naftna industrija kakvu smo poznavali prije, u prošlom stoljeću, odlazi u povijest. Tehnologija skladištenja energije, pohrane CO2, iskorištavanje geotermalne energije, povećanja iscrpka ugljikovodika. Bez tih tehnologija teško da ćemo ostvariti budućnost'', rekla nam je Daria.

Mnogi ne shvaćaju da biti naftni inženjer ne znači nužno i rad u naftnoj kompaniji, već tu može biti riječ i o radu na velikim projektima u raznim energetskim i regulatornim agencijama te poslovima vezanima za LNG terminale, plinske transportne sustave i drugo. Kako bi razbila tu percepciju, ova inženjerka naftnog rudarstva svoje studente vodi posvuda.

''Jedna od glavnih preokupacija mi je da uključim studente aktivno u znanstveno-istraživačke projekte, ali i u cjelokupan stručni rad. Tako ih često vodim na konferencije, idemo na znanstveno-stručne skupove i na terenu komuniciraju s ljudima iz energetskog sektora. Često na taj način dobiju neku praksu ili možda posao u industriji i to me onda veseli'', rekla je Daria.

20210610 10

Za razliku od Darije, koja je svoju karijeru posvetila obrazovanju mladih i naftnom rudarstvu, Izv. prof. dr.sc. Sibila Borojević Šoštarić, inženjerka geologije, bavi se mineralnim sirovinama koje su nam izuzetno potrebne u našem svakodnevnom životu.

''Svi su moji dani prilično uzbudljivi. Najbolji dio posla je rad na terenu i na prikupljanju uzoraka. Naša je struka specifična po tome da ne možemo unaprijed definirati lokaciju na kojoj ćemo provoditi istraživanje, dok ne definiramo temu. Kad definiramo temu, onda pregledom literaturnih podataka određujemo terene na kojima ćemo odraditi daljnja istraživanja. To je možda najuzbudljiviji dio našeg posla'', rekla je Sibila Borojević Šoštarić.

S kolegama na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sibila educira inženjere geologije, koji su zajedno s inženjerima rudarstva i naftnog rudarstva sve redom STEM struke. No od svih njih, geolozi su najviše vezani za prirodoslovlje. Tako se jedan dio njih bavi i klizištima, kojih je u Hrvatskoj mnogo.

20210610 11

''Naš je fakultet u sklopu jednog hrvatsko-japanskog projekta postavio opremu za monitoring klizišta Kostajnik. To je najveće klizište u podsljemenskoj zoni, a posljedica je cementare u Podsusedu te ugrožava stotinjak i više stambenih objekata. Mi imamo monitoring tog klizišta u stvarnom vremenu i ekipu koja je u edukacijskom smislu izvrsna u profiliranju mladih inženjera koji će se dalje baviti time'', rekla je Sibila Borojević Šoštarić.

Sibila trenutačno radi na nekoliko projekata, a jedan od njih joj je posebno drag. Riječ je o I Target projektu financiranom iz Obzora 2020, na koji je izrazito ponosna.

''To je projekt koji je vezan za inovativnu prospekciju i tehnologije za sirovine, uključujući litij, volfram, kositar i tantal. U okviru tog projekta zajedno s petero studenata s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta otkrili smo dvije litijske anomalije. Radi se o povećanim koncentracijama litija na širokom području Motajice, koje su interesantne za daljnja istraživanja i prospekciju na litij'', rekla je Sibila.

20210610 4

Iako zvuči zabrinjavajuće, litij je inertan metal za razliku od ostalih teških metala poput olova, cinka, kroma i drugih koji su toksični. On je izuzetno koristan prilikom izrade raznih vrsta električnih uređaja koje koristimo u svakodnevici.

''Litij nam je inače potreban za naše tehnologije u svakodnevnom životu i ustvari se najviše služimo njime u mobilnoj komunikaciji. Ugrađuje se u baterije naših mobilnih telefona, laptopa, iPada i svih tih elektroničnih uređaja koji su nam u svakodnevnom životu neophodni, pa su zbog toga ta otkrića jako važna'', rekla je Sibila.

Jednom kada navrše osamnaest godina, učenici su suočeni s morem informacija i zanimanja kojima bi se potencijalno mogli baviti. Ipak, biti inženjer nikad nije bio loš izbor, posebice danas kada tehnologija neprestano ide prema naprijed. Inženjeri se nalaze u srcu razvoja raznih tehnologija, stoga kao zanimanje u kojem gotovo svatko pronađe posao po završetku studija, ovaj fakultet svakako bi se trebao pronaći visoko na popisu potencijalnih fakulteta svakog srednjoškolca.

20210610 12


20210610 5


Matija, Danica i Marko izabrali su neke od najplaćenijih i najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, evo čime se bave

20210524 1

Prije upisa na fakultet valja se dobro informirati. Upravo su to učinili Matija, Danica i Marko koji danas grade karijeru u zanimanjima koja su visoko cijenjena. Ljubav prema ekologiji, tehničkim fakultetima i istraživanju, po redoslijedu bili su njihovi motivi zbog kojih su upisali različite smjerove Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Svima koji razmišljaju o tom smjeru odlučujući faktor mogao bi biti to što je nezaposlenost inženjera s tog fakulteta među najmanjima u Hrvatskoj dok su njihove plaće među najvećima.


Magistar geologije Matija Vukovski još je kao mali svoje vrijeme volio provoditi u prirodi, a u trenucima kada to nije bilo moguće uslijed kiše, često je listao brojne znanstvene časopise i enciklopedije, stoga je upis na Rudarsko-geološko-naftni fakultet nakon završene prirodoslovne škole, za njega bio logičan izbor.

''Po mom mišljenju, velika prednost Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta je što u području geologije ima preddiplomski studijski program Geološkog inženjerstva koji pored kolegija u polju geologije, sadrži i brojne kolegije u kojima su matematika i inženjerstvo u prvom planu. To se nama kao studentima tada naravno nije svidjelo, ali danas sam svjestan koliko mi znanje stečeno upravo na tim kolegijima olakšava uočavanje i točno definiranje određenih problema, ali prvenstveno pomaže pri postavljanju ciljeva i planiranju zadataka čije izvršavanje u konačnici vodi rješavanju problema.'', iskren je Matija koji se kasnije prilikom zaposlenja opredijelio za znanstveno istraživački rad.


Stručna praksa u francuskom nacionalnom energetskom institutu IFP Energies nouvelles

Tijekom diplomskog studija bio je dio projekta koji je, među ostalim, proučavao naftni potencijal u Hrvatskoj te modeliranje bazena složenih geoloških područja. U sklopu upravo tog projekta odradio je stručnu praksu u francuskom nacionalnom energetskom institutu IFP Energies nouvelles.

„Svakom studentu, bez obzira na kojem fakultetu studira, preporučio bih da se još tijekom studija pokuša uključiti na neki projekt ili prijaviti za stručnu praksu. Meni je sudjelovanje na ovom projektu uvelike pomoglo da gomila informacija koje sam imao u glavi te stečeno znanje konačno dobiju neki smisao. Jednako sam tako vidio gdje su mi otvorene rupe te gdje još ima mjesta za napredak“, pojašnjava Matija koji trenutno radi na Hrvatskom geološkom institutu.

Njegov je posao dinamičan, a sastoji se od uredskog i terenskog posla. Kao takav, odlazak na posao za njega je zapravo pravi užitak. Ipak, od posla u uredu, više voli rad na terenu gdje prikuplja uzorke i neprestano se susreće s novim otkrićima.

„Postoji mnogo pristupa terenskim istraživanjima, ali u suštini svima im je zajedničko to što pokušavamo odrediti starost stijena, okoliše u kojima su one nastale, međusobne odnose različitih vrsta stijena te procese koji su na njih utjecali milijunima godina kroz geološku prošlost, koji su u konačnici doveli i do današnjeg izgleda krajolika i građe Zemlje.'', objašnjava Matija kako mu izgleda dan na poslu.

20210524 2

Zanimljiva, a osobito privlačna činjenica jest da je broj nezaposlenih inženjera s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta među najmanjima u Hrvatskoj dok su njihove plaće među najvećima.

„Puno puta mi se dogodilo kada bih ljudima rekao da studiram geologiju da upitaju „Jesu li to oni što mjere zemlju po cestama?“ misleći pritom na geodete. Mislim da javnost nije dovoljno svjesna važnosti geologije i geološkog inženjerstva i da ne primjećuje njihov doprinos razvoju društva u cijelosti. Kada bi se to promijenilo, ljudi bi shvatili vrijednost geologije te da ona može preduhitriti i pravovremeno doskočiti mnogim problemima, a ne da nam geolozi služe samo za rješavanje problema nastalih u prirodnim katastrofama kao što smo na žalost imali priliku vidjeti ove zime“, prepričava Matija koji naglašava kako u razvijenijim zemljama Europe takav problem ne postoji. Kao jedan od razloga navodi jasno definiranu zakonsku regulativu o geološkoj djelatnosti, što naposljetku doprinosi i povećanju broja radnih mjesta u struci.


Posao u Hrvatskoj ili inozemstvu

„Međutim, mnogo mojih studentskih kolega se u Hrvatskoj zaposlilo u odličnim tvrtkama gdje imaju mogućnost daljnjeg napredovanja. Neki od njih su se zaposlili i u inozemstvu ili čak upisali doktorske studije na visoko pozicioniranim stranim sveučilištima“ , kaže Matija koji se također može pohvaliti nastavkom akademskog usavršavanja s obzirom na to da je upisao i doktorat.

„Volio bih učenicima koji razmišljaju o studiranju geologije poručiti da se prvo dobro informiraju o tome što geologija zapravo jest. Ako se nakon toga odlučite za geologiju, ozbiljno pristupite studiju jer ćete samo na taj način prikupiti znanje koje će vas kvalificirati za poslove koji vas u budućnosti očekuju“, zaključuje ovaj perspektivni mladić.

Rudarstvo je jednako pristupačno zanimanje i za žene i za muškarce


No, osim mladića na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu ima i djevojaka. Jedna od njih je Danica Bago kojoj su uvijek bile draže tehničke i prirodoslovne u odnosu na društvene znanosti.

„S obzirom na to da živimo u 21. stoljeću kada lagano nestaje podjela poslova na muška i ženska, kao žena mogu reći da niti tijekom svog studija, a ni kasnije u radnom okruženju, nisam doživjela neugodne situacije. Rudarstvo je jednako pristupačno zanimanje i za žene i za muškarce“, poticajne su riječi Danice kojoj se stav prema rudarstvu tijekom godina nadograđivao.


20210524 3

Baš kao i Matijin, i njeni su dani dinamični i raznoliki te pružaju spoj teorije i prakse. Trenutno radi kao inženjerka rudarstva u privatnoj tvrtki GMTT – Lešćenac na kamenolomu, a na ovom poslu vidi se i u budućnosti.

„Kroz tjedan kombiniram rad u kamenolomu i rad u uredu. Rad u kamenolomu sastoji se od upravljanja i nadgledanja radnika, koordinacije i nadzora usluge vanjskih dobavljača poput miniranja i dr. Ono što je najbitnije jest da se sve radnje u kamenolomu izvode u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim aktivima te tehničkim normativima iz sektora rudarstva. Naravno treba voditi računa i o zaštiti na radu'', opisuje Danica i dodaje: „Trudim se svakodnevno nadograđivati, što kroz sam posao, što kroz edukacije koje se pružaju. Trenutno se vidim i dalje na radu u kamenolomu, međutim ne mora značiti da će tako i ostati. Završetkom studija rudarstva brojne su opcije gdje možete raditi, tako da ako osjetim da bih željela promijeniti trenutni posao odlično je što postoji još mnogo drugih opcija.“


Plaće iznad prosjeka

Osim što je zanimljivo njezino je zanimanje također traženo. „Kao inženjer rudarstva mogu reći da posao nije teško pronaći i da imate više opcija gdje možete i želite raditi. Plaće su iznad prosjeka, a ako imate ambicija za rad u inozemstvu onda govorimo o zaista visokim plaćama. Međutim, kao što rekoh i plaće u Hrvatskoj su poprilično visoke, i ono što mi se sviđa je da i dalje rastu“ , iskreno je podijelila Danica koja za sebe kaže da u svom poslu voli dinamiku i nove izazove s kojima se svakodnevno susreće.

Kaže da bi svakom srednjoškolcu prvo preporučila da prouče sve opcije koje im se nude i da se prvenstveno dobro informiraju.
„Ako se odluče za studij rudarstva, kao bivša studentica mogu im reći da će steći zanimljive vještine i širok spektar znanja. Također kroz studij će moći sudjelovati na raznim projektima i praksama čime će svoju razinu znanja i vještina postaviti na viši nivo“, zaključne su riječi Danice Bago.


STEM djelatnost

Za razliku od geologa Matije i Danice koja se bavi rudarenjem Marko Gaćina odlučio se za smjer naftnog inženjerstva. Trenutno je zaposlen u INI gdje u njihovim laboratorijima provodi istraživanje ležišta ugljikovodika. Ljubav prema ovome zanimanju rodila se još dok je bio dijete kada je mnogo vremena provodio u prirodi, istraživanju i penjanju po stijenama. Sve to za njega je objedinjeno upravo u poslu koji danas obavlja. Veliku ulogu u njegovu životu odigrao je Rudarsko-geološko-naftni fakultet jer ga je približio i upoznao s ljepotama istraživanja stijena i fluida, odnosno s termodinamikom i petrofizikom i bez ovog studija ne bi bio tu gdje danas jest.

„S obzirom na to da bi se moje područje djelovanja u smislu digitalne petrofizike moglo okarakterizirati kao STEM djelatnost, značaj fakulteta najviše se očitovao u mentorstvu i radu s vrlo kompleksnim metodama simulacije i modeliranja protjecanja na razini pornog prostora. Osim toga, RGN fakultet zaslužan je i za suradnju s FSB-om, gdje smo počeli koristiti mikro-tomografiju kako bi kreirali pravo igralište za naše eksperimente“, pojašnjava Marko.
Markova se djelatnost svodi na rad na različitim projektima koji se često odvijaju paralelno što posao čini vrlo dinamičnim i zanimljivim. ''Okosnica svega u danu su petrofizikalne analize stijena i termodinamička karakterizacija fluida i to je često najzabavniji dio, pogotovo u obliku timskog rada. S obzirom na to da radimo s vrlo sofisticiranom opremom i to pri visokim tlakovima i temperaturama nema mjesta dosadi. Tako je moguće vidjeti kako se ugljični dioksid otapa i nestaje u nafti ili pak prelazi u tekuće stanje. Također, moguće ga je protiskivati kroz stijenu i pri tome mjeriti propusnost. U trenucima izvan laboratorija, simulacije različitih eksperimenata su odlična alternativa i omogućavaju da cijeli eksperiment odradiš primjerice kod kuće s djecom, dok kuhaš ručak.'', konkretno dočarava.


