Iznimna nam je čast objaviti da je naš kolega dr. sc. Ivan Smajla, viši asistent dobio Marie Skłodowska-Curie projekt pod nazivom RENEWME – Integrated Pathways to RENEWable MEthane: Multidisciplinary Approaches for a Green Energy. Europska komisija objavila je rezultate natječaja za MSCA Doktorske mreže HORIZON-MSCA-2025-DN-01 koji je zaključen 25. studenog 2025. godine. Na navedenom natječaju evaluirano je 1616 projektnih prijedloga, od čega je za financiranje odabrano njih ukupno 141, tj. 8,80 %. Ukupni budžet natječaja bio je 617,18 milijuna eura. Ovim putem čestitamo kolegi na iznimnom uspjehu.

Djelatnik Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, doc. dr. sc. Ivica Pavičić, sudjelovao je od 2. do 6. ožujka 2026. godine na događanju European Ocean Days 2026 u Bruxellesu, u sklopu projekta DANSER, zajedno s projektnim partnerima s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Hrvatskih voda, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti i Jadranskog inovacijskog centra.

Tijekom programa European Ocean Days raspravljalo se o novim strategijama, aktualnim europskim inicijativama te mogućnostima buduće suradnje u okviru projektnih aktivnosti. Poseban naglasak stavljen je na razmjenu iskustava i razradu potencijalnih projektnih prijedloga s partnerima iz više europskih zemalja. Teme radnih sastanaka bile su pritom usmjerene na razvoj projektnih prijedloga u području recentne sedimentacije, smanjenja vodostaja u poplavnim područjima Dunavskog sliva te metoda i provedbe restauracije riječnih okoliša.

Sudjelovanje na ovom događanju dodatno je pridonijelo vidljivosti projekta DANSER te Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta na europskoj razini te otvorilo prostor za povezivanje s relevantnim dionicima i institucijama. U sklopu boravka u Bruxellesu održano je i više radnih sastanaka vezanih uz buduće projektne prijedloge, među kojima i sastanak s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Karlom Resslerom.

Naša alumna dr.sc. Martina Tuschl dobitnica je nagrade „XENA – Žena godine u energetici“ za 2025. godinu.  Riječ je o priznanju koje dodjeljuje udruga XEnergy – Mreža za promicanje žena u energetskoj tranziciji, a dodjeljuje se za izniman doprinos razvoju energetskog sektora. Nagrada je dr. sc. Tuschl dodijeljena za njezin rad na razvoju projekata korištenja geotermalne energije za toplinarstvo u Hrvatskoj, koje vodi kao direktorica Sektora geotermalne energije u Agenciji za ugljikovodike. Projekti uključuju realizaciju istražnih geotermalnih bušotina i planove njihova povezivanja s toplinskim sustavima gradova poput Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića.

Dr. sc. Martina Tuschl je diplomirana inženjerka naftnog rudarstva i doktorica znanosti koja je doktorirala na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ovo priznanje potvrđuje važnu ulogu koju stručnjaci obrazovani na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu imaju u razvoju energetike i energetske tranzicije u Hrvatskoj.

Akademik Goran Durn profesor je Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i član Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu. Urednik je knjige za Elsevier Terra Rossa Soils: Genesis Function, and Global Relevance, u kojoj će sudjelovati više od 90 istraživača iz cijelog svijeta ‒ od Australije, obje Amerike, Europe do Azije

Akademik Goran Durn jedan je od onih sugovornika čiji rad ostavlja trajan trag u hrvatskom akademskom prostoru. Njegov profesionalni put obilježen je dosljednom posvećenošću znanstvenoj izvrsnosti i razvoju struke.

Tijekom godina rada istaknuo se kao mislilac koji spaja teorijsku dubinu s razumijevanjem suvremenih društvenih izazova. Njegov pristup znanosti karakterizira jasnoća, analitičnost i otvorenost prema interdisciplinarnom dijalogu. Kao akademik, sudjelovao je u oblikovanju važnih rasprava koje nadilaze uske okvire pojedinog područja. Poznat je i kao mentor koji potiče kritičko mišljenje i intelektualnu radoznalost mlađih naraštaja.

Dugogodišnji profesor na Sveučilištu u Zagrebu na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u javnom je prostoru prepoznat po odmjerenim, argumentiranim i promišljenim istupima. Njegov rad svjedoči o uvjerenju da znanost ima odgovornost prema društvu u cjelini, što on osobno pokazuje i sudjelovanjem u radu Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu.

“Konkurentni možemo biti ondje gdje se “lokalna geologija” pretvara u vrhunsko znanje i rješenja primjenjiva u praksi”

Stoga je intervju s akademikom Durnom prava prilika za dublje razumijevanje tema kojima se bavi i vrijednosti koje zastupa. U razgovoru koji slijedi otvaramo prostor za promišljanje, iskustvo i viziju jednoga od istaknutih glasova akademske zajednice.

– Nit vodilja mog rada je razumjeti tlo kroz njegove minerale: krenuo sam od mineralnog sastava glinovite frakcije tla, a zatim se prirodno proširio na okolišnu mineralogiju i geokemiju, jer tlo u sebi čuva zapis i prirodnih procesa i utjecaja čovjeka, uključujući onečišćenje. Primjerice, mineralni i kemijski “potpis” tla često bilježi uvjete u kojima se razvijalo, pa iz njega možemo iščitati genezu, starost i razvojne faze. Ako je tlo izloženo djelovanju čovjeka – na primjer u blizini industrije ili odlagališta – u njemu se mogu prepoznati onečišćujuće tvari, odrediti u kojem su obliku, koliko su mobilne i koliki rizik predstavljaju, te procijeniti prelaze li u biljke ili se ispiranjem prenose prema podzemnim vodama. Upravo ta dvostruka uloga tla – kao arhiva prirodnih procesa i osjetljivog medija na utjecaj čovjeka – povezuje temeljna istraživanja s vrlo konkretnim okolišnim pitanjima ‒ ističe za Akademski list akademik Durn.

Predajete kolegije koji spajaju temeljnu mineralogiju i vrlo primijenjene teme (ležišta, industrijski minerali, okoliš). Kako studentima objašnjavate vezu između “minerala pod mikroskopom” i realnih industrijskih odluka na terenu?

– Studentima od početka nastojim pokazati da “mineral pod mikroskopom” nije samo akademska zanimljivost, nego podatak koji u praksi određuje vrijednost i primjenjivost mineralne sirovine – bilo da je riječ o metalnoj sirovini, industrijskom mineralu ili stijeni – ali i ulogu pojedinih minerala kao sastavnica okoliša. Zato ključne znanstvene postavke objašnjavam na konkretnim primjerima, a zatim ih sa studentima provjeravamo i primjenjujemo u laboratoriju, praktikumu i na terenu, ovisno o kolegiju. Studenti pritom jasno vide kako mineralni sastav, tekstura i kemijska svojstva određuju tehnološku preradu, kvalitetu sirovine, ponašanje u uporabi, ali i moguće okolišne rizike (npr. vezanje i mobilnost metala, reaktivnost, stabilnost faza). Posebno mi je važno poticati studente na vlastita istraživanja: kroz seminarske radove u manjim grupama uče postavljati pitanja, tražiti literaturu i kritički interpretirati rezultate, a zainteresirane uključujemo i u terenska istraživanja u sklopu domaćih i međunarodnih projekata. Iz tih iskustava često nastaju teme završnih i diplomskih radova, a rad se nastavlja u laboratoriju i mikroskopiraonici, gdje na stvarnim uzorcima najbolje osjete kako se temeljni podatci “prevode” u stručne odluke. Posebno veseli i studente i mene kada rezultate istraživanja u kojima su dali stvaran doprinos objavimo u međunarodnim znanstvenim časopisima.

Na Borneu 1990. godine s lokalnom terenskom ekipom

OKUPLJANJE ISTRAŽIVAČA IZ CIJELOG SVIJETA

Vaša istraživanja paleotala i glina koriste se za rekonstrukcije prošlih okoliša i klime. Koji vam je primjer iz Hrvatske (ili regije) najviše promijenio pogled na to kako je ovaj prostor evoluirao kroz kvartarna razdoblja?