Zapošljavanje i tijekom fakulteta

S obzirom na traženost zanimanja svoje je poslovno iskustvo opisao kao jednostavno. ''Zaposlio sam se zapravo i prije nego što sam završio fakultet. Tako je bilo i s većinom mojih kolega. Čini mi se da danas više studenata odlazi izvan Hrvatske, ne samo poslom, već i u sklopu diplomskog studija. Gledajući Hrvatsku i Europu rekao bih da će istraživanje podzemlja i dalje imati ključnu ulogu i to ne samo u energetici i gospodarstvu već i u ekološkom smislu.'', kaže Marko koji je napominje da naftno inženjerstvo počiva poglavito na temeljima fizike, geologije, kemije i strojarstva pa više nije rijetkost pronaći naftne inženjere i u drugim djelatnostima.

20210524 4

Mišljenja je kako ljudi uglavnom vrlo malo znaju o poslu i zanimanju kojim se bavi jer je na neki način skriveno od očiju javnosti. „Vjerujem da je to prvenstveno zato što su određeni segmenti našeg posla ili vrlo kompleksni te uključuju zapravo rad i poznavanje raznih struka ili zato što se izvode u posebnim uvjetima, kao što je primjerice proces izrade kanala bušotine, rada na samoj bušotini ili u procesnoj stanici. Podzemlje je uvijek nepredvidivo“, kaže i dodaje da su naftni inženjeri zapravo inženjeri podzemlja i da bez njih ne bi bilo moguće komunicirati s formacijama stijena čije dubine zalijeganja obično iznose i po nekoliko tisuća metara.

Njegova akademska karijera nastavlja se na poslijediplomskom studiju za koji kaže da je izvrsna prilika da se čovjek dobro upozna s određenim područjem znanosti i da raščisti sve nepoznanice koje odavno nosi. ''U budućnosti bih volio dosadašnji rad iz domene termodinamike i digitalne petrofizike usmjeriti prema spomenutoj CCUS tematici i tako pomiriti energetiku s ekologijom.'', planovi su Marka.

Naposljetku mladima poručuje: ''Samo hrabro! Neka slušaju sebe i neka stječu vlastita iskustva. Naše zanimanje je vrlo specifično, da ne kažem čak i pomalo tajnovito s obzirom na to da se ne pojavljuje mnogo u medijima. S obzirom na svoju važnost i ulogu, naš posao je često obilježen raznim ekonomskim i političkim događajima na globalnoj razini što donosi i svojevrsna iznenađenja i promjene u poslovanju. Bilo bi dobro da se budućim studentima omogući fokusiranje na različite aspekte podzemlja i energetike te zaštitu okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova i geotermalnu energiju. Time dobivajuraznovrsne mogućnosti usavršavanja i zapošljavanja te spremnost za izazove u nadolazećim vremenima.''


Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Rudarsko-geološko-naftni fakultet po najvišim profesionalnim standardima.


20210524 1


SENAT SVEUČILIŠTA U ZAGREBU POTVRDIO IZBOR IZV. PROF. DR.SC. VLADISLAVA BRKIĆA ZA NOVOG DEKANA RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNOG FAKULTETA

VB slika

Na svojoj 10. sjednici, 18. svibnja 2021. godine, Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio je odluku Fakultetskog vijeća Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta o izboru izv. prof. dr.sc. Vladislava Brkića za dekana fakulteta za mandatno razdoblje od dvije (2) akademske godine počevši od 1. listopada 2021. godine.


Vladislav Brkić rođen je 1967. godine u Zadru. Osnovnu školu završio je u Sukošanu, a srednju školu Juraj Baraković (današnju opću gimnaziju) u Zadru. Diplomirao je naftno rudarstvo na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1993. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 2011. godine, također na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu te je stekao akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, polje rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo.
Od 1993.-2015. godine radio je u Ina-Industrija nafte d.d. Zagreb (Naftaplinu) na raznim pozicijama u Segmentu djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina (Upstream) od kojih se ističu: inženjer proizvodnje na proizvodnom pogonu Beničanci-Donji Miholjac, ekspert u Službi proizvodnog inženjeringa Zagreb, direktor Sektora proizvodnje nafte i plina, član Upravnih odbora Hayan Petroleum Company Sirija, Marina Petroleum Company Egipat i INAgip Sjeverni Jadran.
Od 2015. godine zaposlen je u Zavodu za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje trenutno obnaša dužnost predstojnika Zavoda. Nositelj je više kolegija na prediplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju.
Član je Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Sekcije za naftno rudarstvo gdje obnaša dužnost pročelnika Sekcije.
Član suradnik je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), Odjela rudarstva i metalurgije. Predsjednik je hrvatskog ogranka međunarodne udruge naftnih inženjera (SPE). Predsjednik je nadzornog odbora Hrvatskog nacionalnog komiteta Svjetskog vijeća za naftu (WPC). Član je Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG) gdje je član uredničkog odbora stručnog časopisa Nafta i plin.
Revizor je naftno-rudarskih projekata i elaborata o rezervama ugljikovodika imenovan od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Radio je na mnogim domaćim i inozemnim projektima te je autor/koautor više znanstveno-istraživačkih i stručnih radova te jednog patenta.


Manifestacija "16. Cash&Carry“ - Dan otvorenih vrata umjetnosti u suradnji sa RGNf-om

U sklopu ovogodišnje manifestacije "16. Cash&Carry - Dan otvorenih vrata umjetnosti" koju organizira Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu te uz suradnju studenata i nastavnika Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta pripremljena je prezentacija aktualne teme potresa na informativan, zanimljiv i edukativan način.

Manifestacija se odražava na dan 15.5.2021. od 10 do 18 sati na lokaciji Sveučilište u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti, Nastavnički odsjek, Jabukovac 10, 10 000 Zagreb.

Važno je napomenuti da će se cijeli program odvijati u skladu s važećim epidemiološkim mjerama. Svi segmenti programa bit će prilagođeni aktualnim mjerama i mogućnostima, uz istaknuta upozorenja na vidljivim mjestima i odgovarajuća ograničenja u prostorima Akademije.


Više o manifestaciji može se pogledati ovdje:

Instagram: https://instagram.com/cashandcarry_jabukovac?igshid=1fx81p4x7ydkh

Facebook: https://m.facebook.com/keshandcarry/


 20210514 2


 20210514 2


Dan doktoranada RGN-a i okrugli stol "RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja"

20210503 2
Dan doktoranada Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta
 Sveučilišta u Zagrebu i okrugli stol pod nazivom „RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja“ održat će se u četvrtak 6. svibnja 2021. U prvom dijelu doktorandi će predstaviti svoj istraživački rad na doktorskom studiju kroz kratka predavanja i prezentacije postera. U drugom dijelu uvodničari će sudionike uvesti u temu okrugloga stola te pripremiti za raspravu.
Svrha okrugloga stola je prezentacija primjene rudarsko-geološko-naftnih znanosti nakon prirodnih katastrofa, a u nastavku slijedi prijedlog tema za raspravu:


- primjena temeljnih geoloških i seizmotektonskih istraživanja na Petrinjskom potresnom području nakon glavnog potresa 29.12.2020. godine.
- primjena inženjerskogeoloških znanstvenih istraživanja nakon glavnog potresa M 6,2 u prosincu 2020.
- primjena hidrogeoloških znanstvenih istraživanja nakon glavnog potresa M 6,2 
- primjena geofizičkih istraživanja nakon glavnog potresa M 6,2
- projekti miniranja nakon potresa u Zagrebu i Petrinji


Program i više informacija možete vidjeti OVDJE.


Studenti Borna Leš i Dominik Božić imali intervju na Dobro jutro, Hrvatska povodom odličnog uspjeha na Petrobowl-u

Intervju možete pogledati na poveznici, a mi se još jednom pridružujemo čestitkama cijelom timu.


https://magazin.hrt.hr/.../hrvatski-studenti-na-svjetskom...


20210406 1


Sveučilište u Zagrebu dio je novonastajućeg Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC

Cilj UNIC saveza je omogućiti stvaranje novog europskog sveučilišta, u okviru Europskog obrazovnog prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijeg europskog društva.

Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska).

Savezu osam europskih sveučilišta, među kojima je i Sveučilište u Zagrebu, dodijeljena je inicijalna potpora za razvoj Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, u okviru poziva European Universities.

Koordinator UNIC saveza je Erasmus sveučilište u Rotterdamu. Koordinator projekta na razini Sveučilišta u Zagrebu je Pravni fakultet.

Prva faza projekta trajat će tri godine, nakon čega se očekuje njegovo produljenje na tri daljnje godine. Očekuje se da će se aktivnosti UNIC-a u punom opsegu razviti tijekom šestogodišnjega razdoblja, ali će Europsko sveučilište postindustrijskih gradova ostati trajna institucionalna forma suradnje partnerskih sveučilišta koja čine UNIC savez.

Projekt stvaranja UNIC-a ima tri glavne komponente, koje će se najvećim dijelom ostvariti online, odnosno u digitalnom okruženju.

Međusveučilišni kampus (UNIC Campus) omogućit će studentima, istraživačima i sveučilišnim nastavnicima te drugim zaposlenicima, naročito onima u studentskim referadama, laboratorijima i knjižnicama, nesmetanu mobilnost nužnu za učenje, nastavu, poučavanje, znanstveno istraživanje, rad, razmjenu i razvoj znanja unutar UNIC-a, bez obzira na njihovo socioekonomsko i kulturno podrijetlo i stanje. Cilj je osigurati punu uključenost svih kategorija studenata. Očekuje se 50 postotna mobilnost studenata te 25 postotna mobilnost nastavnika i nenastavnog osoblja.

Akademija izrazite raznolikosti (Superdiversity Academy) treba potaknuti sva sveučilišta iz UNIC saveza na prihvaćanje studenata i zaposlenika svih karakteristika i podrijetla. Cilj je otvoriti i razviti nove oblike suradnje te mobilnost studenata i zaposlenika među uključenim sveučilištima.

Gradski laboratoriji (City Labs) oblik su učenja kroz praksu gdje će npr. u Zagrebu kroz definiranu temu “Pomoć građanima nakon potresa”, na fizičkoj lokaciji izvan fakulteta, biti moguće pružiti pomoć onima kojima je pomoć potrebna, s naglaskom na marginalizirane skupine i skupine u određenoj vrsti rizika. Cilj je omogućiti interkulturalno učenje i suradnju.

Voditelj projekta za Sveučilište u Zagrebu je prof. dr. sc. Ivan Koprić, a zamjenica voditelja projekta izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak.  U pojedine zadatke i aktivnosti na projektu uključuju se nastavnici i studenti sa svih sastavnica Sveučilišta. Uz povjerenike za UNIC projekt na svim sastavnicama zagrebačkog sveučilišta, važnu ulogu imat će i studentski predstavnici svih sastavnica okupljeni u studentski odbor. Očekuje se i formiranje odbora dionika projekta u kojem će biti predstavnici gradske uprave Zagreba, civilnog društva i poslovne zajednice s područja Grada i šire zajednice.


Creathon Banner


RGNF studentska ekipa (SPE) osvojila 3. mjesto na prvenstvu Europe u kvizu znanja

Veliko nam je zadovoljstvo objaviti da je SPE studentska ekipa RGNF-a (naftno inženjerstvo) osvojila 3. mjesto u kvizu znanja PetroBowl u organizaciji svjetske organizacije naftnih inženjera SPE.
Na natjecanju je sudjelovalo 15 jakih europskih fakulteta, a naša ekipa je osvajanjem trećeg mjesta osigurala plasman na prvenstvu svijeta koje će se održati u Dubaiju ove jeseni u sklopu godišnjeg SPE kongresa i izložbe.
RGNF tim pod nazivom SPE student chapter University of Zagreb bio je u slijedećem sastavu: Borna Leš (kapetan), Dominik Božić, Jakov Turk, Josip Banić i Božo Logarušić.

Očekivanja su velika s obzirom na iskazano veliko znanje našeg tima i s nestrpljenjem očekujemo dobre vijesti i s prvenstva svijeta.


Petrobowl


Virtualna šetnja

Pridružite nam se u virtualnoj šetnji unutar zgrade! Nalazimo se na Street Viewu.



20210319 1


8. po redu ASEC-a (Annual energy student congress)

Povodom održavanja međunarodnog virtualnog energetskog studentskog kongresa ASEC 2021 koji započinje 15.3.2021. u organizaciji studentske sekcije SPE University of Zagreb i RGNF-a, za naše inozemne sudionike napravljen je film o izložbi Hrvatska svijetu koja se održava u Zagrebu. Kakve veze ima izložba s RGNF-om pogledajte kratki film, a na kraju možete i otkriti jednu grešku u natpisu na hrvatskom jeziku. Ugodno gledanje.



Sporazum o suradnji između RGNF-a i Općine Raša

Danas je potpisan Sporazum o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj suradnji između Općine Raša i našeg fakulteta. Sporazum su potpisali načelnica mr.sc. Glorija Paliska i dekan prof.dr.sc. Kristijan Posavec. Koordinaciju suradnje na RGNF-u vodit će docentica dr.sc. Anamarija Grbeš i profesor dr.sc. Mario Dobrilović.

IMG 2732 edit

Slika 1. Potpisivanje sporazuma između Općine Raša i RGNF-a

IMG 2728 edit

Slika 2. Potpisivanje sporazuma između Općine Raša i RGNF-a

Fotografije 1 i2  prikazuju s lijeva na desno: Željko Zahtila, predsjednik Općinskog vijeća, Gloria Paliska, načelnica Općine Raša, Kristijan Posavec, dekan RGNF-a

IMG 2737

Slika 3. Dekan Kristijan Posavec

Općina Raša upravlja rudarskim objektima jame Raša nekadašnjih Istarskih ugljenokopa Raša. U povijesti rudarstva Istarski ugljenokopi Raša poznati su po tome što je u njima bilo zaposleno i do 12 tisuća rudara te su u određenim periodima imali i najveću svjetsku proizvodnju ugljena, a svemu je prethodila i planska izgradnja Raše koju je projektirao arhitekt Gustavo Pulitzer Finali po kojemu je i nazvan glavni trg u Raši. Nedavno je proslavljena i obljetnica Labinske Republike, a kompleksna povijest Raše tek će se početi rasvjetljavati.

Već dulje vrijeme radi se na projektu preuređenja rudnika. Glavni rudarski projekta za uređenje jednog dijela rudnika je nedavno pozitivno ocijenila stručna komisija pri Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja. Preuređenje rudnika ima velik značaj za Rašu i Labinštinu, u pogledu razvoja turizma i kulture, ali i u pogledu razvoja znanstvenih i nastavnih sadržaja iz područja geoznanosti, posebno rudarstva i geologije, te okolišnog inženjerstva. Objekti na površini će u tome isto imati važnu ulogu (ovaj dimnjak ne rušimo 😉).

Dimnjak

Slika 4. Toplana u Raši

Put do Glavnog rudarskog projekta nije bio lagan. Prvo trebalo utvrditi po kojoj legislativi će se raditi obzirom da su projekti preuređenja napuštenih rudnika do sada bili rijetki, izvanredni čak, te se u propisima nisu posebno razmatrali. Osim toga, bilo je potrebno pronaći samoodrživ model u pogledu kasnijeg održavanja. Proceduralno, model za postupanje je pronađen kod rudarskog projekta preuređenja napuštenog rudnika Sv. Barbara u Rudama koji je napravljen u suradnji KUD-a Oštrc i RGNF-a, a na kojemu su radili umirovljeni profesor dr.sc. Darko Vrkljan te docent dr. Mario Klanfar. Načelnica Paliska i njen tim su uložili veliku volju i trud da se to sve pokrene u Raši, i iako su epidemiološke mjere usporile realizaciju, nisu je onemogućile - Labinština je prošla kroz mnoga izazovna vremena i još je tu, ponosna i zdrava, i ide naprijed.

IMG 2743

Slika 5. Sudionici sastanka prodekan Dalibor Kuhinek, koordinatorica Anamarija Grbeš, predsjednik Općinskog vijeća Željko Zahtila, načelnica Glorija Paliska i dekan Kristijan Posavec

Otvorena Večernjakova izložbu HRVATSKA SVIJETU na kojoj je izložen i začetnik suvremenog naftnog inženjerstva Antun F. Lučić

U Meštrovićevu paviljonu od 12. veljače do 15. svibnja javnost ima priliku posjetiti jedinstven izložbeni projekt s više od 1500 eksponata. Multimedijska izložba Večernjeg lista Hrvatska svijetu interdisciplinarni je projekt u kojem su stručno obrađeni i kontekstualizirani izumi, otkrića i umjetnička ostvarenja sveukupno 38 hrvatskih velikana koji su svojim zaslugama utjecali na razvoj cjelokupne svjetske povijesti.

Projekt Večernjeg lista Hrvati koji su mijenjali svijet, finale kojega je izložba Hrvatska svijetu, svojevrsna je retrospektiva postignuća naroda koji je tek prije tridesetak godina u dramatičnim okolnostima dobio svoju državu. Izbjegavajući mitomaniju, kojoj su sklona ne samo društva bez bogate prošlosti već i ona najveća i najjača, i istovremeno razbijajući stereotipe, ispričana je priča o Hrvatima čije je djelovanje promijenilo zajednicu kojoj su pripadali, ali i ostavilo dubok trag na cijelo čovječanstvo.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu aktivno sudjeluje s postavom lika i djela Antuna F. Lučića, začetnika suvremenog naftnog inženjerstva koji je umro točno prije 100 godina.


Anita Ruso kustosica

Kustosica izložbe dr. sc. Anita Ruso (slikao Boris Ščitar, Večernji list)


Vodič kroz izložbu (.pdf).


Otvoreno o pojavi rupa na području koje je pogodio potres

Profesori s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta prof. dr. sc. Franjo Šumanovac i prof. dr. sc. Bruno Tomljenović i sudjelovali u emisiji Otvoreno HRT-a.


Prof. dr. sc. Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta istaknuo je kako se pojava vrtača može svrstati u fenomen. Naglasio je kako nije uobičajeno da se nakon potresa tlo tako ponaša.

- Takvi oblici pojavljuju se na područjima sela Mečenčani, te Borojevići zbog specifične geološke građe, rekao je.

Dodao je kako najveća urušna vrtača na Banovini ima promjer 30 metara, a otvorila se 6. siječnja između 12 i 14 sati, te je njezin promjer tada bio deset metara. Tomljenović je kazao kako se urušne vrtače događaju trenutno i zbog toga su izrazito opasne.
Poručio je da urušne vrtače nastaju u područjima sa specifičnom geološkom građom u terenima gdje jedan dio naslaga koje su na površini idu u podzemlje zemlje, a izgrađuju uglavnom šljunci, pijesci i gline.
Rekao je da na području Mečenčana takvih pojava bilo i ranije, u vremenima prije potresa.
- Potresna trešnja je samo ubrzala proces koji se tako ionako zbiva, samo je dugotrajan, postupan i sporadičan, naglasio je Tomljenović.


Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta kazao je kako je s potresom došao poremećaj stijena, te da je broj vrtača koje su se pojavile velik. Dodao je kako bi se trebale napraviti veće analize kako bi se otkrila korelacija s jačinom potresa. Šumanovac je rekao da su geolozi svaki dan na terenu te da grupe koje on vodi rade geofizička istraživanja.
- Mi određujemo fizička svojstva stijena, a na temelju takvih mjerenja, korelacijom možemo odrediti o kojim stijenama se radi i u kojem su stanju, poručio je.
Šumanovac je naglasio da ima vrtača od jednog metra pa sve do najveće koja ima 30 metara promjera. 



20210205 1


Potres u Petrinji M6,2 od 29.12.2020: izvješće o inženjerskogeološkoj i geotehničkoj prospekciji

Neposredno nakon razornog potresa u Petrinji M6,2 od 29.12.2020. inženjerski geolozi i geotehničari s RGN fakuleta i Građevinskog fakulteta u Rijeci proveli su inženjerskogeološku i geotehničku prospekciju sa svrhom prikupljanja podataka o seizmički induciranim efekatima, što je važno da se mogu definirati mjere zaštite ljudi, a također i mogućnosti za kasnije mjere oporavka i sanacije.

Ovdje možete preuzeti izvještaj u kojemu su prikazani rezultati inženjerskogeološke i geotehničke prospekcije koju su proveli inženjerski geolozi i geotehničari s RGN fakuleta i Građevinskog fakulteta u Rijeci neposredno nakon razornog potresa u Petrinji M6,2 od 29.12.2020. Svrha prospekcije provedene od 3. do 7. siječnja 2021. bila je utvrđivanje seizmički induciranih efekata na području veličine 1250 km2 oko glavnog rasjeda. Prospekcijom je utvrđeno pojavljivanje tri tipa klizišta (mehanizmima klizanja, bočno razmicanja i odronjavanja), vrtače usijedanja i likvefakcija. Svi podaci prikupljeni prospekcijom su sustavno evidentirani u GIS bazi podataka. Sustavna evidencija svih induciranih efekata naposredno nakon potresa na području na koje je potres utjecao, važna je da se moglu definirati mjere zaštite ljudi, a također i mogućnosti za kasnije mjere oporavka i sanacije. Ovo su dugoročno vrijedni ulazni podaci za izradu tematskih podloga za prostorno planiranje i definiranje uvjeta gradnje u seizmičkim područjima

Terenska i kabinetska istraživanja proveli su profesori, znanstvenici i studenti s RGN fakulteta u Zagrebu: prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas, doc. dr. sc. Martin Krkač, dr. sc. Sanja Bernat Gazibara, asistent Vedran Damjanović, mag. ing. geol., asistent Marko Sinčić, mag. ing. geol., studentica Marta Caren, bacc. uni. ing. geol., studentica Josipa Maslač, bacc. uni. ing. geol., studentica Katarina Mišić, bacc. uni. ing. geol. i student Marko Kapelj, bacc. uni. ing. geol.

S Građevinskog fakulteta u Rijeci u istraživanjima su sudjelovali sljedeći profesori, znanstvenici i studenti: prof. dr. sc. Željko Arbanas, doc. dr. sc. Vedran Jagodnik, dr. sc. Petra Jagodnik, dr. sc. Josip Peranić, student Nikola Trbović, bacc. uni. ing aedif. i studentica Magdalena Špoljarić, bacc. uni. ing aedif.


 20210128 4


IZVJEŠĆE O ZABILJEŽENIM POJAVAMA KOSEIZMIČKIH POVRŠINSKIH DEFORMACIJA NA PODRUČJU POKUPLJA I BANOVINE NASTALIH POTRESNOM SERIJOM OD 28.12. 2020 DO 5.01.2021.

Nakon glavnog potresa M 6.2 koji se dogodio kod Petrinje 29.12.2020. g., naredni dan 30.12., samoinicijativno smo započeli prikupljati podatke o površinskim, koseizmičkim deformacijama na području Pokuplja i Banovine, većinom na lokacijama odakle su stizale vijesti da su takve pojave zabilježene.

Tijekom terenskih obilazaka od 30.12.2020. do danas, 5.01.2021., načinili smo pregled dojavljenih pojava o površinskim koseizmičkim deformacijama na 20-ak lokacija (Slika 1). Položaj i koordinate obiđenih lokacija odredili smo pomoću aplikacije Avenza Maps 3.5.1, uz sažeti tekstualni opis zapaženih pojava i fotografije koje prikazuju njihove temeljne značajke.

Također, uz pregled na zabilježenim lokacijama, u dolasku i odlasku sa zabilježenih lokacija, obavili smo preliminaran pregled terena promatranjem iz vozila pa smo i na taj način zabilježili lokacije gdje smo zapazili površinske, koseizmičke deformacije na prilaznim cestama i putevima kojima smo se kretali.

Na taj način načinili smo prvu, preliminarnu analizu ovih pojava, ali je i nadalje potrebno na većini zabilježenih lokacija načiniti i naknadnu, detaljnu analizu, po mogućnosti timskim radom stručnjaka i znanstvenika odgovarajućih struka i specijalizacija.

20210110 1

Slika 1. Lokacije preliminarnog terenskog pregleda površinskih koseizmičkih deformacija na području Pokuplja i Banovine obavljenog u periodu od 30.12.2020. do 5.01.2021. godine.

U narednom tekstu Izvješća sažeto se opisuju temeljne značajke o zapaženim površinskim koseizmičkim deformacijama koje su grupirane s obzirom na njihovu vrstu, odnosno prema njihovom utvrđenom ili zasad pretpostavljenom načinu i uzročniku postanka:

1) Pukotine s likvefakcijom

Ovaj tip koseizmičkih površinskih deformacija dosad smo zabilježili i preliminarno analizirali na trima lokacijama:

  1. uz desnu obalu Kupe u selu Nebojan (koordinate: 45.50040, 16.20365, WGS 84),
  2. uz lijevu obalu Kupe u selu Brest (kooridinate: 45.45144, 16.26090, WGS 84), i
  3. uz lijevu obalu Save u selu Palanjak (koordinate: 45.52198, 16.41292, WGS 84).

A) Uz desnu obalu Kupe u selu Nebojan (lokacija: 45.50040, 16.20365, WGS 84) zasad je zabilježena samo jedna pukotina duljine oko 10.5 m duž koje je istaložen sivi, sivosmeđi pijesak (Slika 2). Pojava pijeska na površini duž pukotine interpretirana je kao posljedica likvefakcije. Pružanje pukotine je 140-320, 145-325.

B) Uz lijevu obalu Kupe u selu Brest (lokacija: 45.45144, 16.26090, WGS 84), čim se prijeđe mostom preko Kupe cestom iz Petrinje, u livadi na lijevoj strani ceste zapaža se više „pukotina“ s likvefakcijom. Ovaj smo lokalitet obišli pred sumrak, načinjene fotografije su lošije kvalitete, a naša zapažanja su površna i preliminarna, pa je na ovoj lokaciji potrebno napraviti detaljnu analizu. Dosad zapažene pukotine su: Sp1=0-180 u duljini od oko 30 m, Sp2=160-340 u duljini od 11 m. Po pružanju pukotina pojavljuje se sivi, pa i smeđi pijesak lokalno istaložen u obliku stožastih formi nalik „pješčanim vulkanima“ (Slika 3): ovakve forme su u literaturi poznate pod nazivom sand volcano(s), odnosno sand boil(s) čiji je postanak (čini se) redovito povezan uz trešnju i likvefakciju izazvanu potresima.

C) U cijelom selu Palanjak, koje se nalazi na lijevoj obali Save oko 5 km NE od Siska (lokacija: 45.52198, 16.41292, WGS 84) i u njegovoj okolici brojne su pojave likvefakcije koje zbog brojnosti i raznolikosti pojavnih oblika nismo ni pokušali detaljnije analizirati u prvom terenskom obilasku pa je potrebno ponovno doći na ovu lokaciju i napraviti detaljnu analizu. Pojave likvefakcije je zasad lako uočiti (dok ih ne ispere kiša ili ih ne zaoru traktorom), jer ih obilježava pojava sivog pijeska koji se bojom i po sastavu lako razlikuje od tamnosmeđeg tla ili se lako uočava na zelenoj travnatoj površini (Slika 4, gore lijevo). Zasad nije poznato jesu li ove pojave točkastog i sporadičnog prostornog rasporeda ili se pojavljuju duž pukotina određene orijentacije?

20210110 2

Slika 2. Pukotina s likvefakcijom u selu Nebojan (45.50040, 16.20365, WGS 84) duž koje je iz podzemlja na površinu izbio sivi, sivo-smeđi pijesak. Duljina bijelog štapa na desnoj slici je 20 cm.

20210110 3

Slika 3. Likvefakcija u selu Brest (45.45144, 16.26090, WGS 84) u obliku pješčanih vulkana (sand volcanoes, sand boils) poredanih u nizu.

20210110 4

Slika 4. Gore lijevo: Asimetrični pješčani vulkan (sand boil) nastao likvefakcijom u kanalu na ulazu u selo Palanjak (45.52198, 16.41292, WGS 84). Gore desno: Pukotina u postranom nasipu na lijevoj obali rijeke Save na izlasku iz sela Palanjak (45.51880, 16.40296, WGS 84). Dolje: Pukotina uz glavni nasip duž lijeve obale Save na zapadnom izlasku iz sela Palanjak (45.51880, 16.40296, WGS 84) po kojoj je SW krilo blago nagnuto zajedno s cestom po nasipu.

2) Koseizmičke pukotine na površini bez likvefakcije

Ovaj tip koseizmičkih površinskih deformacija dosad smo zabilježili i preliminarno analizirali na četirima lokacijama:

  1. uz lijevu obalu Save u selu Palanjak (koordinate: 45.51880, 16.40296, WGS 84),
  2. u aktivnom kamenolomu kod sela Međurača (kooridinate: 45.43482, 16.17912, WGS 84),
  3. na ulazu u selo D. Hruševac na cesti Kravarsko – D. Hruševac (koordinate: 45.53825, 16.06450, WGS 84), i
  4. na prijevoju Borovnik na cesti Petrinja – Glina (koordinate: 4542374, 16.22072, WGS 84).