– Sustavna istraživanja crvenica (terra rossa) u krškim područjima Hrvatske, osobito uz istočni Jadran, i spoznaje proizašle iz njih najviše su mi promijenile pogled na evoluciju okoliša i klime. Crvenice su svojevrsni geo-bio-arheološki arhiv i tihi svjedok dugotrajne evolucije okoliša. Dugo se na njih gledalo prvenstveno kroz prizmu kvartara, no istraživanja pokazuju da je riječ o “dubljoj” priči: crvenice na našem prostoru nisu samo rezultat procesa u posljednjih nekoliko stotina tisuća godina, nego dugotrajnog i ponavljanog razvoja koji je mogao započeti najmanje u miocenu. Važno mi je naglasiti da one nisu samo lokalni fenomen “na vapnencu”, nego zapis složenih procesa u kojima se isprepleću klimatske oscilacije, promjene razine mora i eolski donos prašine na okršenu podlogu. Ključnu ulogu pritom ima i nekada izronjeni Jadranski šelf, koji je u više navrata bio izvor siliciklastičnog materijala koji je vjetar podizao i prenosio. To daje drukčiju perspektivu: krški prostor nije bio pasivna pozornica nego dinamičan sustav u kojem su se kroz duga razdoblja smjenjivali uvjeti pogodni za donos materijala i uvjeti pogodni za intenzivnu pedogenezu.

Posebno mi je drago što se iskustvo istraživanja crvenica u Hrvatskoj danas koristi i kao temelj za globalnu sintezu: urednik sam knjige za Elsevier Terra Rossa Soils: Genesis, Function, and Global Relevance, u kojoj će sudjelovati više od 90 istraživača iz cijelog svijeta ‒ od Australije, obje Amerike, Europe do Azije. To je i lijep dokaz da hrvatska znanost može biti prepoznata i relevantna u međunarodnom kontekstu, kada se sustavno radi na temama koje su istodobno lokalno važne i globalno zanimljive.

Bili ste prodekan i dekan RGN fakulteta. Koje su vam reformske odluke u nastavi i znanosti tada bile najteže, a danas biste ih opet donijeli?

– Bio sam prodekan od 2001. do 2005., a dekan od 2005. do 2009. godine, u razdoblju intenzivnih promjena na Fakultetu. Dvije odluke iz tog vremena pamtim kao posebno zahtjevne, ali strateški važne – i danas bih ih ponovno donio, naravno prilagođene novim okolnostima. Prva je bila uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i izgradnja kulture kvalitete. U početku se doživljavalo kao administrativni teret, ali se brzo pokazalo da donosi jasnije postupke, veću odgovornost i pouzdaniji sustav i za studente i za zaposlenike; najteže je bilo promijeniti navike i objasniti da kvaliteta nije birokracija nego alat stabilnog i transparentnog funkcioniranja. Druga reformska odluka bila je modernizacija studija – uvođenje novih prijediplomskih i diplomskih programa u skladu s bolonjskim principima, uz jačanje poslijediplomske i međunarodne dimenzije. To je bio velik organizacijski zahvat, ali je donio jasniju strukturu, usporedivost i snažniju povezanost nastave s istraživanjem, uz veći udio praktičnog rada na diplomskoj razini.

Danas su izazovi drukčiji – od tehnološke transformacije i međunarodne konkurencije do stabilnog financiranja i jačeg povezivanja s gospodarstvom – ali poruka ostaje ista: kvaliteta, moderna nastava i istraživačka izvrsnost moraju biti strateški prioritet.

POMIRITI NAPREDAK I ZAŠTITU OKOLIŠA

Danas se o rudarstvu i mineralnim sirovinama sve više govori kroz “zelenu tranziciju”. EU je donijela Critical Raw Materials Act. Što taj okvir mijenja u praksi za europsko istraživanje i otvaranje ležišta – i gdje očekujete najveće prijepore (dozvole, društvena prihvatljivost, okoliš)?

Critical Raw Materials Act mijenja pristup EU mineralnim sirovinama tako da ih jasno postavlja kao pitanje strateške sigurnosti opskrbe i preduvjeta zelene tranzicije. U praksi to znači snažnije poticanje europskih istraživanja i razvoja ležišta, jačanje lanca vrijednosti – od eksploatacije i prerade do recikliranja – te smanjenje ovisnosti o ograničenom broju dobavljača izvan Europe. Posebno je važan koncept strateških projekata, uz koordiniranije i predvidljivije procedure.

S američkim studentima na terenu u Hrvatskoj 2025. godine

Najviše izazova očekujem ondje gdje se susreću razvojni ciljevi i zahtjevi zaštite prostora. Ubrzanje postupaka može biti korisno ako znači bolju koordinaciju i učinkovitiju administraciju, ali ne smije dovesti do snižavanja stručne razine procjena utjecaja na okoliš – osobito u osjetljivim područjima poput krša i vodnih sustava. Jednako je važno i pitanje povjerenja: bez transparentnosti, ranog dijaloga s lokalnom zajednicom i jasnih jamstava zaštite okoliša teško je osigurati dugoročnu održivost projekata. U svemu tome presudni su i ljudi i kompetencije, pa su moderni studijski programi i jačanje istraživačkih kapaciteta dio šire slike. Dobar primjer je TIMREX – EIT-labelled međunarodni diplomski program Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji se provodi u partnerstvu s europskim sveučilištima te studentima pruža suvremena znanja iz mineralne prospekcije, uz razvoj kompetencija iz inovacija i poduzetništva.  

Sudjelovali ste u međunarodnim istraživanjima ležišta zlata u Indoneziji, u geološki, klimatski i društveno vrlo specifičnom okružju. Koje ste razlike u pristupu istraživanju, regulativi i odnosu prema rudarstvu ondje uočili u odnosu na Europu – i što bi hrvatska struka iz tog iskustva mogla naučiti?

U istraživanju ležišta zlata u Indoneziji sudjelovao sam 1990. godine kao mladi asistent, i to mi je ostalo kao jedno od onih iskustava koje se pamti cijeli život. Radili smo na Borneu, u tropima i prašumi, u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Bandungu i uz pomoć lokalnih radnika iz plemena Dajaka. Živjeli smo u geološkom kampu okruženom prašumom, a terenski rad je tražio stalnu prilagodbu i brzo odlučivanje. Uzorkovali smo aluvijalne sedimente i lateritna tropska tla te u tim uzorcima tražili tragove zlata. Na temelju rezultata postupno smo sužavali područje istraživanja, a po povratku u kamp gotovo svaki dan sam pod binokularom izdvajao sitne listiće zlata i vagao ih. Dijelio sam terenske izazove s lokalnim radnicima, koji su nam često pomagali u teškim uvjetima, a zdravstveni rizici bili su stvarni – jedan kolega je dobio malariju, a ja sam prošao bez zdravstvenih posljedica. Od većih životinja vidio sam orangutane, a od neugodnijih susreta najviše pamtim zmije otrovnice.

Projekt se nažalost nije do kraja realizirao, ali meni je ostao kao izvanredna škola terenskog rada i međunarodne suradnje. Danas tu priču rado koristim u nastavi jer studentima odmah pokaže koliko je geologija praktična, zahtjevna i “živa” struka. Što se tiče regulative i odnosa prema rudarstvu, važno je naglasiti da se sve odvijalo prije više od 35 godina, pa iz tog iskustva ne bih izvlačio zaključke o današnjem stanju. Ono što se, međutim, uvijek može naučiti jest vrijednost ozbiljnog terenskog rada, dobre suradnje s lokalnim partnerima i poštovanja prema prostoru u kojem se istraživanja provode.

Terenska nastava u Idriji 2018. godone

Kao urednik posebnog broja Q1 znanstvenog časopisa Quaternary International (Elsevier), posvećenoga kvartaru u Hrvatskoj, imali ste priliku sagledati domaća istraživanja u međunarodnom kontekstu. Što je taj broj pokazao o stvarnoj snazi hrvatskih geoznanosti – i gdje smo konkurentni na svjetskoj razini, a gdje još zaostajemo?

To iskustvo mi je potvrdilo da su hrvatske geoznanosti najjače ondje gdje se spajaju raznoliki kvartarni arhivi i suvremene terenske i laboratorijske metode istraživanja. Hrvatska je u tom smislu “laboratorij na otvorenom”, jer na malom prostoru imamo prapor i paleotla, riječne, jezerske i marinske sedimente te speleoteme i špiljske sustave, što omogućuje istraživanja relevantna i u međunarodnom kontekstu. Produktivne istraživačke skupine u Hrvatskom geološkom institutu te na RGNF-u i PMF-u redovito objavljuju u vrhunskim časopisima, često u suradnji sa stranim partnerima. Dodatna potvrda prepoznatljivosti je i NSF IRES projekt, koji se od 2025. provodi u Hrvatskoj, u okviru kojega američki profesori i studenti dolaze učiti terenske i laboratorijske metode istraživanja crvenica te interpretaciju rezultata.

U znanstvenom smislu, hrvatske geoznanosti ne zaostaju u znanju, idejama ni sposobnosti realizacije. Ono što nas najviše ograničava su sredstva i infrastruktura: s većim ulaganjima mogli bismo provoditi dugoročnija istraživanja, razvijati nove metode i snažnije se uključivati u velike međunarodne projekte.

TREBAJU NAM JASNIJE, BRŽE I PREDVIDLJIVIJE PROCEDURE

Kad gledate Hrvatsku: s jedne strane imamo geološku raznolikost, s druge strane mali smo sustav. Gdje Hrvatska realno može biti konkurentna u globalnom lancu vrijednosti – u istraživanju, u eksploataciji, u preradi, u znanju/uslugama (geologija, geoinženjerstvo, okoliš, geoenergija)?

Realno je da prednost ne gradimo na količinama i velikim industrijskim kapacitetima, nego ondje gdje možemo biti najbolji: u znanju i rješenjima za osjetljive sustave poput krša i morskog okoliša. Posebno smo jaki u istraživanjima podzemnih voda i zaštiti vodnih resursa te u kvartarnoj geologiji i paleookolišnim rekonstrukcijama. Jadran nam daje dodatnu vrijednost kroz marinsku geologiju – od obalnih i podmorskih sedimenata do razumijevanja promjena morske razine, što je važno i za prostorno planiranje te prilagodbu klimatskim promjenama. Posebnu priliku vidim i u geoenergiji, ponajprije u razvoju geotermalne energije, gdje potencijal Panonskog bazena i sve važnija uloga podzemlja mogu imati stratešku ulogu u energetskoj sigurnosti. Ukratko, konkurentni možemo biti ondje gdje se “lokalna geologija” pretvara u vrhunsko znanje i rješenja primjenjiva u praksi.

Hrvatsko-njemački projekt istraživanja lesnih naslaga 2017. godine

Predsjednik ste Znanstvenoga vijeća HAZU-a za zaštitu prirode i okoliša, stoga imate “širu sliku”. Kako pomiriti tri cilja koji se često sudaraju: sigurnu opskrbu sirovinama, zaštitu okoliša i društvenu prihvatljivost projekata – i što biste promijenili u hrvatskom modelu odlučivanja da se ta ravnoteža postiže bolje?

Ta se ravnoteža može postići samo ako se gospodarske potrebe, okolišni rizici i očekivanja zajednice sagledaju zajedno od samog početka. Projekt nema smisla ako donosi korist, a pritom ugrožava vodu, tlo ili zdravlje ljudi, ali nije dobro ni kada se svaka mogućnost unaprijed blokira bez provjerljivih činjenica i argumenata. Zato odluke moraju biti utemeljene na podatcima, struci i transparentnom postupku.

U hrvatskom modelu odlučivanja najveći prostor za napredak vidim u jasnijim, bržim i predvidljivijim procedurama – ali bez popuštanja u standardima zaštite okoliša. Odgovorni u sustavu moraju osigurati prohodnost i funkcionalnost postupaka: jasne rokove, definirane nadležnosti i manje nepotrebne birokracije. Jednako je važno da se znanstveno provjerene i učinkovite metode brže prihvaćaju i primjenjuju u praksi.

STABILNO I PREDVIDLJIVO FINANCIRANJE KAO PREDUVJET RAZVOJA

Kao član Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, koje ima važnu nadzornu i stratešku ulogu, što smatrate ključnim izazovom u upravljanju najvećim hrvatskim sveučilištem danas – i gdje vidite prostor da znanost i struka snažnije utječu na dugoročne odluke, osobito u povezivanju s gospodarstvom i društvom?

U upravljanju Sveučilištem u Zagrebu danas vidim nekoliko ključnih i povezanih izazova, a izdvojio bih dva najvažnija. Prvi je kako učinkovito upravljati velikim i raznolikim sustavom te uskladiti strateško vođenje Sveučilišta s autonomijom njegovih sastavnica. Drugi je dugoročna održivost i kvaliteta: ulaganje u ljude, zadržavanje i razvoj mladih istraživača i nastavnika te modernizacija istraživačke i nastavne infrastrukture. U tom je smislu stabilno i predvidljivo financiranje preduvjet, jer bez njega je teško dugoročno planirati razvoj i graditi istraživačke kapacitete. Važno je i da sveučilišna zajednica Sveučilište doživljava kao zajednički projekt: snažne sastavnice su temelj, ali i one su dugoročno jače kada je Sveučilište kao cjelina vidljivo i ugledno.

Snažniji doprinos znanosti i struke vidim u organiziranijoj suradnji s gospodarstvom i javnim sektorom kroz projekte koji donose jasnu društvenu vrijednost. Osnivanje Gospodarskoga foruma Sveučilišta u Zagrebu vidim kao odličan korak jer stvara okvir za dugoročniju i organiziraniju suradnju. Cilj je da se znanje koje nastaje na Sveučilištu brže pretvara u inovacije, transfer tehnologije i rješenja s dodanom vrijednošću.

NEVIDLJIVE, A KRITIČNE SIROVINE

Industrijski minerali često su “nevidljivi”, a nužni su za građevinu, kemijsku industriju, tehnologije i energetiku. Koji industrijski mineral smatrate podcijenjenim u javnosti, a presudnim u stvarnoj ekonomiji – i zašto?

Jedan industrijski mineral koji je u javnosti često podcijenjen, a u stvarnoj ekonomiji ključan, jest feldspat. Većini ljudi taj naziv ne znači mnogo, ali feldspat je doslovno “u pozadini” velikog dijela onoga što svakodnevno koristimo u domu, jer bez njega je teško zamisliti suvremenu proizvodnju stakla i keramike – od prozora i boca, preko pločica i sanitarija, do brojnih tehničkih i specijalnih keramičkih proizvoda. Njegova je uloga u industriji jednostavna za razumjeti: pomaže da se smjese lakše “ispeku” i pretvore u čvrst, gladak i trajan proizvod, uz manju potrošnju energije. Zato nije svejedno kakav je feldspat – njegova čistoća i sastav mogu biti razlika između vrhunskog proizvoda i materijala koji puca, deformira se ili ima loš završni izgled. Nije slučajno da se feldspat danas spominje i u europskom kontekstu “kritičnih sirovina”, jer je potreban u velikim količinama i važan za ključne industrijske lance.

Izvor: www.akademski.hr

U periodu od 10. do 11. prosinca 2025. godine djelatnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ivica Pavičić, Ida Pavlin i Borna-Ivan Balaž sudjelovali su na sastanku Opće skupštine projekta DANSER održanog u Bugarskoj, na Sveučilištu u Ruseu.