A) Na zapadnom izlasku iz sela Palanjak (lokacija: 45.51880, 16.40296, WGS 84) zabilježena je pojava izrazite pukotine u postranom nasipu koji se od glavnog savskog nasipa spušta prema koritu Save (Slika 4, gore desno) te i uz glavni savski nasip s njegove istočne strane (Slika 4, dolje). Postanak ovih pukotina pretpostavljamo da je zbog potresne trešnje i razlike u konfiguraciji terena i mehaničkih svojstava pripovršinskog materijala: nasip – cesta – njiva, te da ne predstavljaju odraz seizmogenog rasjeda na površini (engl. surface fault rupture). Osim ovih pukotina vjerojatno su u ovom području i brojne druge koje nismo direktno opazili pa je potrebna nakadna detaljna analiza ovog područja.

B) U aktivnom kamenolomu kod sela Međurača oko 10 km zapadno od Petrinje (lokacija: 45.43482, 16.17912, WGS 84) zabilježeno je desetak površinskih pukotina različite duljine i orijentacije (Slika 5). Prema preliminarnom pregledu pretpostavljamo da se radi o tenzijskim pukotinama koje su nastale zbog potresne trešnje i razlike u konfiguraciji terena u kamenolomu, uglavnom duž kontakta nasutog materijala (jalovine) i kamene podloge na zasjecima i zbog razlike mehaničkih svojstava zasjeka i nasutog materijala, i da stoga ne predstavljaju odraz seizmogenog rasjeda na površini.

C) Pred ulazak u selo D. Hruševac (lokacija: 45.53825, 16.06450, WGS 84), na cesti kojom se od Kravarskog dolazi u ovo selo, nastala je veća pukotina orijentirana poprečno na trasu ceste i koja je već sanirana nasipavanjem (Slika 6). Pukotina je nastala u dijelu blagog uleknuća u terenu/cesti, a njen moguć nastavak u pružanju od ceste u okolni šumski teren nije zapažen. Stoga se pretpostavlja da je pukotina nastala zbog potresne trešnje i razlike u konfiguraciji terena i razlike u mehaničkim svojstvima materijala: asfaltna cesta – slabo vezana podloga, te da ne predstavlja odraz seizmogenog rasjeda na površini.

D) Na prijevu Borovnik na cesti od Petrinje prema Glini (lokacija: 4542374, 16.22072, WGS 84) nastala je pukotina na cesti koja je sanirana nasipavanjem asfalta (Slika 7). Pukotina je poprečna na trasu ceste, prema postanku je tenzijska i ne pruža se od ceste dalje u okolni teren. Pretpostavlja se stoga da je nastala zbog potresne trešnje i razlike u konfiguraciji terena (na prijelazu padine u dolinu prema istoku) i razlike u mehaničkim svojstvima materijala (asfaltna cesta – slabo vezana podloga), te da ne predstavlja odraz seizmogenog rasjeda na površini.

20210110 5

Slika 5. Tenzijske, koseizmičke pukotine u aktivnom kamenolomu kod sela Međurača oko 10 km zapadno od Petrinje (lokacija: 45.43482, 16.17912, WGS 84). Orijentacija i prostorni položaj ovih pukotina većinom je duž granice kamenog zasjeka i nasutog, slabo konsolidiranog materijala.

20210110 6

Slika 6. Pukotina poprečna na trasu ceste pred ulazak u selo D. Hruševac (lokacija: 45.53825, 16.06450, WGS 84) koja je sanirana nasipavanjem kamene drobine.

20210110 7

Slika 7. Pukotina poprečna na trasu ceste Petrinja – Glina na prijevoju Borovnik (lokacija: 4542374, 16.22072, WGS 84) koja je sanirana nasipavanjem asfalta.

3) Koseizmička, novo nastala ili reaktivirana klizišta

Ovaj tip koseizmičkih površinskih deformacija dosad smo zabilježili na dvjema lokacijama:

  1. na cesti koja od Kravarskog vodi prema D. Hruševcu (koordinate: 45.55991, 16.06065, WGS 84) i
  2. U selu Viduševac, na istočnom rubu zaravni na kojoj je Župna crkva (koordinate: 45.35808, 16.05003; WGS 84).

A) Na cesti od Kravarskog prema selu D. Hruševac (lokacija: 45.55991, 16.06065, WGS 84) zabilježena je pojava klizišta kojim je zahvaćen rubni dio ceste u kojem je nastala glavna pukotina od koje se klizište nastavlja niz padinu prema jugozapadu (Slika 8, gore). Glavna pukotina klizišta, osim u dijelu gdje je započela preliminarna sanacija (Slika 8, gore), nastavlja se u pružanju ceste prema sjeverozapadu (Slika 8, dolje), pa je stoga moguće da će se puzanje i klizanje niz padinu postupno nastaviti i duž tog dijela glavne pukotine. Lokaciju bi trebali obići stručnjaci za analizu klizišta radi provedbe odgovarajuće terenske analize i definiranja parametara potrebnih u postupku odgovarajuće sanacije.

B) U selu Viduševac, na zaravni gdje je groblje i Župna crkva (lokacija: 45.35808, 16.05003; WGS 84) zabilježena je pojava manjeg klizišta kojim je zahvaćena padina prema cesti (Slika 8). Radi se o manjem i vjerojatno lokalnom klizištu, no postoje i naznake mogućeg nastanka klizišta na padini prema istoku i prema selu koju bi bilo potrebno pažljivije pregledati. Kao i u slučaju prethodno opisane lokacije, i ovu bi lokaciju trebali obići stručnjaci za analizu klizišta radi provedbe odgovarajuće terenske analize i definiranja parametara potrebnih u postupku odgovarajuće sanacije.  

20210110 8

Slika 8. Glavna pukotina klizišta duž ceste Kravarsko – D. Hruševac (lokacija: 45.55991, 16.06065, WGS 84) preliminarno sanirana nasipavanjem kamene drobine.

20210110 9

Slika 9. Nastavak glavne pukotine klizišta duž ceste Kravarsko – D. Hruševac (lokacija: 45.55991, 16.06065, WGS 84) prema sjeverozapadu duž koje je moguće daljnje napredovanje klizišta.

20210110 10

Slika 10. Manje, lokalno klizište na padini uz Župnu crkvu u selu Viduševac  (lokacija: 45.35808, 16.05003; WGS 84).

4) Koseizmičke urušne vrtače u pokrovnim naslagama iznad okršene vapnenačke podloge

Ovaj tip koseizmičkih površinskih deformacija dosad smo zabilježili u selu Mečenčani u općini Donji Kukuruzari, ali je o sličnim pojavama dojavljeno i iz Sunje i Petrinje, pa ćemo ove naknadne dojave provjeriti terenskim obilaskom i ocijeniti radi li se o istoj ili nekoj drugoj vrsti koseizmičkih površinskih deformacija.

U selu Mečenčani, u periodu od glavnog potresa 29. prosinca 2020. do 5. siječnja 2021. godine, zabilježeno je sedam urušnih vrtača oko kuća u selu i u dijelu polja jugozapadno od sela (Slika 11).

Također, 6. siječnja 2021. g. dojavljeno je i o pojavi još jedne, prema dojavi dosad najveće urušne vrtače promjera oko 15-20 m, koja je nastala 6. siječnja 2021. g. od 12 do 14 sati. Postoji stoga velika vjerojatnost da se slične pojave na tom području mogu očekivati i u narednim danima i mjesecima.

20210110 11

Slika 11. Isječak OGK 1:100.000 lista Bosanski Novi (Šikić, 2014) s označenim lokacijama urušnih vrtača zabilježenih do 5. siječnja 2021. g. u selu Mečenčani.
Legenda za označene stratigrafske jedinice: dpr – holocenske deluvijalno-proluvijalne naslage;
Pl.Q – pliocenske i kvarterne naslage; M4 – badenske, pretežito vapnenačke stijene

Na temelju naše preliminarne analize urušnih vrtača u površinskim naslagama u selu Mečenčani i geološke građe toga područja na temelju podataka Osnovne geološke karte 1:100.000 lista Bosanski Novi (Šikić, 2014), došli smo do sljedećih preliminarnih zaključaka o načinu njihova postanka:

  1. Urušne vrtače su većinom kružnog presjeka, različitog su promjera (od najmanje s promjerom oko 30 cm do najveće promjera oko 8 m, odnosno promjera 15-20 m kako je dovaljeno za onu nastalu 6. siječnja 2021. g.) i različite dubine (od najpliće oko 0,5 m do najdublje oko 8 m) (Slika 12). Rubovi ovih vrtača su vrlo strmi do vertikalni, a njihova dna su ponekad suha ili ispunjena vodom koja je pri nastanku ovih pojava izrazito turbulentna, a potom se smiruje i postaje stacionarna.
  2. Pojave urušnih vrtača su isključivo u terenu izgrađenom od deluvijalno-proluvijalnih naslaga koje čine slabo do dobro vezani šljunci-konglomerati, pijesci-pješčenjaci i gline (Slika 12). Valutice u šljuncima i konglomeratima su pretežito dobro zaobljene, promjera od 2 do 15 cm, pretežito nastale trošenjem zelenih magmatskih stijena (vjerojatno bazalta) te crvenih i tamnosivih klastičnih i karbonatnih stijena (vjerojatno krednih i paloecenskih sedimentnih stijena) koje su rijekom Sunjom i njezinim okolnim pritocima donošene s vršnog dijela Zrinske gore (gdje su te vrste stijena otkrivene na površini) u poplavnu ravnicu rijeke Sunje na području sela Mečenčani. Starost ovih deluvijalno-proluvijalnih naslaga je prema OGK lista B. Novi holocenska (Šikić, 2014).
  3. Podlogu holocenskih, deluvijalno-proluvijalnih naslaga najvjerojatnije čine okršene vapnenačke stijene badenske starosti koje kod sela Mečenčani izgrađuju jugozapadnu padinu Zrinske gore. Prema podacima OGK lista B. Novi (Šikić, 2014) u tim su stijenama slojevi nagnuti u smjeru sjeveroistoka (prema poplavnoj ravnici rijeke Sunje) pod kutom nagiba 25-45° te se stoga može pretpostaviti da ove stijene čine podlogu deluvijalno-proluvijalnim naslagama na području sela Mečenčani.
  4. U razdoblju prije holocena, odnosno prije nego što su preko badenskih stijena istaložene holocenske deluvijalno-proluvijalne naslage, badenske vapnenačke stijene bile su, tijekom vjerojatno dugog vremenskog razdoblja, otkrivene na površini, pa je stoga i vrlo vjerojatno da su okršene pod ujecajem egzogenih čimbenika (oborina i lokalnih vodotoka i sl.) i prije nego što su prekrivene holocenskim sedimentima. Na taj način su u vapnenačkim stijenama podloge mogli nastati površinski krški oblici poput vrtača (ponikava), privremenih ili stalnih vodotokova i ponora kojim su površinske vode drenirane u okršeno podzemlje.
  5. Postanak urušnih vrtača u terenima sa geološkom građom sličnom području sela Mečenčani, opisan je u stručnoj i znanstvenoj literaturi kao posljedica dugotrajne i postupne podzemne sufozije. To je proces kojim se podzemnom vodom kroz kaverne iz okršenog podzemlja postupno ispire sitnozrnasti materijal (u pravilu veličine pijeska) iz pokrovnih, klastičnih sedimentnih naslaga, a potom se i odnosi podzemnim tokovima kroz okršeno podzemlje. Na taj način se i u pokrovnim naslagama postupno stvaraju kaverne koje dugotrajnom podzemnom sufozijom postaju sve veće i sve bliže površini (Slika 13). Proces podzemne sufozije se ovisno o stupnju litifikacije pokrovnih naslaga može različito manifestirati tina površini (Slika 14): a) u slučaju kada su pokrovne naslage slabije litificirane, očekuje se da se prije pojave urušne vrtače na površini na njoj pojavi blago uleknuće kružnog oblika zbog postupnog slijeganja (poput onog na školskom igralištu), i b) u slučaju kada su pokrovne naslage dobro litificirane, prije pojave urušne vrtače na površini nema vidljivih površinskih deformacija slijeganja (kao što je bilo i u slučaju dosad najveće vrtače nastale 6. siječnja 2021. g. prema iskazu vlasnice terena u kojem je nastala). Međutim, u oba opisana slučaja vrijedi da u trenutku kad površinski sloj u pokrovnim naslagama ostane bez svoje čvrste podloge (postupnim napredovanjem procesa podzemne sufozije/erozije), dolazi do postupnog ili naglog sloma i urušavanja preostalih pokrovnih nasalaga u urušnu vrtaču, koja se tada pojavljuje na površini.
  6. Nagla i istovremena pojava urušnih vrtača u vrlo kratkom vremenskom periodu na području sela Mečenčani potaknuta je potresnom trešnjom, kojom je dugotrajni proces nastanka ovakvog tipa vrtača dodatno ubrzan i doveden u svoj završni stadij na brojnim lokacijama toga područja. Međutim, ostaje i dalje pitanje koliko je još kaverni na tom području preostalo skrivenih pod površinom u deluvijalno-proluvijalnim naslagama, i čiji bi se vrši sloj mogao naglo urušiti zbog moguće naknadne potresne trešnje koja se u ovom području očekuje, ili zbog toga što su neke od kaverni pod površinom dosegle svoj završni stadij pred urušavanje i pojavu na površini.

20210110 12

Slika 12. Urušne vrtače u selu Mečenčani u okolici kuća i u polju nastale urušavanjem svoda kaverni nastalih podzemnom sufozijom u deluvijalno-proluvijalnim naslagma iznad okršene vapnenačke podloge i potaknute potresnom trešnjom za vrijeme glavnog i tijekom naknadnih potresa od 29.12.2020. do 5.01.2021. godine.