Tijekom sastanka raspravljalo se o dosadašnjem napretku projekta, postojećim i potencijalnim izazovima upravljanja sedimentima, jačanju kapaciteta kroz radionice vezane uz sedimentacijske procese i pripremi sljedećih koraka u provedbi projekta.

Poseban naglasak stavljen je na dosadašnja terenska istraživanja i primjenu suvremenih metoda – LiDAR i batimetrijska snimanja. Riječ je o iznimno važnim snimanjima koja se u sklopu projekta koriste za snimanje riječnih korita i močvarnih sustava, a predstavljaju temelj za vremensko-prostorne analize sedimentacije.

Na Izbornoj skupštini Hrvatskog geološkog društva, održanoj 10.12.2025. u prostorijama INA-e, izabrano je novo vodstvo Hrvatskog geološkog društva za mandatno razdoblje od dvije godine (2026. i 2027.). Zadovoljstvo nam je objaviti da je prof. dr. sc. Marta Mileusnić, redovita profesorica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izabrana za predsjednicu Hrvatskog geološkog društva. Time RGN fakultet preuzima predsjedanje Društvom u okviru redovne rotacije među geološkim institucijama. Za tajnicu Društva izabrana je doc. dr. sc. Pia Pleše. Čestitamo našim kolegicama i želimo im uspješan i plodonosan mandat.

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 6. do 7. studenoga 2025., održani su EIT Label Induction Days. Na događaju je sudjelovala četvrta kohorta TIMREX studenata – šest studenata sa Sveučilišta u Miškolcu i pet studenata sa Sveučilišta u Zagrebu. Uz njih, programu su se pridružili i studenti iz PROMISE Erasmus Mundus Joint Master studija.

Tijekom prvog dana, studenti su prisustvovali prezentacijama o podršci TIMREX programu od strane EIT RawMaterials konzorcija te o inovacijskoj infrastrukturi dostupnoj na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon prezentacija, organiziran je obilazak laboratorija i Zbirke minerala Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Drugog dana, 7. studenoga, studenti su posjetili obnovljeni povijesni rudnik sv. Barbare u Rudama kraj Samobora. Nakon razgledavanja rudnika, imali su priliku sudjelovati u prezentaciji tradicionalnog kovačkog zanata te uživati u poznatom lokalnom specijalitetu – rudarskoj greblici.

Suorganizator konferencije bio je RGN fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem povezivanja profesionalaca iz sektora mineralnih sirovina, akademske zajednice i industrije, s posebnim naglaskom na regiju Istočne i Jugoistočne Europe (ESEE)

Interuniverzitetski centar Dubrovnik IUC bio je domaćin konferencije Development and Innovations in Mineral Resourcing in Eastern and South-Eastern Europe (DIM ESEE 2025), koja je okupila stručnjake iz akademske zajednice, industrije i istraživačkih institucija diljem Europe.

Konferenciju su organizirali Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, University of Miskolc, University of Liege, Montanuniversität Leoben, National Technical University of Athens, Slovenian National Building and Civil Engineering Institute, Technical University of Kosice, Dnipro University of Technology, Wroclaw University of Science and Technology i EIT RawMaterials HUB Adria.

Konferencija je bila namijenjena tvrtkama u sektoru sirovina, akademicima, profesionalcima te studentima preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija u području rudarstva, geoznanosti, geotehnologije, gospodarenja otpadom, znanosti o materijalima, metalurgije, recikliranja, ekonomije i društvenih znanosti.

Glavni cilj DIM ESEE konferencije je povezivanje profesionalaca iz sektora mineralnih sirovina, akademske zajednice i industrije, s posebnim naglaskom na regiju Istočne i Jugoistočne Europe (ESEE). Konferencija promiče inovacije, razvoj kapaciteta i suradnju kroz cijeli lanac vrijednosti mineralnih resursa. Posebna pažnja posvećena je održivom razvoju u eksploataciji, preradi i recikliranju mineralnih sirovina, kao i obrazovanju nove generacije stručnjaka.

Ovogodišnja konferencija obuhvatila je ključne tematske cjeline: prospekciju mineralnih sirovina, rudarske metode, geometalurgiju i održivu eksploataciju, recikliranje i gospodarenje otpadom te obrazovanje u sektoru mineralnih resursa. Tijekom tri dana sudionici su mogli pratiti stručna izlaganja, panel diskusije, poster sesije i društvene događaje, što je omogućilo razmjenu znanja, prikaz inovacija i umrežavanje unutar zajednice stručnjaka.

U svjetlu nedavno usvojenog EU Zakona o kritičnim mineralnim sirovinama (CRMA), sektor mineralnih resursa ulazi u novu fazu strateške važnosti i ulaganja, što čini događaje poput DIM ESEE ključnima za poticanje inovacija i suradnje.

Od 2016. godine, DIM ESEE radionice u Dubrovniku izrasle su u prepoznatljivu platformu obrazovanja u sektoru mineralnih sirovina, okupivši više od 500 sudionika iz 20 europskih zemalja. Dosadašnji programi obuhvatili su inovativne pristupe u rudarstvu, upravljanju otpadom, istraživanju i eksploataciji rudnih ležišta, kao i održivu obradu sirovina. Od 2025., DIM ESEE evoluira u format konferencije, s ciljem jačanja vidljivosti, međunarodnog utjecaja i platforme za industrijsko-akademske rasprave.

Prvi dan (15.10.) – Prospektiranje i otkrivanje sirovina

Program je započeo jutarnjom ekskurzijom Dubrovnik geo-heritage koju je vodila prof. Ana Maričić. Nakon registracije, sudionici su prisustvovali uvodnom prijemu i svečanom otvorenju. Istaknuti govornici uključivali su dekana, izv. prof. Vladislava Brkića, prof. Romana Dychkovskog  (Dnipro University of Technology) i doc. dr. Aleša Žnidariča (Slovenian national building and civil engineering institute). U popodnevnim satima održana su ključna predavanja o EU mineralnoj politici i panel diskusije o nacionalnim programima istraživanja kritičnih sirovina, uz izlaganja predstavnika Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Albanije.

Drugi dan (16.10.) – Rudarske metode i recikliranje materijala

Dan je započeo NRE Electra closing conference, s prikazom inovativne opreme za eksploataciju subhorizontalnih tankoslojnih ležišta i njezine primjene. U popodnevnim sesijama raspravljalo se o recikliranju materijala, upravljanju otpadom i implementaciji kružne ekonomije, uz primjere iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Predstavljene su i inovacije u cementnoj industriji, geopolimernim vezivima i održivim građevinskim materijalima.

Treći dan (17.10.) – Obrazovanje u sektoru mineralnih sirovina

Zadnji dan bio je posvećen edukaciji, uključujući projekte poput TIMREX, PRO-SLO PhD School, EPICENTRE, MINERS i terenskog dijele Emerald diplomskog programa – ADRIA ekskurzije. Sudionici su raspravljali o praktičnim kompetencijama, digitalnoj transformaciji i održivom razvoju sektora mineralnih resursa, a sesije su zaključene poster izlaganjima i dodjelom nagrada za najbolji poster.

Sponzori konferencije bile su kompanije Dundee Precious Metals (DPM Metals), Austin Powder Company, Geobrugg i Terra Balcanica Resources Corp.

DIM ESEE 2025 uspješno je potvrdio svoju ulogu vodeće platforme za povezivanje akademije i industrije u sektoru mineralnih sirovina u regiji ESEE. Konferencija je omogućila razmjenu znanja, prikaz inovacija i jačanje međunarodne suradnje, te postavila temelje za buduće uspjehe i razvoj održivih rješenja u sektoru mineralnih resursa.

Sljedeće izdanje DIM ESEE održat će se u Zagrebu, od 14. do 16. listopada 2026. godine.

Stručnjaci Srca održali su 10. srpnja 2025. godine radionicu Usluge Srca za istraživače namijenjenu djelatnicima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radionica je održana s ciljem upoznavanja polaznika s uslugama Srca, digitalnim alatima i specijaliziranom podrškom koju Srce pruža u svim fazama životnog ciklusa istraživačkih podataka, od prikupljanja i pohrane podataka, pa sve do njihove analize i diseminacije rezultata provedenog istraživanja. Ova radionica održana je za djelatnike fakulteta koji se u svom svakodnevnom radu intenzivno bave istraživanjima. Cilj radionice je bio upoznavanje s paketom usluga Srca koje im olakšavaju provedbu istraživanja, poboljšavaju kvalitetu dobivenih rezultata te osiguravaju dugotrajnu vidljivost provedenog istraživanja.

Radionica se sastojala od pet segmenata, a polaznici su tijekom radionice upoznati kako učinkovito upravljati podacima tijekom projekta, gdje i kako privremeno i trajno pohraniti rezultate provedenog istraživanja, kako radi nacionalni informacijski sustav znanosti CroRIS, kako napredno računanje može unaprijediti provedbu istraživanja. Polaznicima radionice je predstavljena i nova edukacijska platforma Akademija Srca.

Pratite događanja Srca, izaberite područje vašeg interesa te saznajte više o mogućnostima koje su na raspolaganju cjelokupnoj akademskoj i znanstvenoj zajednici u okviru usluga Srca kako bismo što učinkovitije iskoristili potencijale e-infrastrukture te novih i naprednih tehnologija.

Na međunarodnoj izložbi inovacija INOVA 2025. koja se održala od 25. do 27. rujna  2025. u Zagrebu, srebrnom medaljom nagrađena je inovacija s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, prof. dr. sc. Tomislava Malvića pod naslovom: „Pregled metoda za brzo određivanje termalne zrelosti stijena-sinteza rezultata prikazanih na Inovi 2011., 2017. i 2019.“

Uprava Fakulteta ovim putem čestita Prof. dr. sc. Malviću na ostvarenom uspjehu.

Studenti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, modula TIMREX, sudjelovali su na terenskoj nastavi održanoj od 9. do 13. lipnja 2025. u sjevernoj Švedskoj, u organizaciji Tehnološkog sveučilišta u Luleåu. U suradnji s kolegama sa sveučilišta iz Luleåa, Miskolca i Wrocława, studenti su prisustvovali stručnim predavanjima predstavnika tvrtke Boliden, kartirali područje VHMS ležišta te provodili terenska geofizička istraživanja.

Tijekom programa analizirali su 200 metara jezgre bušotine te se upoznali sa suvremenim tehnikama 3D skeniranja i digitalne interpretacije jezgri.

Nastavak suradnje između Vlade ŽZH i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predsjednik Vlade Predrag Čović i ministar gospodarstva ŽZH Zvonimir Širić primili su danas izaslanstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Vladislava Brkića i dr. sc. Ivicu Pavičića. Sastanku su nazočili i savjetnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH Milan Sitarski te savjetnik predsjednika Vlade Tvrtko Lovrić.

Vlada ŽZH i RGNF Sveučilišta u Zagrebu u rujnu 2024. godine potpisali su Sporazum o suradnji, kojim je, između ostalog, predviđena realizacija zajedničke suradnje putem osmišljavanja, prijave i realizacije zajedničkih projekata, izrada strateških dokumenata te izrada projektne dokumentacije.

Na sastanku se razgovaralo o nastavku suradnje između Vlade ŽZH i RGNF-a kroz prijavu zajedničkih projekata koji se financiraju iz fondova EU. Riječ je o zajedničkoj projektnoj prijavi na 2. poziv na dostavu projekata u okviru Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina i Crna Gora, gdje su u projektu „AquaNAUT - Kvaliteta, korištenje i nadzor podzemnih voda jadranskog područja: Sustav za praćenje u stvarnom vremenu i rano upozoravanje na prijetnje onečišćenja krških izvora Jadranskog područja“ partneri Rudarsko-geološko-naftni fakultet kao vodeći partner, Vlada ŽZH BiH partner, JU za zaštitu prirode More i krš HR partner, dok je ENVPRO partner iz Crne Gore. Ukupna vrijednost projektnog prijedloga iznosi oko 1.000.000,00 EUR. Predloženi projekt uključuje i uspostavu Sustava za praćenje u stvarnom vremenu i ranog upozoravanja (REWS) na prijetnje onečišćenja krških izvora, što je ključno za napredak manje razvijenih zemalja i regija u suočavanju s opasnim izazovima. Taj pristup omogućuje integraciju obrazovanja, znanosti, istraživanja, industrije, politike i javnosti kroz multidisciplinarni i međusektorski okvir. Specifični cilj projekta je Razvoj i unapređenje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija. Ovaj projekt je dobar primjer kako se zajedničkim djelovanjem može uspješno pokrenuti jedan europski projekt.

Sudionici sastanka iskazali su zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom na konkretnim projektima, kao i spremnost da ona bude dodatno osnažena sudjelovanjem na budućim zajedničkim projektima.

Treća godina geoloskog inzenjerstva, 22 studenta i dva nastavnika (Sibila Borojević Šoštarić i Ema Vokić) u pratnji profesora Alekseja Miloševića sa Sveučilišta u Banja Luci na otvorenom kopu željezne rude Adamuša, Rudnici željezne rude Ljubija, Prijedor. 

Tema interdisciplinarnog događaja bila je utjecaj povišenih prirodnih koncentracije žive i arsena u tlu i vodi na zdravlje stanovništva u pojedinim regijama Republike Hrvatske. Stručnjaci iz područja medicine, geologije, zaštite okoliša i javnoga zdravstva zaključili su kako je potrebno sustavno praćenje uzoraka prisutnosti žive i arsena te stvaranje objedinjene baze podataka u cilju zaštite zdravlja stanovništva, očuvanju okoliša te sigurnosti i kvaliteti hrane

U organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao predstavnika EIT Health i EIT RawMaterials zajednica u Hrvatskoj na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan je događaj pod nazivom „Geomedicina u fokusu: Utjecaj prirodnih izvora žive i arsena na zdravlje stanovništva“.

Vesna Gabelica Marković

Tema događaja bila je utjecaj povišenih prirodnih koncentracije žive i arsena u tlu i vodi na zdravlje stanovništva u pojedinim regijama Republike Hrvatske. O njoj su  raspravljali i razmjenjivali znanja stručnjaci iz područja medicine, geologije, zaštite okoliša i javnoga zdravstva.  

U uvodnom dijelu dobrodošlicu nazočnima uputila je dr. sc. Vesna Gabelica Marković, programska voditeljica inovacijskih zajednica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

– U sklopu CrossKic događaja koji okupljaju zajednice EIT Health i EIT RawMaterials danas ćemo se baviti jednom izuzetno važnom temom o utjecaju prirodnih izvora žive i arsena na zdravlje stanovništva. Ta je tema u stjecištu zdravlja, znanosti, okoliša i zakonodavstva i upravo ta interdisciplinarnost je temelj, na neki način onoga što CrossKic događaji potiču, objasnila je dr. sc. Vesna Gabelica Marković o čemu će se razgovarati i raspravljati na skupu.

JAČANJE INOVACIJSKIH AKTIVNOSTI

EIT Health najveća je mreža zdravstvenih organizacija i inovacija koju podržavaju Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) i Europska unija. Organizira jedan od najvećih europskih akceleratora s više od 20 različitih programa za studente, doktore znanosti, mala i srednja poduzeća te stručnjake iz područja medicinske tehnologije, biotehnologije, znanosti o životu i e-zdravlja.  Godine 2018. godine Sveučilište u Zagrebu postalo je član EIT Health Hub za Hrvatsku, pridruživši se tako EIT Health mreži od trinaest regionalnih hub-ova koji rade na jačanju lokalnih inovacijskih ekosustava.  Sveučilište u Zagrebu član je zajednice EIT RawMaterials-a od 2015. godine, a predstavnik zajednice na ovom skupu bio je Rudarsko-geološko naftni fakultet.