20210110 13

Slika 13. Skica postanka urušne vrtače podzemnom sufozijom u terenu koji na površini i plitko pod površinom izgrađuju pokrovne klastične naslage ispod kojih je okršena vapnenačka podloga.
Izvor: http://www.geohazards.com/are-there-different-types-of-sinkholes/cover-subsidence-sinkhole-graphic/

20210110 14

Slika 14. Mogući tipovi urušnih vrtača/jama u pokrovnim naslagama i očekivane deformacije na površini prije urušavanja ovisno o stupnju litifikacije pokrovnih naslaga: A) u slabo litificiranim pokrovnim naslagama moguće je, prije završnog stadija urušavanja, očekivati pojavu blagog uleknuća na površini uslijed slijeganja. B) u dobro litificiranim pokrovnim naslagama prije završnog stadija urušavanja ne očekuje se pojava vidljivih deformacija na površini.
Izvor: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1365-2451.2009.00718.x

ZAKLJUČAK I PREPORUKA:

Na temelju preliminarne terenske analize urušnih vrtača na području sela Mečenčani može se zaključiti da ove pojave predstavljaju trenutno najveću geološku opasnost (geohazard), ali i najveći geološki rizik na ovom području i to s obzirom na sljedeće činjenice i pretpostavke

  1. Pojava urušnih vrtača na ovom području pretpostavlja se zbog njegove specifične geološke građe koju na površini i plitko pod površinom (? m) čine pokrovne, deluvijalno-proluvijalne naslage (šljunci-konglomerati, pijesak-pješčenjaci i glina) zasad nepoznate debljine, ispod kojih se najvjerojatnije nalazi okršena vapnenačka podloga izgrađena od vapnenaca s lokalnim pukotinama i kavernama u koje se podzemnom sufozijom postupno ispire pokrovni sediment čime dolazi do postupnog stvaranja kaverni i u deluvijalno-proluvijalnom pokrovu. Kad se u pokrovnim naslagama ispod vršnog, površinskog sloja, zbog dugotrajne podzemne sufozije (podzemne erozije) stvori dovoljno velika kaverna, preostali dio pokrovnih naslaga ostane bez svoje podloge, što rezultira ili vidljivim slijeganjem na površini ili naglim slomom i urušavanjem, ovosno o stupnju litifikacije pokrovnih naslaga.
  2. Prema podacima Osnovne geološke karte 1:100.000 lista Bosanski Novi (Šikić, 2014) velika je vjerojatnost da se selo Mečenčani (kuće, okućnice, trgovina, ambulanta, crkva i škola) i njegova okolica (njive i livade) nalaze na terenu koji je podložan stvaranju urušnih vrtača, pa je stoga i za to cijelo područje procijenjen izrazito veliki geološki rizik, naročito u narednim danima i mjesecima kad još uvijek možemo očekivati trešnju koju će izazvati naknadni potresi.
  3. Podzemna sufozija koja dovodi do stvaranja i postupnog širenja kaverni u podzemlju u pravilu je dugotrajan i postupan proces koji se odvija lokalno ovisno o rasporedu kaverni u vapnenačkoj podlozi i o hidrološkim prlikama koje utječu na promjenu razine podzemne vode (i u deluvijalno-proluvijalnom pokrovu i u okršenoj vapnenačkoj podlozi), pa je stoga bez detaljnog poznavanja geološke građe podzemlja i hidrogeoloških značajki nemoguće predvidjeti lokacije postojećih kaverni u podzemlju, a time niti lokacije i veličine mogućih budućih urušnih vrtača na površini.
  4. Konačno, postoji i velika vjerojatnost da će se već stvorene urušne vrtače vidljive na površini s vremenom širiti u promjeru naknadnim zarušavanjem njihovih rubova te je moguće da će na taj način zahvatiti i objekte koji su u njihovoj blizini (kuće, staje, ceste i dr.), a koji se još uvijek koriste za stanovanje, obavljanje gospodarske djelatnosti i prometovanje.

Stoga predlažemo da se žurno započne s detaljnim geološkim, geofizičkim i geodetskim istraživanjima i mjerenjima na tom području, uz odgovarajuće mjere zaštite svih osoba koje će obavljati ta istraživanja, jer se ona neće provoditi isključivo daljinskim metodama snimanjem iz zraka, već i geološkim i geofizičkim metodama izravno na površini terena za koji procijenjujemo izrazito visoki geološki rizik.

Izvješće napisali 8. siječnja 2021. godine:

prof. dr.sc. Bruno Tomljenović, RGN fakultet Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr.sc. Josip Stipčević, PMF Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Marin Sečanj, dipl. inž. geol.

Literatura:

Šikić, K. (2014): Osnovna geološka karta Republike Hrvatske 1:100.000 list Bosanski Novi, L 33-105. Hrvatski geološki institut, Zagreb.

U Zagrebu se održava po 8. put najveći međunarodni studentski kongres u Europi

Ove godine u Zagrebu se održava po 8. put najveći međunarodni studentski kongres u Europi koji organizira naša studentska sekcija University of Zagreb-SPE (Society of Petroleum Engineers), ali ovaj put virtualno.

U sklopu kongresa će se održati studentsko prvenstvo Europe u kvizu znanja, tzv. Petrobowl na kojem očekujemo ekipe s 24 europska sveučilišta. Prve tri ekipe idu na finale svijeta.


Pokrovitelji skupa su RGNF, hrvatski ogranak međunarodne udruge SPE i mnogi naši gospodarski subjekti.

Pratite naše objave na društvenim mrežama i navijajmo svi za hrvatski tim s RGNF-a od 15.-17. ožujka 2021.

Sretno cure i dečki!


20210206 1


HIDRAULIČKA FRAKTURIRANJA NE UZROKUJU POTRESE TVRDI SE I S NAŠEG FAKULTETA, A PRENOSI TJEDNIK NACIONAL

U Hrvatskoj se operacije hidrauličkogU Hrvatskoj se operacije hidrauličkogfrakturiranja u procesu eksploatacijenafte i plina, kakve se koriste u SAD-u,ne izvode niti će se izvoditi u budućnostii one nisu izazvale potrese na Baniji. To suNacionalu potvrdili Vladislav Brkić sa Zavodaza naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu iŽeljko Habijanec, naftni inženjer i nekadašnjizaposlenik Ine s iskustvom izvođenja i projektiranjastimulacijskih radova.


Više u prilogu.


Frakturiranje Nacional 1187 Page 1


Frakturiranje Nacional 1187 Page 1


EDUKACIJSKO-IZLOŽBENI MODULI NAFTNOG INŽENJERSTVA POSTAVLJENI NA NAŠEM FAKULTETU

IMG 20210118 WA0021

Bivši studenti naftnog rudarstva Mario Jukić, Alen Paljušić i Ante Budanko (sada zaposleni u naftnom sektoru u RH) uz pomoć sadašnjih studentata i uz nadzor izv.prof. Vladislava Brkića izradili su edukacijsko- izložbene module koji predstavljaju niz od 5 zasebnih cijelina koji u određenom redoslijedu daju prikaz na koji se način dolazi do otkrića naftnog ležišta i proizvodnje nafte. Temeljna znanja dobili su na našem fakultetu kako bi se u tzv. novom normalnom vremenu upustili u ovakvu „avanturu“.

Priča započinje načinom pronalaska potencijalnog ležišta, njegovog izgleda i karakteristika, načina bušenja (izrade) bušotine, te svih faza u životu jedne proizvodne bušotine (eruptivni rad, umjetno podizanje kapljevine te sekundarne i tercijarne metode pridobivanja utiskivanjem vode i ugljikovog dioksida). Konstrukcija regala je napravljena od metala, a svi pokazni dijelovi od pleksiglasa zbog lakše preglednosti. U isti je ugrađen niz vodenih pumpi, agregata, kompresora, manometara i elektromotora kako bi se što atraktivnije predstavila zanimljiva naftno-rudarska struka.

Izradu ovih modela uz podršku RGNF-Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku uveliko je financijski potpomogla tvrtka Ensolx d.o.o. Zagreb (https://www.ensolx.com/en/) koja je nedavno dobila dvije dozvole za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na istražnim prostorima „Ernestinovo“ i „Merhatovec“, što predstavlja dodatni motiv našim studentima naftnog rudarstva i geologije da se razvijaju i u konačnici zaposlene u strukama koje će, slijedeći trendove održivog razvoja, svakako još dugo vremena biti okosnica energetskog sektora kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. U tom smjeru razvijaju se i naši novi studijski programi na hrvatskom i engleskom jeziku kako bismo naše buduće inženjere pripremili za sve izazove koje pred njih donosi energetska tranzicija i kako bi nas u skoroj budućnosti ponovo ugodno iznenadili svojim idejama i novim projektima kao što je ovaj.

IMG 20210118 WA0020

Naš prof. Krištafor dao intervju tjedniku Nacional vezano za havariju Inine odobalne platforme Ivana-D

'PRILIČNO SAM SIGURAN da se havarija Inine platforme Ivane D ne bi dogodila da su piloti nabijeni u tlo'

STRUČNJAK ZA IZRADU I PROJEKTIRANJE BUŠOTINA otkriva nove detalje vezane za nedavnu havariju plinske platforme te vjeruje da bi uzrok incidenta mogao biti u načinu na koji je Ivana D učvršćena za morsko dno, za razliku od ostalih Ininih platformi u Sjevernom Jadranu

 

20210115 1

Zdenko Krištafor, redoviti profesor s Rudarsko- geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, koji je, između ostaloga, stručnjak i za izradu i projektiranje bušotina te procjenu rizika akcidentnih situacija na naftnim i plinskim platformama, u razgovoru za Nacional otkrio je nove momente i pojedinosti vezane uz nedavnu havariju Inine plinske platforme Ivana D. Prema njegovim riječima, način na koji je platforma izgrađena i učvršćena na morsko dno, a koji se u više tehničkih detalja razlikuje od načina na koji su montirane ostale Inine platforme u sjevernom Jadranu - njih ukupno 19, od čega su 10 monopodi slični potonuloj Ivani D - mogao bi skrivati uzroke havarije. On je pritom otklonio sve ostale moguće izvore havarije o kojima se proteklih tjedana spekuliralo u javnosti, a posebno vjerojatnost lošeg održavanja, korištenja lošijih materijala ili pak koroziju metalnih dijelova konstrukcije. Krištafor je kao stručnjak za sigurnost naftnih i plinskih platformi bio član komisija za tehnički pregled gotovo svih plinskih platformi u sjevernom Jadranu i dobro je upoznat sa stanjem sigurnosti Ininih odobalnih objekata za proizvodnju plina. Njegovo se tumačenje u značajnoj mjeri podudara sa scenarijem koji je nakon potonuća
platforme Nacionalu objasnio neimenovani stručni izvor. Taj je izvor upozorio kako je moguće da su se u morskom dnu oko pilota koji su bušeni u dno neposredno prije postavljanja platforme pojavile pukotine te da je došlo i do slijeganja morskog dna na kojem je ležala Ivana D.


Cijeli tekst članka u privitku.


DODIJELJENE NAGRADE ANTUN LUČIĆ NAJBOLJIM STUDENTIMA DIPLOMSKOG STUDIJA NAFTNOG RUDARSTVA ZA 2020. GODINU

Hrvatski ogranak svjetske udruge naftnih inženjera SPE dodijelio je nagrade ANTUN LUČIĆ najboljim studentima diplomskog studija naftnog rudarstva za 2020. godinu koji su ujedno i članovi studentske sekcije University of Zagreb.


20201217 1


20201217 2


20201217 3


SUPEUS CASE STUDY 2020

SUPEUS – Studentska Udruga za Promicanje Energetske Učinkovitosti i Savjetovanje - organizira 10. po redu SUPEUS Case Study. Natjecanje je koncipirano u tri tematske radionice: strojarstvo, elektrotehnika te arhitektura i građevinarstvo. Radionice započinju 18.12. online predavanjima stručnjaka iz svijeta energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Nakon toga slijedi period od 5 dana u kojem studenti podijeljeni u timove od dvije do tri osobe, rješavaju zadatak vezan za temu predstavljenu predavanjem.

Rješenja se predaju najkasnije 23.12.

Na svakoj radionici najbolji timovi osvajaju vrijedne nagrade, dok tim sa najviše osvojenih bodova na sve tri radionice osvaja posebnu nagradu za interdisciplinarnost.

Više informacija o projektu i prijave na https://scs.supeus.hr/

„SUPEUS Case Study 2020.“ 18. - 23.12.

Strojarstvo - Primjenom solarne energije do manjih troškova

Ostvarivanje ušteda primjenom solarne energije za pripremu potrošne tople vode. Odabir opreme i tehnoekonomska analiza za obiteljsku kuću na zagrebačkom području.

Arhitektura/građevinarstvo - Mikroanalizom do makrorezultata

Arhitektura/građevinarstvo - Mikroanalizom do makrorezultataAnaliza utjecaja i iskorištavanje različitih prirodnih čimbenika (osunčanost, strujanje zraka, nadmorska visina) lokacije, s ciljem postizanja održivosti, energetske učinkovitost. Analiza bi uključivala i oblikovanje volumena građevine te materijale i konstrukcije koji su prikladni za određena područja u Hrvatskoj (s naglaskom na otpornost na potres i požar).

Elektrotehnika – Geotermalne elektrane – iz zemlje do čiste energije

Elektrotehnika – Geotermalne elektrane – iz zemlje do čiste energijeFokus radionice je upoznati studente s prednostima, ali i izazovima načina proizvodnje električne energije u geotermalnim elektranama. Studentima bi zadali praktičan primjer iz kojeg bi naučili osnove rada geotermalne elektrane te preduvjete koji su potrebni za izgradnju iste.

Proglašenje pobjednika - 28.12.

Studentima će se u sklopu programa proglašenja pobjednika, kroz stručno ili promotivno predavanje predstaviti tvrtke suradnici na projektu.


scs20 najava



Inovacije: izvrsna studentica RGN-a Galla Uroić osvojila 11 svjetskih i domaćih nagrada

Diplomirana inženjerka rudarstva i studentica poslijediplomskoga doktorskog studija "Primijenjene geoznanosti, rudarsko i naftno inženjerstvo" Rudarsko-geološko naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Galla Uroić za svoju inovaciju pod nazivom "Unaprjeđenje numeričkog modela proračuna termičko-hidro­-mehaničkih efekata na stijeni odlagališta iskorištenog nuklearnog goriva" u godini dana na međunarodnim sajmovima i izložbama osvojila je ukupno jedanaest nagrada.

Na sajmovima, za inovaciju koju je izradila pod mentorstvom doc. dr. sc. Želimira Veinovića, u Kanadi, Koreji, Indiji, Njemačkoj, Poljskoj i u svojoj Hrvatskoj osvojila je dvije brončane, dvije srebrne i četiri zlatne medalje i tri posebne, izdvojene nagrade. Time je, uz dodijeljenu Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2018./2019. te dvije Dekanove nagrade, postala najnagrađivaniji student Rudarsko-geolosko-naftnoga fakulteta Sveucilišta u Zagrebu, a sigurno je i medu najnagrađivanijim studentima općenito na Sveučilištu. Rezultati s međunarodne izložbe održane u Makedoniji još se čekaju. 

Ovakav uspjeh na međunarodnim izložbama inovacija, od kojih je za dvije (Kanada i Koreja) dobila izravan poziv od organizatora jer su je uočili na ranijim natjecanjima, svakako je vrijedno postignuće i ponos za matični fakultet i Sveučilište u Zagrebu. Uspjeh je time veći jer u području gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom nema suviše znanstvenika u svijetu, a osobito u Hrvatskoj. 