Toplu dobrodošlicu okupljenima na ovom interdisciplinarnom susretu u ime Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije zaželjela je Anita Pivac, voditeljica Centra koja je pohvalila suradnju s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom, predstavnikom zajednice EIT RawMaterials-a i suorganizatoru ovog događaja. Naglasila je kako Sveučilište u Zagrebu i Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije potiču povezivanje znanstvenih dostignuća  s društvenim i gospodarskim izazovima. Centar upravo kroz ovakva događanja koristi priliku da transferira znanje, ojača suradnju i potakne razvoj inovativnih rješenja.

O programu EIT Health zajednice, poticanju zdravlja u lokalnoj zajednici, jačanju inovacijskih aktivnosti i kreiranju novih rješenja govorila je dr. sc. Vesna Gabelica Marković, programska voditeljica inovacijskih zajednica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije. Prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilište u Zagrebu okupljenima je ukratko objasnila svrhu i cilj zajednice EIT RawMaterials koji u Hrvatskoj i Sloveniji djeluje kroz Regionalni centar Adria.

O geokemijskim značajkama i biodostupnosti žive i arsena u tlu  govorila je umirovljena prof. dr. sc. Marija Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

– Svjedoci smo kako je danas sve veći interes za očuvanje zdravlja, okoliša i sigurnost hrane, ponajprije sigurnosti hrane sa zdravstvenog aspekta zbog velikog postojanja onečišćujućih tvari. U ovom slučaju je fokus na arsenu i živi  zbog njihove visoke toksičnosti, mobilnosti u određenim uvjetima u okolišu i zbog biodostupnosti, što se reflektira na kvalitetu zdravlja. Tlo je zapravo temelj poljoprivrede i nama je jedini cilj održivo upravljanje tim resursima da bismo proizveli zdravu hranu pa zato trebamo pratiti kvalitetu, odnosno zdravlje tla. Pritom valja znati što i gdje možemo uzgajati, u kakvim uvjetima te kakvom vodom navodnjavati. Sve je to potrebno znati da bismo izbjegli kontaminiranje hrane bilo teškim metalima, pesticidima ili nekim drugim štetnim tvarima, kazala je profesorica Romić.

Irena Žuntar

U nastavku programa o toksikološkim aspektima teških metala, u ovom slučaju žive i arsena,  primjerima trovanja i zanimljivostima govorila je prof. dr. sc. Irena Žuntar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu. Ona je istaknula kako su i živa i arsen visokotoksični te praktički zahvaćaju sve organske sustave, primjerice mogu biti neurotoksični, kardiotoksični, nefrotoksični.

PANEL RASPRAVA O UTJECAJU ŽIVE I ARSENA NA ZDRAVLJE LJUDI

O iskustvima, znanjima, znanstvenim istraživanjima i budućim rješenjima stručnjaci iz područja geologije, medicine, agronomije, javnoga zdravstva i zaštite okoliša raspravljali su u okviru panel rasprave „Geomedicina u fokusu: Utjecaj prirodnih izvora žive i arsena na zdravlje stanovništva“.  Sudionici panela su bili:  prof. dr. sc. Željko Duić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Jasna Jurasović iz Instituta za medicinska istraživanja, prof. dr. sc. Sanja Kapelj s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,  prof. dr. sc. Marija Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,  prof. dr. sc. Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i  prof. dr. sc. Irena Žuntar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.   

Panel rasprava

U središtu diskusije bile su endemske bolesti povezane s geološkim anomalijama, uz osvrt na geološke uzroke prisutnosti žive i arsena u okolišu. Bilo je vrlo zanimljivo čuti njihova iskustva i znanja koja su podijelili s okupljenima, kao i teme istraživanja na kojima su radili.

Prof. dr. sc. Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta osvrnula se na zdravstvena stanja i bolesti koje ovi elementi mogu uzrokovati, pa je tako spomenula da zbog visoke koncentracije i izloženosti živi i arsenu te nekim drugim teškim metalima mogu nastati između ostalih vrlo ozbiljne mentalne bolesti i oštećenja. O važnosti očuvanja okoliša i jačanju svjesnosti brige o mjestu gdje živimo i obitavamo osvrnula se profesorica Sanja Kapelj s Geotehničkog fakulteta koja je upozorila na činjenicu da se živa jako brzo transformira u okoliš. Moderatorice panela bile su prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić i dr. sc. Vesna Gabelica Marković.  Sudionici rasprave su zaključili kako je potrebno sustavno praćenje uzoraka prisutnosti žive i arsena te stvaranje objedinjene baze podataka koja će pomoći u zaštiti i očuvanju zdravlja stanovništva, okoliša te sigurnosti i kvaliteti hrane.

I dok se svijet još privikava na činjenicu da doba osvajačkih ratova ipak nije završilo i da je Rusija stvarno krenula u vojni pohod osvajanja Ukrajine, početkom ove godine uslijedio je novi šok, i to iz najneočekivanijeg smjera. Tada je američki predsjednik Donald Trump sasvim otvoreno rekao da Americi treba Grenland te da će ga dobiti "na ovaj ili onaj način", ne isključujući pritom i upotrebu vojne sile.

Zanimljivo, o Grenlandu nije rekao ni riječi tijekom svoje predizborne kampanje, a prisvajanje tog otoka opravdao je poznatom frazom o "zaštiti nacionalnih interesa" pod koju je moguće strpati sve moguće političke i vojne akcije.

Površinom od dva milijuna i 160 tisuća četvornih kilometara Grenland je najveći otok na svijetu. To je ujedno i poluautonomni teritorij Danske na Arktiku pa je posve jasna reakcija te zemlje koja je najoštrije osudila Trumpove riječi i poručila da o sudbini Grenlanda mogu odlučiti samo stanovnici tog otoka.

Stanovnici Grenlanda su doista uskoro pozvani na odlučivanje pa je na izborima, održanima prošli mjesec, pobijedila stranka Demokraatit koja se zalaže za polagani pristup osamostaljivanja Grenlanda od Danske, ali istodobno nema nikakvu namjeru pridružiti se SAD-u.

Škrinja s blagom ispod vječnog leda

No, zašto je američkom predsjedniku Grenland toliko važan? Kakva bogatstva leže pod ledenim pokrivačem, a da je Trump odlučio zanemariti sve norme međudržavnih odnosa i najaviti pripajanje tuđeg teritorija?

"Grenland je izuzetno bogat rudama. Sav potencijal zapravo ne možemo procijeniti zbog golemih zona pod vječnim ledom", kaže prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić, dipl. ing., s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

"Područja koja su dostupna za istraživanje su uski dio uz obale, posebice južna polovica gdje su otkrivena ležišta olova i cinka, titanija, zlata, cirkona, niobija, tantala, elemenata rijetkih zemalja, nikla, bakra, kobalta, platine, dragog kamenja, plina i nafte. Za ta ležišta postoje koncesije za istraživanje, osim za naftu i plin čije je istraživanje 2021. godine zabranila uprava Grenlanda. Geološka služba Danske i Grenlanda (GEUS) u svojim podacima spominje i potencijal za razvoj ležišta željeza, feldspata, molibdena, vanadija, fluorita, berilija, barita, volframa i antimona, no trenutačno privatne kompanije nemaju aktivne koncesije za te sirovine", objašnjava prof. dr. sc. Borojević Šoštarić.

"Postoji samo šest projekata s dozvolom za eksploataciju, i to uključuje olovo-cink, titan, cirkon, niobij-tantal, elemente rijetkih zemalja, zlato i drago kamenje. Među njima su i dva velika i vrlo važna ležišta kritičnih minerala. Jedno je Dundas Ilmenite Project, ležište titanija na sjeverozapadnoj obali Grenlanda, s procijenjenim mineralnim resursima od 117 milijuna tona s prosječnim sadržajem od 6,1 posto ilmenita, što je najviša koncentracija na svijetu. Kapital je britanski, a komercijalna proizvodnja se još ispituje. Drugo je Tanbreez Mining Greenland, ležište cirkona, tantala, hafnija, niobija i elemenata rijetkih zemalja. S resursima vrijednim 3,6 milijardi američkih dolara predstavlja najveće ležište dosad pronađeno izvan Kine. Projekt od 2001. razvijaju Australci, prošle je godine većinski udio prodan Critical Metals Corp., a kapital dolazi iz SAD-a. Komercijalna proizvodnja još nije počela, no kompanija ima planove prevoziti neobrađenu rudu u SAD na obradu", tumači prof. Borojević Šoštarić.