Kolegica Galla Uroić nastavila je baviti se ovom temom i upisom na doktorski studij te je prijavila temu okvirnoga plana istraživanja pod nazivom "Ocjena utjecaja saturacije bentonita na tlak bubrenja, sigurnost i uporabivost na odlagalištu istrošenog nuklearnog goriva i visokoradioaktivnog otpada". Primjer mlade znanstvenice Galle Uroić može biti uzor i motivacija srednjoškolcima, osobito djevojkama, da se odluče upisati neke od tehničkih fakulteta, u smjeru održivoga razvoja i korištenja izvora energije s ciljem smanjenja zagađenja okoliša.

Kao osoba koja govori tri strana jezika (ruski, engleski i švedski) te posjeduje niz certifikata iz područja računalnih tehnologija koje je stekla kao studentica, uključujući programiranje, numeričko modeliranje, GIS, numeričko i fizičko 3D modeliranje te obradu multimedije, a osobito kao koautorica tri znanstvena članka i nositeljica šesnaest certifikata Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)svakako je mogla konkurirati za posao i studij bilo gdje u svijetu. Ipak, odlučila je ostati u Hrvatskoj i na Sveučilištu u Zagrebu, čime je pokazala da joj je draži doprinos znanosti i boljitku svoje zemlje od bilo čega drugoga.


20201208 1


Sve nagrade Galle Uroić


RGN fakultet bio domaćin Izborne skupštine Hrvatskog nacionalnog komiteta svjetskog vijeća za naftu

 20201128 1


U četvrtak 26. studenoga 2020. u Vijećnici RGNF-a održana je Izborna skupština Hrvatskog nacionalnog komiteta svjetskog vijeća za naftu pod strogim epidemiološkim mjerama budući je sjedište nacionalnog komiteta u Berislavićevoj 6 oštećeno u proljetnom potresu.

Hrvatski nacionalni komitet je član Svjetskog vijeća za naftu i plin (World Petroleum Council– WPC) sa sjedištem u Londonu. WPC okuplja 64 zemalja članica iz cijelog svijeta koje čine preko 90 % globalne proizvodnje i potrošnje nafte i plina. Zemlje članice zastupaju Nacionalni komiteti čiji predstavnici čine skupštinu WPC-a. Svake tri godine organizira se Svjetski naftni kongres na kojem se raspravlja o svim aspektima naftnog i plinskog gospodarstva te utjecaj tih važnih energenata na gospodarstvo, ekologiju i društvo u cjelini. Hrvatski nacionalni komitet Svjetskog vijeć za naftu i plin - skraćeni naziv HNK SVNP osnovan je 1992. godine. Glavni cilj komiteta je razvoj, unapređenje i razmjena znanja među hrvatskim stručnjacima kako bi se promovirale najbolje prakse u proizvodnji, upravljanju i potrošnji energije.

Na izbornoj skupštini je za novog predsjednika izabran mr.sc. Marijan Krpan, predsjednik uprave Agencije za ugljkovodike, za tajnicu je izabrana Milena Herold, također iz Agencije za ugljikovodike te novi-stari predsjednik Nadzornog odbora izv.prof. Vladislav Brkić s našeg fakulteta. Također izabrani su članovi Predsjedništva kao i ostali članovi Nadzornog odbora.

Novi predsjednik je na kraju upoznao nazočne s trenutnom situcijom u poslovanju nafte i plina koje je pod utjecam pandemije kao i predviđanja za budućnost u pogledu proizvodnje i potrošnje energije s naglaskom na geotermalni potencijal u RH.  

Marijan Krpan, predsjednik Hrvatskog nacionalnog komiteta svjetskog vijeća za naftu


20201128 2


SVEČANO OTVORENJE PROJEKTA PRI-MJER

Svečano otvorenje znanstvenog projekta PRI-MJER, u okviru kojega se provode primijenjena istraživanja klizišta za prilagodbu klimatskim promjenama (www.pri-mjer.hr) , a koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru „Sheme za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“, održano je 19. studenog 2020. u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Svečano otvorenje održano je u okviru hibridne mini-konferencije projekta PRI-MJER, zajedno s 1. okruglim stolom projekta „Iskustva s hazardom (opasnostima) i rizicima (štetama) od klizišta i preliminarna analiza potreba“. Na mini-konferenciji bilo je omogućeno i sudjelovanje on-line putem aplikacije Microsoft Teams.

Svečanom otvorenju nazočili su visoki predstavnici tri resorna ministarstva,koji su održali pozdravne govore: dr. sc. Damir Trut, pomoćnik ministra (MUP, Ravnateljstvo CZ) u ime potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića; mr. sc. Željko Uhlir, državni tajnik (MPGI) u ime ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata; i Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku (MINGOR) u ime ministra gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislava Ćorića.

Na svečanom otvorenju prisustvovali su istraživači projekta s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i Građevinskog fakulteta u Rijeci. Istraživači su predstavili Projekt predstavnicima državnih, regionalnih i lokalnih uprava i drugih institucija predviđenih dionika projekta, kao i znanstvenicima, stručnjacima i studentima. Projekt je predstavljen prikazivanjem informativnog videa projekta, kao i održavanjem dvije edukativne prezentacije o kartama klizišta (dr. sc. Sanja Bernat Gazibara, RGNF) i o monitoringu klizišta (doc. dr. sc. Martin Krkač, RGNF), te  prezentacije o predviđenim rezultatima projekta (prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas).

Tema 1. okruglog stola projekta PRI-MJER bila su iskustva lokalnih, regionalnih i državnih uprava s pojavama klizišta (višestruke regionalne/masovne pojave, elementarne nepogode i katastrofalne posljedice) i s procjenama opasnosti i ugroženosti od klizišta. Na Okruglom stolu sudjelovali su znanstvenici i predviđeni dionici projekta. Uvodničar je bio Davorin Oršanić, viši savjetnik specijalist iz Uprave za graditeljstvo i procjene vrijednosti nekretnina (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), a moderatori su bili profesor Željko Arbanas i voditeljica projekta, profesorica Snježana Mihalić Arbanas. Svrha Okruglog stola bilo je međusobno upoznavanje predviđenih dionika projekta s iskustvima vezano za hazard i rizik od klizišta, kao i sa iskustvima u upravljanju rizicima (procjena rizika, prevencija, sanacija, rano upozoravanje, oporavak, rekonstrukcija), a u svrhu preliminarne analize stanja i potreba.

Ukupan broj sudionika na mini-konferenciji bio je 40, od čega 15 on-line putem aplikacije MS Teams.


 1605805700623 1605805700646

DSC01012

DSC01017

 1605805700640

 DSC01007

DSC01011

DSC01018

IMG 8177

IMG 8203

IMG 8211
IMG 8261

 DSC01021

IMG 8173

 

 

 


 IMG 8232


Klikni s Faksom! Smotra Sveučilišta 2020

Dragi maturanti, studenti i ostali zainteresirani za RGNF,

Ovogodišnja Smotra Sveučilišta u Zagrebu organizirana je u digitalnom obliku pod motom: Klikni s Faksom! Pozivamo vas da nam se pridružite na našem Virtualnom štandu kojem možete pristupiti na https://www.rgn.unizg.hr/hr/smotra. U sklopu Virtualnog štanda pripremili smo vam niz zanimljivih i korisnih informacija o našim studijskim programima, o Fakultetu, studentskom životu, kreativnim mjestima za zapošljavanje.

Pridružite nam se od 19. do 21. studenog i Kliknite s RGNF-om!


 online smotra


➠ POSTANI STUDENT


 Smotr@ Sveučilišta u Zagrebu ove se godine zbog epidemioloških mjera održava u virtualnom okruženju od 19. do 21. studenoga 2020. pod motom Klikni s faksom!

Otvorenje Smotre je u četvrtak 19. studenoga u 11.15 te ga možete pratiti na linku: https://youtu.be/gS57lj17sxY. Budućim studentima tada će se online obratiti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs. Virtualno otvaranje Smotre bit će popraćeno glazbenim programom studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Na istom linku emitirat će se i predstavljanja naših sastavnica u sve dane održavanja virtualne Smotre uz potporu Televizije student (prema rasporedu u privitku). 

Svi sadržaji koje sastavnice pripremaju u okviru Smotre ostaju dostupni za sve zainteresirane i nakon 21. studenoga 2020. na http://smotra.unizg.hr/fileadmin/smotra2020/smotra2020.html mrežnoj stranici (klikom na logotip sastavnice ulazi se u "virtualni štand" iste, a linkovi će se aktivirati sutra s početkom Smotre). Tako će ova mrežna stranica ostati središnje mjesto za informiranje maturanata, potencijalnih budućih studenata Sveučilišta u Zagrebu te svih zainteresiranih.


smotra 2020


Projekt PRI-MJER (KK.05.1.1.02.0020).

20201030 1


Istraživački znanstveni projekt „Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika“ provodi se od 1.5.2020. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Projekt PRI-MJER financiran je od strane Europske unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru „Sheme za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“. Partner na projektu je Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, a razdoblje provedbe projekta je 1. svibnja 2020. do 30. travnja 2023. Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas, a ostali članovi projekta s RGN fakulteta su doc. dr. sc. Martin Krkač, dr. sc. Sanja Bernat Gazibara, Marin Sečanj, mag. ing. geol., Vedran Damjanović, mag. ing. geol. i Luana Ivošević, mag. educ. philol. angl. et phil.

Projekt PRI-MJER uvodi koncept mjera prilagodbe klimatskim promjenama za ublažavanje i prevenciju rizika od klizanja te se sustavno bavi istraživanjem načina i elaboriranjem prednosti njihove primjene. Projekt promovira koncept smanjena rizika od klizišta na način da će osigurati alate i znanje neophodno donosiocima odluka svih razina. Projektom će se također podići svijest javnosti o klimatskim promjenama, omogućit će se javna dostupnost rezultata istraživanja te će se ojačati kapaciteti istraživača.



Više informacija o projektu PRI-MJER možete pronaći na :
web stranici projekta: https://pri-mjer.hr/
Facebooku: https://www.facebook.com/istrazivackiprojektprimjer
Instagramu: https://www.instagram.com/pri_mjer/?hl=hr
Youtube kanalu: https://www.youtube.com/channel/UCFHGTL-EPjTVeUci8YaJA4A


20201030 2


pri mjer placeholder2


PREDSTAVLJANJE PROJEKTA “RGN START – StručnA pRaksa za živoT”

predstavljanje projekta Lidia Hrnčević


Rudarsko- geološko- naftni fakultet (RGNf), u suradnji sa Sektorom za energetiku i zaštitu okoliša,  Hrvatske gospodarske komore (HGK) jučer je predstavio, za Fakultet iznimno važan, projekt  „RGN START - STručnA pRaksa za živoT“. Projekt je usmjeren na unaprjeđenje postojeće, razvoj novih oblika stručne prakse i njenu provedbu za studente rudarstva, geologije, geološkog inženjerstva i naftnog rudarstva. U sklopu projekta otvoren je Ured za savjetovanje, podršku studentima i organizaciju stručne prakse, čija je uloga danas predstavljena, kao i zaposlenica Ureda, stručna suradnica Vanja Točaković, mag. psych. Hrvatska gospodarska komora, kao partener projekta,  zadužena je za promociju projekta te za uključivanje poslodavaca u program provođenja stručne prakse za studente RGNf-a, kako bi se dodatno osnažila suradnja između akademske i poslovne zajednice te ojačale kompetencije potencijalnih budućih zaposlenika.

Predstavljanje projekta se održalo u Velikoj vijećnici HGK. Unatoč organizacijskim izazovima, predstavljanje, tzv. „Kick-off“ projekta, održalo se uživo sa članovima Radne skupine projekta i partnerima iz HGK  te online sa predstavnicima gospodarskih subjekata, nastavnim i nenastavnim osobljem i studentima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Uvodni govor na predstavljanju održao je prodekan za nastavu i studente RGN fakulteta izv. prof. dr. sc. Dalibor Kuhinek, dok je program i ciljeve projekta predstavila voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Lidia Hrnčević. Jedna od sudionika na predstavljanju projekta bila je i gđa. Dubravka Barnjak,  predstavnica tvrtke INA – Industrija nafte d.d., koja je održala prezentaciju  uloge i aktivnosti INA-e u području održivog razvoja i društvene odgovornosti.  Primjer dosadašnje dobre prakse i prednosti odlaska na stručnu praksu iz svog iskustva iznio je, bivši student RGNF-a, Filip Vodopić, mag. ing. naft. rud. Program događaja je moderirala predstavnica partnera projekta HGK, Adriana Grzunov, mag. ing. geol. Navedeni projekt je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj, administrativne poslove na projektu obavlja  Lucija Aljinović, mag. info. znan.

Više o „Kick-off“ projekta: HGK

Više o projektu: RGN START, Facebook i LinkedIn

Više o Uredu: Facebook i LinkedIn


predstavljanje projekta Dalibor Kuhinek


predstavljanje projekta Adriana Grzunov


predstavljanje projekta svi


MEĐUNARODNA ŠKOLA RUDARSTVA U DUBROVNIKU USPJEŠNO ODRŽANA FIZIČKI I ONLINE

20201023 2


Peto izdanje Međunarodne škole rudarstva (Dubrovnik International ESEE Mining school – DIM ESEE) održalo se u Inter-University Centru u Dubrovniku od 12. do 16. listopada 2020. na temu Small mining sites – Innovation in exploitation and processing. Unatoč organizacijskim izazovima, škola je uspješno održana u ''hibridnom'' izdanju:  petnaestero sudionika iz Hrvatske bilo je fizički prisutno u Dubrovniku uz poštivanje svih zaštitnih mjera, uključujući i izv.prof. Marija Dobrilovića koji je održao predavanje, a online je bilo priključeno više od 40 sudionika: studenata, doktoranada, nastavnika i inženjera iz 12 zemalja (Austrija, Bugarska, Francuska, Hrvatska, Kosovo, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina). Predavanja je tijekom pet dana škole održalo 14 predavača iz visokoobrazovnih institucija i industrije diljem Europe. U programu su se izmjenjivala unaprijed snimljena predavanja i live predavanja kojima su sudionici pristupali putem interaktivne platforme, a svakog dana održavala se Q&A sesija kako bi se omogućila izravna komunikacija s predavačima. Program su moderirali izv.prof. Sibila Borojević Šoštarić i doc.dr.sc. Vječislav Bohanek. Sudionici su tijekom tjedna radili u tri grupe na studijama slučaja uz mentorstvo predavača putem online sastanaka, a najboljim prezenterom proglašen je naš student diplomskog studija rudarstva Karlo Weiser.

DIM ESEE je obrazovni projekt financiran od strane Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation and Technology, EIT) kroz program KIC Raw Materials. Projektni konzorcij sastavljen je od osam visokoobrazovnih i istraživačkih institucija s područja istočne i jugoistočne Europe, s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu kao vodećim partnerom. U sklopu ovogodišnje teme, raspravljalo se o inovacijama u eksploataciji i oplemenjivanju vezano za mala i srednja ležišta koja trenutno čine većinu europske rudarske industrije istočne i srednje Europe, kroz tematske cjeline: Inovacije u eksploataciji (Bušenje i miniranje), Inovacije u eksploataciji (Mehanizacija), Inovacije u oplemenjivanju (Karakterizacija minerala) te Inovacije u oplemenjivanju (Metode).