Zanimljivi su podaci o vlasničkoj strukturi kompanija koje posjeduju koncesije za istraživanja na Grenlandu.

"Samo 20 posto koncesija drže kompanije iz Europe (Danska, Island, Luksemburg, Slovačka, Češka), gotovo 40 posto koncesija je s većinskim angloameričkim kapitalom, a 30 posto s većinski kanadskim kapitalom. Ostalo posjeduju Australci, Indijci i Kinezi. Budući da je, uz tradicionalni ribolov, rudarstvo najveći izvor prihoda na Grenlandu (uz kontinuirane subvencije iz Danske), mogli bismo reći da su Amerikanci vrlo blizu tome da u financijskom smislu posjeduju Grenland", kaže prof. Borojević Šoštarić.

Ekološke opasnosti i teško rudarenje

Rudarenje na Grenlandu izuzetno je logistički izazovno jer nema adekvatne infrastrukture, a ni dovoljno ljudi.

"Na otoku je 56.000 stanovnika, od kojih mnogi žive tradicionalnim načinom života u polarnim uvjetima, a infrastruktura kakva je uobičajena u drugim dijelovima svijeta s umjerenom klimom praktički ne postoji. Zbog toga je rudarenje na Grenlandu logistički izuzetno izazovno. Otok je izoliran, udaljen, ovisan o pomorskom i zrakoplovnom prijevozu, nedostaju mu cestovne i željezničke mreže te energetska infrastruktura. Klimatski uvjeti su teški, s ekstremnim zimama, ledenima olujama, promjenjivim ledenim pokrovom i plutajućim ledom, a sve to je rizično za opremu i ljude. S obzirom na malu populaciju, radne snage, posebno visoko stručne, nedostaje, što dodatno poskupljuje rudarenje", ističe prof. Borojević Šoštarić.

Uz sve to dolaze i potencijalne opasnosti za okoliš koje su uglavnom vezane uz obradu izvađene rude.

"Mora oko Grenlanda kao i područja pod vječnim ledom su jedinstveni ekološki sustavi koji se ne smiju ugroziti. Stoga Grenland ima stroge ekološke i okolišne zakone, a rudarska industrija mora pažljivo upravljati svojim otpadom, emisijama i utjecajem na prirodu. Mnoge kompanije stoga planiraju samo vađenje rude na Grenlandu, dok bi dio koncentriranja i prerade rude bio preseljen drugdje na kopno. Tako bi se značajno smanjio utjecaj na okoliš jer vađenje rude je tehnički, a ne kemijski zahvat te bi kompanijama preostalo samo da se pobrinu za niskokoncentriranu jalovinu (nekoristan materijal) iz ležišta. Opasnost za osjetljivi ekosustav bila bi vrlo mala, no pitanje je ekonomičnosti tih planova", kaže prof. Sibila Borojević Šoštarić.

 Izvor: Jutarnji list

Razgovarala: Smiljana Škugor Hrnčević

Litij i drugi rijetki minerali postali su glavna tema u pregovorima između SAD-a i Ukrajine vezano za prestanak ruske agresije na tu zemlju. Litij se u kontekstu razvijanja dobrih odnosa SAD i zemalja u našem susjedstvu također spominje, a o tim vrijednim i rijetkim mineralima, gdje ih ima, kako se eksploatiraju i ima li ih u Hrvatskoj razgovarali smo s prof. dr. sc. Sibilom Borojević Šoštarić, dipl. ing. s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O  kakvim je rudnim potencijalima riječ, zbog čega je to važno u stvaranju kako mnogi procjenjuju novog svjetskog gospodarskog poretka?

Ukrajina je bogata prirodnim resursima s čak 20.000 pojava industrijskih minerala i ruda te 147 aktivnih rudnika prema podacima iz 2019. godine. Ukrajina je najveći europski proizvođač čelika i ugljena, te prema podacima USGS-a (United States Geological Survey; 2019.) 5. svjetski proizvođač titanija i broma, 6. svjetski proizvođač čelika i grafita, 7. svjetski proizvođač kaolinita, mangana i magnezija,  9. svjetski proizvođač urana i 10. svjetski proizvođač aluminija, iako uvozi boksit za njegovu proizvodnju. Od svega navedenog, najznačajniji udio na svjetskom tržištu predstavlja proizvodnja titanija i uranija (do maksimalno 5% svjetske proizvodnje), sve ostalo navedeno je ispod 1% svjetske proizvodnje. Osim toga, Ukrajina raspolaže značajnim rezervama strateški važnih sirovina poput bakra i nikla, te industrijskih materijala poput bentonita, soli, dušika, silicija i amonijaka. Kao nusprodukt u preradi aluminija, Ukrajina proizvodi manje količine galij i germanija. Spomenuti podaci odnose se na ekonomsku proizvodnju iz aktivnih rudnika (dakle ležišta koja se nalaze u fazi proizvodnje).

Uz to, postoji i značajna geološka potencijalnost. Potencijalnost ne znači i ekonomska proizvodnja, već potreba za daljnjim geološkim istraživanjem radi utvrđivanja mogućnosti ekonomske proizvodnje. Tu spada 7 istražnih blokova elemenata rijetkih zemalja (REE), stroncija i fluora u karbonatitnim stijenama. Najznačajnije se nalazi u okolici grada Novopoltavske (teritorij koji kontrolira Rusija) sa još neutvrđenim količinama REE-a, niobija, tantala i urana. Ovo ležište (kao i ostala u Ukrajini koja su na još nižem stupnju geološkog razvoja) po tipu odgovara velikim svjetskim ležištima poput Bayan Oba (Kina), iz kojeg se eksploatira 65% godišnje svjetske proizvodnje REE, te Mountin Pass u SAD-u sa 14% svjetske proizvodnje.

Dakle Ukrajina je bogata prirodnim resursima, no kad je riječ o litiju, situacija je još u ranoj fazi razvoja. Ukrajina trenutno ima samo jedan istražni blok s koncesijom za litij, smješten u litijskim pegmatitima – geološkom tipu ležišta sličnom onima u Australiji, odakle europske industrije većinom uvoze litij.

Geološki potencijal litija u Ukrajini postoji, ali je slabo istražen, a osim litija, ležište može sadržavati i niobij, tantal i berilij. Važno je naglasiti da se ovo ležište još ne može uspoređivati s aktivnim rudnicima, jer nije izrađen elaborat o mineralnim rezervama niti  studija izvodljivosti koji bi potvrdili ekonomsku isplativost eksploatacije. Bez toga, rezerve se ne mogu smatrati “bilančnima” – tj. dokazano isplativima za rudarenje.

Zbog toga su tvrdnje o velikim ukrajinskim zalihama litija, koje se često pojavljuju u medijima, preuranjene i spekulativne.

Pa što je litij?

Litij je laki alkalijski metal sa atomskim brojem 3.

Koja su mu svojstva?

Litij je najlakši poznati metal, i ima najnegativniji elektrokemijski potencijal od svih elemenata (-3,04 V). Zato najlakše otpušta elektrone (reducira se) pri čemu proizvodi visoki napon u baterijama. Vrlo je reaktivan i reagira sa zrakom i vodom te brzo oksidira.

Kako se do njega dolazi?