Detaljnije o ovogodišnjem izdanju možete pročitati na poveznici.

Više o projektu: DIM ESEE službena stranica i LinkedIn.


 

Sustainable Groundwater Resource Management

GRM horizontal light

Sustainable Groundwater Resource Management

Guest Editors:

Dr. Zoran Kovač
Faculty of Mining, Geology andPetroleum Engineering,University of Zagreb, Pierottijeva6, 10000 Zagreb, Croatia

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dr. Stanko Ružičić

Faculty of Mining, Geology andPetroleum Engineering,University of Zagreb, Pierottijeva6, 10000 Zagreb, Croatia

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Deadline for manuscriptDeadline for manuscriptsubmissions:31 March 2021

Message from the Guest Editors 

Aquifers represent the main source of potable water inAquifers represent the main source of potable water inmost parts of the world. Over the last decades, due toanthropogenic influence, groundwater quality has beendegraded, while the quantity has become very limited insome areas. To enable sustainable management ofgroundwater resources, i.e., aquifers, the development ofnew methods and detailed hydrogeology research arerequired. New knowledge must identify the mainenvironmental problems caused by human influence andpropose measures whose implementation will improve thecondition of the aquifers. Research related to thegroundwater dynamics, groundwater–surface waterinteraction, groundwater origin, hydrogeochemistry, thedifference between natural and humanly conditionedconcentrations, soil and groundwater contamination,establishment of groundwater monitoring, and use ofgeostatistical methods can give new insights that wouldenable mitigation of the most pressing environmentalproblems.The scope of the Special Issue is related to the creation andimplementation of methods in groundwater research thatlook at environmental issues from different perspectives toenable sustainable groundwater resources management.

Editor-in-Chief

Prof. Dr. Marc A. Rosen
Faculty of Engineering andApplied Science, University ofOntario Institute of Technology,Oshawa, ON L1G 0C5, Canada

Message from the Editor-in-Chief

I encourage you to contribute a research or comprehensiveI encourage you to contribute a research or comprehensivereview article for consideration for publication inSustainability, an international Open Access journal whichprovides an advanced forum for research findings in areasrelated to sustainability and sustainable development. Thejournal publishes original research articles, reviews,conference proceedings (peer-reviewed full articles) andcommunications. I am confident you will find the journalcontributes to enhancing understanding of sustainabilityand fostering initiatives and applications of sustainabilitybasedmeasures and activities.

Author Benefits

Open Access:—free for readers, with article processing charges (APC) paid by authors ortheir institutions.
High visibility: indexed by the Science Citation Index Expanded and Social SciencesCitation Index (Web of Science), as well as Scopus and other databases.
Rapid Publication: manuscripts are peer-reviewed and a first decision provided toauthors approximately 14.5 days after submission; acceptance to publication isundertaken in 2.9 days (median values for papers published in this journal in the first halfof 2020). 

Postavljena bista Antuna F. Lučića, najpoznatijeg svjetskog naftaša hrvatskih korijena

 1 Antun Lučić (Split, 9. rujna 1855. - Washington, SAD, 2. rujna 1921.), američki inovator hrvatskog podrijetla, pomorski časnik, mineralog, najzaslužniji za prvu naftnu bušotinu u Teksasu u mjestu Spindletop, kraj Beaumonta. Živeći u SAD-u, amerikanizirao je svoje ime u Anthony Francis Lucas (Francis je po ocu Franji) (javlja se i kao Lucich).
Rodio se u Splitu u obitelji kapetana Franje Lučića s otoka Hvara.
Završio je Politehničku visoku školu u Grazu, istu koju je prije njega završio i Nikola Tesla, te je postao inženjer mehanike.
Prijavio se u Austro-ugarsku mornaricu i postao mornarički časnik. Godine 1879. otišao je u SAD u posjet ujaku i nije se više vratio u mornaričku službu.
Zainteresirao se za rudarstvo - posebice za zlato i kamenu sol. Udubio se u mineralogiju i rudarstvo, te je počeo tražiti naftu prema svojim geološkim zamislima. Iako se drugi nisu slagali s njegovim teorijama, počeo je tragati za naftom vodeći se svojim zaključcima.
 2

Tako se našao u Teksasu, gdje je bio uporan u rotacijskom bušenju s isplakom (koje je prvi primijenio). Konačno je ostvario uspjeh i nafta je erumpirala na polju u Spindletopu sa dubine od 370 m, ujutro u 10.30 h, 10. siječnja 1901. godine.
Postavio je teoriju nakupljanja nafte u zamkama na rubovima solnih doma.Njegovi pronalasci su: preventori, geokemijska prospekcija, prilagođavanje glinene isplake, komorno otkopavanje solnih ležišta.
Uvršten je među 200 najzaslužnijih Amerikanaca. Američki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje "Medalja A. Lucasa".

Portret je tijekom izolacije od Covid-19 tijekom ožujka i travnja 2020. izradio student Luka Pacek u suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu na kojem je bista i javno izložena.
Materijal: Patinirani Poliester
Dimenzije: 70cm x 30cm x 40cm
3 

Rudari jači od koronavirusa

Rudari Ljetna praksa

Situacija uzrokovana koronavirusom donijela je sa sobom mnoge probleme s kojima smo se morali suočiti. Poput drevnih rudara koji su oduvijek svladavali brojne prepreke, ovu smo situaciju prihvatili kao izazov, a ne problem. I ove akademske godine studenti diplomskog studija Rudarstva uspješno su odradili svoju Ljetnu praksu. Praksa se obavljala čak u 18 tvrtki i obrta diljem naše domovine uz koordinaciju doc. dr. sc. Zlatka Briševca. Pri tome nitko od studenata nije zaražen što pokazuje kako je odgovornost prema sebi i drugima glavna odlika modernih rudara. Koronavirus nas nije zaustavio ni u studiranju ni u praktičnom radu.

Uvodni sat održati će se u velikoj predavaonici na dan 21. rujna s početkom u 12 sati.

20200905 1

Poštovane studentice i studenti brucoši,

želim vam dobrodošlicu na našem fakultetu, te prenijeti važnu informaciju vezano uz početak nastave.

Uvodni sat održati će se u velikoj predavaonici na dan 21. rujna s početkom u 12 sati.

Na Uvodnom satu i svim ostalim aktivnostima na fakultetu primjenjivat će se sve preporučene epidemiološke mjere (maske, razmak, mjerenje temperature na ulazu, prozračivanje i dezinfekcija prostora, ...).
Radi ograničenja broja sudionika a u skladu sa preporučenim epidemiološkim mjerama uvodni sat će se održati uz nove studente (bez ponavljača) te uprave fakulteta. Nažalost, nije predviđeno prisustvovanje nastavnika. Ovisno o tehničkim mogućnostima plan je da se događaj streama ili snima pa će se moći pogledati kasnije na Youtube kanalu fakulteta.
Predviđeno trajanje Uvodnog sata je do sat vremena. Nakon kratke pauze, previđen je početak održavanja mostnih kolegija (trajanja oko dva sata), čije je pohađanje obavezno. Mostni kolegiji će se održavati i ostale dane taj tjedan prema okvirom rasporedu (okvirno 9 do 12 sati i 14 do 16 sati).
Svrha mostnih kolegija je da vam se ponovi bitno gradivo koje će vam trebati tijekom studiranja te pomogne sa manjkom poznavanja gradiva kao posljedicom epidemije korona virusa. 

Početak nastave je 28. rujna prema rasporedu koji će biti objavljen.

Srdačan pozdrav,

Dalibor Kuhinek

Prodekan za nastavu i studente

PONOVNO NAGRAĐEN HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE UDRUGE NAFTNIH INŽENJERA SPE

Croatian SectionI ove je godine Hrvatski ogranak udruge naftnih inženjera SPE koji ima sjedište na RGNF-u zajedno sa studentskom sekcijom, dobio prestižnu nagradu Section Excellence Award za 2020. godinu. Ova prestižna nagrada dodjeljuje se samo 20% sekcija širom svijeta. SPE diljem svijeta broji preko 150 000 članova u preko 200 seniorskih sekcija i preko 400 studentskih sekcija. Nagrada je priznanje za rad i za angažman u industriji, poslovanje i planiranje, uključivanje šire društvene zajednice, profesionalni razvoj i inovacije. Inače ove godine SPE Hrvatska slavi 25 godina od osnivanja.

Uz online obranu diplomskog rada do titule inženjerke

20200720 1


Jedna od onih koja je do svoje diplome stigla uz online obranu diplomskog rada je i Vinkovčanka Patricia Živković. Puni sadržaj objave možete pročitati na: Novosti.hr.

N A T J E Č A J - za upis studenata na doktorski studij Primijenjene geoznanosti, rudarsko i naftno inženjerstv

20200720 5

N A T J E Č A J

za upis studenata na

doktorski studij Primijenjene geoznanosti, rudarsko i naftno inženjerstvo

za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti u akad. god. 2020./2021.

PODRUČJE

POLJE

SMJER

Broj studenata

Tehničke znanosti

Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

Rudarstvo

8

Naftno inženjerstvo

8

Geološko inženjerstvo

8

Prirodne
znanosti

Geologija

Geologija

8

 

Doktorski studij traje 6 semestara (180 ECTS bodova), a završetkom studija stječe se akademski stupanj doktora tehničkih ili prirodnih znanosti odgovarajućeg polja i grane. Studij se sastoji od nastave tijekom prvog semestra (30 ECTS bodova), te znanstveno-istraživačkog rada (150 ECTS bodova) u preostalom dijelu studija. Za osobu koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti doktorski studij počinje izravnim upisom u drugi semestar.

Osobe zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja upisuju studij u trajanju od 3 godine kao redovni studenti, dok osobe zaposlene izvan sustava upisuju studij s produženim trajanjem istraživačkog rada od 5 godina kao izvanredni studenti.

Uvjeti za upis:

  • završen odgovarajući sveučilišni diplomski ili dodiplomski studij, ili stečen stupanj magistra znanosti u odgovarajućem znanstvenom području;
  • težinski prosjek svih ocjena na preddiplomskom i diplomskom studiju ili dodiplomskom studiju najmanje 3,5 ili najmanje jedan objavljeni znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom koji je referiran u bazi Web of Science ili dva znanstvena rada u znanstvenom časopisu s međunarodnom recenzijom koji nije referiran u bazi Web of Science;
  • poznavanje jednog stranog jezika. 

Prijava pristupnika treba sadržavati:

 

Ostali prilozi:

  • diploma diplomskog studija ili diploma dodiplomskog studija;
  • prijepis ocjena preddiplomskog i diplomskog studija ili dodiplomskog studija (dokument iz kojeg je vidljiv prosjek ocjena;
  • dokaz o poznavanju jednog svjetskog jezika (razina B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike ili ekvivalentna potvrda);
  • preslika osobne iskaznice ili putovnice (original na uvid);
  • dokument iz kojeg je vidljivo tko će snositi troškove studija (izjava poslodavca o plaćanju troškova školarine ili pristupnika da će sam podmiriti troškove školarine)
  • izjava da raspoloživo radno vrijeme omogućava ispunjenje studentskih obveza prema planu studija (za izvanredne studente)
  • diploma o stečenom stupnju magistra znanosti (za izravni upis u 2. semestar)
  • preslika indeksa poslijediplomskog studija i diploma o stečenom stupnju magistra znanosti (za izravni upis u 2. semestar);

 

Svi potrebni dokumenti prilažu se prilikom prijave u skeniranom obliku. Pristupnici kojima je odobren upis, dostavit će originale ili ovjerene preslike naknadno (presliku dokumenata koje je izdao RGNF nije potrebno ovjeravati).
Razgovor s pristupnikom obvezan je sastavni dio upisnog postupka.
Imena izabranih pristupnika objavljuju se na internetskoj stranici studija.

Visina školarine: Studenti doktorskog studija plaćaju školarinu u ukupnom iznosu od 60.000,00 kuna, a plaća se u ratama od 10.000,00 kuna po semestru. Studenti doktorskog studija koji su zaposleni na nekoj od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a studij im plaća MZO ili institucija u kojoj su zaposleni, te studenti koji su zaposlenici nekog od javnih znanstvenih instituta unutar Republike Hrvatske, plaćaju školarinu u ukupnom iznosu od 30.000,00 kuna, a plaća se u ratama od 5.000,00 kuna po semestru.

Nastava započinje u zimskom semestru akad. godine 2020./21.

Prijave se šalju e-poštom na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. do zaključno 15. rujna 2020. godine. Detaljnije obavijesti mogu se dobiti na e-mail adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., te na https://www.rgn.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-studij/doktorski-studij/osnovne-informacije-o-studiju

Raw D TRIP RACE

 RawDTripLogo

 
    

     

RGN fakultet, kao predstavnik Sveučilišta u Zagrebu, sa zadovoljstvom je sudjelovao u prošlogodišnjoj provedbi pilot projekta Raw D Trip Race. Ljetna škola je održana u Poljskoj s velikim uspjehom, te je ove godine projekt ponovno prijavljen. Kao rezultat uspješne prve ljetne škole iz ovog programa nedavno je objaljen i video prilog. https://www.youtube.com/watch?v=yzWJXy8ZLFQ&feature=youtu.be  

Odgovorna osoba/ osobe na RGNF-u

Dr.sc. Duje Smirčić; prof.dr.sc. Sibila Borojević-Šoštarić

Suradnička institucija/ institucije AGH University of Science and Technology, Krakow; Montanuniversität Leoben; National Technical University of Athens; University of Miskolc; Technical University of Kosice; Consiglio Nazionale delle Ricerche; Technische Universität Bergakademie Freiberg

Odgovorna osoba/ osobe na suradničkoj instituciji

Radosław Pomykała, AGH University; Imre Gombkötő, EIT Raw Materials

Dodatne informacije

http://www.rawd-trip.agh.edu.pl/

 


 

 

 

 

Inženjersko-minerski angažman RGN fakulteta prilikom skidanja sjevernog tornja Zagrebačke Katedrale

20200419 1

Izvor: MORH


U zahtjevnom projektu skidanja sjevernog, u potresu oštećenog tornja Zagrebačke katedrale sudjelovao je i Rudarsko-geološko-naftni fakultet koji znanstveno, nastavno i stručno izučava gospodarska miniranja. Djelatnici Zavoda za rudarstvo i geotehniku, izv.prof. dr.sc. Mario Dobrilović i doc.dr sc. Vječislav Bohanek, uz pomoć svih koji se  bave eksplozivima na Zavodu, te savjetima profesora Zvonimira Estera osmislili su rješenje minerskog djela projekta. Pomoću malih, precizno pozicioniranih punjenja bilo je potrebno odvojiti spojne olovne klinove tornja s njegovim oštećenim nosivim vijencem a koncentriranim punjenjem bilo je potrebno presjeći čelično uže kuglastog utega tornja. Zahvat je izveden između 73 i 74 reda gradivih kamenih elemenata na visini od 92 m. U bliskoj suradnji s pripadnicima Inženjerijske pukovnije, koji su i izveli miniranje, pukovnikom Carom, nadnarednikom Marjanovićem i narednikom Vulakovićem, projektna rješenja su potvrđena probnim miniranjima i uspješno izvedena neposredno prije podizanja tornja dizalicom. Izuzetno smo ponosni na sudjelovanje naše rudarske struke u pothvatu izvedenom na našoj katedrali. Katedrala osim što je najviša građevina u Hrvatskoj, puno je  više od građevine. Ona  je naše religijsko, kulturološko, duhovno i arhitektonsko nasljeđe. Zahvaljujemo se stoga, Odboru Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, mons. Ivanu Hrenu, kanoniku kustosu i  glavnom inženjeru obnove Katedrale Damiru Foretiću na povjerenju. Velika hvala svim pripadnicima Hrvatske vojske i kolegama s Vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman na suradnji. I najveća hvala dragom Bogu i svetoj Barbari što su nas čuvali i omogućili uspješnu izvedbu ovoga poduhvata. Sretno !


2 MORH

Izvor: MORH


3 MORH

Izvor: MORH


4 Tomo Capan

Izvor: Tomo Capan


 20200420 2

MEĐUNARODNA ŠKOLA RUDARSTVA DIM ESEE DOBILA OZNAKU ''SUCCESS STORY'' OD EIT RAWMATERIALS KONZORCIJA

Međunarodna škola rudarstva u Dubrovniku, koja se u sklopu projekta DIM ESEE održava od 2016. godine, odabrana je kao primjer uspješne priče – success story – od strane EIT RawMaterials. Petodnevna škola, koja se održava svakog listopada u dubrovačkom Inter-University Centru, prepoznata je kao jedinstveni program koji okuplja doktorande, istraživače i stručnjake iz sektora mineralnih sirovina sa područja istočne i jugoistočne Europe. Sudionici raspravljaju o izazovima i prilikama u rudarstvu i kružnoj ekonomiji, uz interaktivni i praktični rad. EIT RawMaterials konzorcij ocijenio je da DIM ESEE škola doprinosi prijenosu znanja od renomiranih stručnjaka prema sudionicima, koji uče o ekološkim, poduzetničkim i socijalnim aspektima rudarstva, ali i boljem prihvaćanju i razumijevanju mineralnih sirovina i njihovog ekonomskog potencijala od strane lokalnih zajednica i šireg društva. DIM ESEE program dosada je pohađalo više od 180 sudionika iz 20 zemalja, uključujući i predstavnike tvrtki poput Austin Powder International, Stonex, Cemex Hrvatska, Termit d.d., Wolfram Bergbau und Hütten AG, Holcim Hrvatska, Dundee Precious Metals, Colas Északkő Kft, Ekonex d.o.o., Kamen Psunj d.o.o., Velički kamen d.o.o. i drugih. Godišnje oko pedeset tvrtki iz sektora mineralnih sirovina sudjeluje i u evaluiranju tema predviđenih za najnovije izdanje Škole.

Cijeli članak o školi možete pročitati na poveznici: https://eitrawmaterials.eu/dim-esee-school-transfers-international-expertise-and-increases-social-acceptance-of-the-raw-materials-sector/.

Više o dosadašnjim izdanjima škole kao i o predstojećem izdanju pronađite na službenoj stranici DIM škole.

Sve o ovogodišnjoj temi i izdanju možete naći na sažetku za širu javnost.


20200604 1

Osvrt na potres u Zagrebu 2020. godine. Autor teksta je prof. dr. sc. Bruno Tomljenović

U nedjelju, 22. ožujka, u 6 sati i 24 minute po lokalnom vremenu, područje Zagreba uzdrmao je snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru, sa žarištem na dubini oko 10 km koji je preliminarno ocijenjen intenzitetom VII. stupnja MCS ljestvice u epicentralnom području Markuševca i Čučerja. Potres se osjetio diljem Hrvatske, u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Nažalost, uz veliku materijalnu štetu na građevinama u epicentralnom području i naročito u središnjoj, staroj jezgri Zagreba, urušavanjem dijela zgrade u Đorđićevoj ulici teško je ozlijeđena 15-godišnja djevojčica, koja je naredni dan preminula u Klajićevoj bolnici.

20200328 1

Karta podrhtavanja tla na površini za vrijeme potresa u Zagrebu (22/3/2020; 6:24 min) izraženo vrijednostima horizontalnih vršnih ubrzanja tla u postocima gravitacijskom ubrzanja (g = 9,81 ms-2). Izvor: https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us70008dx7/map


Ubrzo nakon glavnog potresa, u 7 sati i 1 minutu uslijedio je još jedan jaki potres magnitude 5.0 po Richteru, zasad najjači u seriji od preko 200 naknadnih, slabijih potresa koji su zabilježeni u proteklih pet dana nakon glavnog potresa.

20200328 2

Karta epicentara potresa u zagrebačkom području u razdoblju 22.03.2020. do 26.03.2020. Izvor:
http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020

20200328 3Potresi magnituda većih ili jednakih 1.3 u epicentralnom području Zagrebačkog potresa. Slika prikazuje lokalne magnitude u vremenu od 22.03. u 06:24 do 26.03. u 00:00. Izvor: http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020


Seizmološka služba Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu (http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020) i seizmološke agencije diljem svijeta promptno su obavijestile javnost o glavnom potresu te i nakon toga kontinuirano izvještavaju o naknadnim potresima, prikazujući relevantne seizmološke i seizmotektonske podatke koji opisuju njihova nastupna vremena, jačinu, lokacije žarišta i epicentara te ostale relevantne parametre i informacije koje opisuju ovu potresnu seriju.
Na temelju podataka žarišnog mehanizma glavnog potresa koji je objavila Seizmološka služba i žarišnih mehanizama koje su objavile seizmološke agencije i instituti u Europi i SAD-u, razvidno je da je ovaj potres nastao oslobađanjem kompresijske napetosti (naprezanja) u stijenama u jezgri Medvednice, s glavnom kompresijskom osi pružanja SSZ-JJI i uz pomak po reversnom rasjedu pružanja ISI-ZJZ.

20200328 4

Žarišni mehanizam potresa od 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute na kojem su prikazane orijentacije dviju ravnina plavim i crvenim tragovima, od kojih je jedna seizmogeni izvor ovog potresa. Prvi kompresijski nailasci P-vala označeni su crvenim križićima, a prvi tenzijski nailasci crnim kružićima. Os najvećeg tektonskog tlaka (P-os, crni kvadratić) je horizontalna s pružanjem SSZ-JJI, dok je os najmanjeg tlaka (T-os, bijeli kvadratić) vertikalna. Izvor:
http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020?@=1lq0o#news_97581


 20200328 5

 Žarišni mehanizmi potresa od 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute iz različitih izvora: USGS – United States Geological Survey, INGV – Instituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia, OCA – Observatoire de la Côte d’Azur, GFZ – GeoForschungsZentrum Potsdam.


Usporedbom seizmoloških podataka o glavnom potresu (lokaciji žarišta i orijentaciji dviju nodalnih ravnina na žarišnom mehanizmu od kojih jedna predstavlja potresni izvor) i podataka o geološkoj građi Medvednice, moguće je zasad tek pretpostaviti da je seizmogeni, potresni izvor za glavni, a moguće i za niz naknadnih potresa, reversni rasjed, odnosno reversni rasjedi koji pripadaju seizmogenoj zoni Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda. Površinski prepoznatljiv rasjed ove seizmogene zone, koji se pruža duž sjevernog ruba Medvednice, zabilježen je geološkim kartiranjem i interpretacijom refleksijskih seizmičkih profila, s nagibom od površine prema JJI pod središnji dio Medvednice.
Seizmogena zona Sjevernog medvedničkog rasjeda najvjerojatnije je bila i uzročnik brojnih slabijih i jačih potresa u periodu od zadnjeg katastrofalnog Zagrebačkog potresa 1880. pa do potresa 22. ožujka 2020. godine.
S obzirom na duljinu ove seizmogene zone po pružanju (oko 20 km) i dubinu do koje doseže pod površinom (oko 12 km) seizmogeni potencijal ove zone, odnosno maksimalno očekivane magnitude potresa koje može prouzročiti, procjenjuju se na oko 6.5 po Richteru.

20200328 6

Lijevo: Seizmotektonski profil kroz Medvednicu i seizmogenu zonu Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda na kojem su projicirana žarišta potresa zabilježenih u periodu 1970 – 2016. godine, u zoni oko ravnine profila širine 10 km. Desno: Tragovi dvaju glavnih seizmogenih rasjeda na području Medvednice pretpostavljenih na temelju geoloških i geofizičkih istraživanja. Autori: B. Tomljenović & M. Herak (2016).


U zagrebačkom i širem okolnom području potresi jakosti 5 i više po Richteru od ranije su poznati i nisu rijetke pojave, o čemu saznajemo iz arhivskih zapisa koji svjedoče o potresnoj aktivnosti u vremenu prije uspostave seizmoloških službi i instrumentalnog mjerenja seizmičke aktivnosti (u Zagrebu je seizmološku postaju uspostavio Mohorovičić 1905. godine).
Jačinu potresa koji su zabilježeni u predinstrumentalno vrijeme seizmolozi procjenjuju s obzirom na njihove učinke na ljude, građevine i zemljinu površinu, onako kako ih opisuju arhivski zapisi, pa stoga tako procijenjene magnitude potresa nisu jednako precizne kao one izračunate na temelju instrumentalnog mjerenja i analize seizmograma.
Bez obzira na to, ostaje činjenica da se potresi magnitude 5 i više po Richteru u zagrebačkom i širem okolnom području mogu očekivati i u budućnosti te da je stoga nužno kontinuirano, i s najvećom mogućom preciznošću, bilježiti njihove pojave, analizirati potencijalne aktivne rasjede radi procjene njihova seizmogenog potencijala, i dakako, što je i najvažnije, adekvatno birati lokacije građenja i graditi građevine koje mogu izdržati potrese čija jakost premašuje magnitude 6.5 po Richteru.

20200328 7

Epicentri povijesno i instrumentalno zabilježenih potresa s procijenjenim magnitudama jednakim i većim od 5.5 u regionalnom području oko Zagreba. Izvor: Europsko-mediteranski katalog potresa (EMEC), preuzeto iz Ustaszewski et al. (2014) s dopunom za Zagrebački potres 22/03/2020.


#OstaniDoma #StudentiPomazu … i RGN fakultet izrađuje vizire za zaštitu medicinskog osoblja … neizmjerno hvala svim medicinskim djelatnicima koji nesebično pomažu svima oboljelima!

20200325 3


20200325 2 


 20200325 1


HRT emisija Dobro jutro Hrvatska i obrazovna emisija Hrvatskog radija Izvan okvira bili su u posjetu RGNF-u povodom 7. međunarodnog studentskog energetskog kongresa ASEC 2020 u organizaciji studentskog ogranka SPE.ZG University of Zagreb.

IMG 4274


    • Za HRT emisiju Dobro jutro Hrvatska 02.03.2020. izjave su u ime organizatora dali predsjednik studentskog ogranka SPE student diplomskog studija naftnog rudarstva Boris Vidoš i docent Vladislav Brkić

    • Hrvatski radio 1 program je u obrazovnoj emisiji Izvan okvira 09.03.2020. također izvijestio o ASEC 2020 gdje su u razgovoru s voditeljicom emisije Ivanom Sučić razgovarali student Boris Vidoš, profesorica Daria Karasalihović-Sedlar i docent Vladislav Brkić. Emisiju poslušajte na slijedećem linku:
      https://radio.hrt.hr/ep/izvan-okvira/335636/


Javno predstavljanje istraživačkog projekta HRZZ-a – „Vulkano-sedimentne sukcesije sjeverozapadne Hrvatske i njihova uloga u razumijevanju geodinamike Paleotetisa tijekom srednjeg trijasa“

20200114 2

Info dan o društveno korisnom učenju na RGN fakultetu

slika

U sklopu ESF projekta EduPolicy Lab na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu će se održati Info dan o društveno korisnom učenju. Cilj aktivnosti Info dana je informiranje predstavnika lokalnih organizacija civilnog društva (OCD) te lokalnih visokoobrazovnih ustanova o ‎konceptu društveno korisnog učenja te mogućnostima uspostave takvih programa. U sklopu Info dana bit će predstavljeni primjeri dobre prakse s ciljem ‎međusobnog povezivanja i pokretanja novih programa društveno korisnog učenja. Gosti-predavači bit će uspješni pojedinci iz civilnog društva i akademske zajednice koji će podijeliti svoja iskustva rada na projektima za opće dobro. Po završetku događanja naši gosti rado će odgovoriti na sva pitanja publike, stoga svakako pripremite svoje upite.

VRIJEME: 30. siječnja 2020 od 10h. Pozivnicu preuzmite na poveznici ovdje.

MJESTO: Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pierottijeva 6, prizemlje, prostorija VP02.

PROGRAM: Program pogledajte na poveznici ovdje.

PRIJAVA: Sudjelovanje je besplatno uz obveznu prethodnu prijavu do 29. siječnja 2020. godine na poveznici ovdje.

MIDAS donirao akademsku licencu RGN fakultetu

20200109 4

Prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić, RGN-fakultet, Zagreb

MIDAS Information Technology Co., Ltd. (MIDAS IT) iz Koreje donirao je RGN fakultetu 30 akademskih licenci GTS NX geotehničkog softvera.

Tijekom održavanja geotehničkog seminara pod nazivom „MIDAS – 3D Numerical Modeling of the Excavation and Deep Foundation in Seismic Region“ na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 3. prosinca 2019. godine tvrtka MIDAS IT donirala je 30 akademskih licenci softvera fakultetu. Organizatori seminara bili su Rudarsko-geološki-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički studio d.o.o. iz Zagreba, GEOENG & Co.d.o.o. iz Ljubljane  i tvrtka MIDAS information Technology Co.,Ltd. (slika 1). 

Višestruke nagrade na sajmovima inovacija bivšoj studentici RGNF-a Galli Uroić mag. ing. min. i njenom mentoru doc. dr. sc. Želimiru Veinoviću

 uroić

Publish the Menu module to "offcanvas" position. Here you can publish other modules as well.
Learn More.