Litij se prirodno ne nalazi u čistom obliku zbog svoje reaktivnosti, ali se nalazi u mineralima poput spodumena (LiAl(SiO₃)₂, lepidolita (K(Li,Al)₃(Si,Al)₄O₁₀(F,OH)₂), petalita (LiAlSi₄O₁₀)i amblygonita (LiAlPO₄(F,OH)) te u slanim jezerima (litijeve slane otopine ili “salmure”), npr. u Boliviji, Čileu i Argentini. Ukoliko govorimo o mineralima (tzv. hard-rock ležišta / ležišta u čvrstoj stijeni), proces ekstrakcije započinje sa rudarenjem cijele stijenske mase (i korisnih i nekorisnih minerala), slijedi drobljenje i odvajanje nekorisnih od korisnih minerala (procesna tehnologija), nakon čega koncentrat korisnih minerala odlazi u tvornice gdje se nekim od metalurških postupaka iz minerala izdvaja litij. Ovdje treba naglasiti da su spomenuti minerali kompleksni, te postupak iziskuje veliku količinu energije. Litijeve slane otopine sadrže litij u obliku iona, te se kao takav u postupku prerade on taloži u obliku litijevog karbonata (Li₂CO₃). Ovaj postupak zahtijeva veliku količinu vode.

Zašto ga u nekim zemljama ima, a u drugima nema?

Raspored mineralnih sirovina na svijetu nije slučajna i ovisi o mnogim faktorima, uključivo tip geološke podloge, geodinamiku terena (kolizija, subdukcija, riftovanje), tektonsku povijest terena, geokemijske procese vezane uz postanak rude te stupanj erozije i trošenje rudnog tijela. Sve to zajedno dovodi do jedinstvenih uvjeta u kojima se litij, sa početne koncentracije od 20-70 ppm-a mogao koncentrirati na ekonomski vrijednu koncentraciju od 0,5 – 0,7%. Prvo je potrebno pojasniti i da litija, kao i drugih elemenata ima svugdje u zemljinoj kori, samo je ta koncentracija jako mala.

Od kada je spoznata njegova vrijednost?

Litij je poznat kemičarima od početka 19. stoljeća, i u početku se koristio samo za staklarsku i keramičku industriju. Kasnije, sredinom 20. stoljeća počeo se koristiti u nuklearnoj industriji, a od 70-godina u punjivim baterijama. Kritična točka je izum komercijalnih ion-litijskih baterija za prve mobilne uređaje početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. U današnje doba ima ogromnu vrijednost jer je nezamjenjiv u električnim automobilima i mobilnim uređajima. Neobrađen, u obliku primarnih litijskih minerala se od 19. stoljeća koristi u staklarskoj i keramičkoj industriji, zatim u metalurgiji, zrakoplovnoj i vojnoj industriji. Litijev karbonat koristi se i u medicini, u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja i drugih poremećaja raspoloženja.

Može li se nadomjestiti na bilo koji način. Ako može kako?

Litijske baterije su standard jer predstavljaju dobar balans između količina energije koju baterija može pohraniti u određenoj masi ili volumenu (energetska gustoća), cijene i dugovječnosti, ali istražuje se puno mogućnosti. Možda je najvažnije spomenuti natrij-ionske baterije, koje su u testnoj fazi, ali su niže energetske gustoće, ispituju se i grafenske baterije koje imaju sjajna svojstva no tehnologija u pozadini je izuzetno skupa i kompleksna.

Koja je cijena litija?

Cijene litija na svjetskim tržištima variraju ovisno o kemijskom spoju koji se prodaje i stupnju čistoće. Pa je tako cijena litijevog karbonat (Li₂CO₃) baterijske čistoća (≥99,5%​) 9.740,83 USD po metričkoj toni (USD/mt), cijena litijevog hidroksid (LiOH) baterijske čistoće (LiOH ≥56,5% 9.374,28 USD/mt, a cijena metalnog litije industrijske čistoće (>99,9%) 70.548,90 USD/mt

Ima li ga u Hrvatskoj?

Za sada su sva početna ispitivanja bila negativna. Sva rudna ležišta su vezana uz povoljne geološke formacije. Bosna i Hercegovina i Srbija imaju povoljne geološke formacije u kojima je moglo doći do obogaćenja litija i bora. Takve formacije su duboki miocenski jezerski bazeni uz obode litijem i borom obogaćeni granitni masivi koji su ekshumirani tijekom razdoblja srednjeg Miocena uz zagrijavanje i granita i jezerskog sustava na temperature >150°C. U te bazene padaju vulkanski tufovi za koje smatramo da bi također mogli biti izvorište litija i bora. 

U slučaju Hrvatske postoje miocenski jezerski bazenski sustavi za koje znamo da su bili zagrijavanja tijekom razdoblje srednjeg Miocena, ti bazeni sadrže i srednje-miocenske tufove. Dobro ih poznajemo jer sadrže većinu nafte i plina u Hrvatskoj, međutim nemamo asociranih litijsko-bornih granita. Analizirali smo u nekoliko uzoraka granita sa Moslavačke gore i srednje-miocenske tufove sa Medvednice, Kalnika, Livanjskog i Sinjskog bazena u sklopu diplomskog rada koji je obranjen na Rudarsko-geološko-naftnog fakultetu. Dobiveni rezultati ukazuju na blago povišenje bora u stijenama, dok litija ima premalo da bi ga se detektiralo. Slično se pokazalo i s analizama litija u geotermalnim vodama u Hrvatskoj koju je lani proveo Rudarsko-geološko-naftni fakultet– i zaključak je da su jedine blago povišene koncentracije litija utvrđenje na geotermalnoj elektrani (GTE) Velika Ciglena preniske.

Dakle, postoje geološke indicije da se litijsko-borna metalogenetska zona iz Srbije preko Bosne i Hercegovine širi i u istočnu Hrvatsku, no za sada nemamo dokaze čak niti o  postojanju izvorišta za nastanak ležišta litija i bora u Hrvatskoj. Nama najbliže anomalije nalazimo tek južnom obodu planine Motajice u Bosni i Hercegovini u obliku površinske litijske anomalije veličine oko 5 km², gdje su detektirane desetorostruke vrijednosti litija u odnosu na prosjek u gornjem dijelu zemljine kore. No to je također samo anomalija i za sada jedino predstavlja indikaciju za daljnja istraživanja u okolici Motajice.

Izvor: misao.hr

Emisija Prometej od ove srijede gdje je prvi prilog u seriji bio o projektu GEOloška karakterizacija podzemlja istočnog dijela Dravske depresije s ciljem procjene Energetskog Potencijala koji je do sada jedini uspostavni projekt HRZZ-a na RGNf-u.

Izvor: https://vijesti.hrt.hr/svijet/kakav-rudni-potencijal-ima-ukrajina-i-zasto-je-to-vazno-12041258, Autor: S.M./HRT

U Bukureštu (Rumunjska) od 28.-30. siječnja 2025. održava se početni sastanak partnera u projektu: „Obnova dunavskog sedimenta: prema uspostavi i povećanju dosega u održivom gospodarenju sedimentima duž sliva Dunavskog bazena (DANSER)“.

Projekt je financiran iz Okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije „Obzor Europa“ i Misije „Ocean i vode“, čiji je glavni cilj zaštititi i obnoviti morske i slatkovodne ekosustave i biološku raznolikost.

RGN je jedan je od 35 partnera iz 7 država: Austrije, Bugarske Hrvatske, Irske, Portugala, Rumunjske i Ukrajine, koji sudjeluju u projektnim aktivnostima. RGN je zadužen za vođenje DEMO područja Srednjeg Dunava te radnog paketa 5. Na ovom događanju RGN su predstavili članovi projektnog tima, izv. prof. dr .sc. Bojan Matoš i Ida Pavlin maging.geol.

U suhopoljskom Dvorcu Janković, nedaleko od Virovitice, 28.1 i 29.1. je održana prezentacija i radni sastanak grupacije Srednjeg troka Dunava projekta DANSER (DANube SEdiment Restoration), multidisciplinarno inovativnog i znanstveno utemeljenog projekta koji je usmjeren na ranjive i osjetljive fluvijalno-močvarne okoliše rijeka Drave i Dunav, suočenih s velikim izazovima klimatskih promjena i ljudskog utjecaja.

Prezentaciji su, među ostalima, nazočili gradonačelnik Ivica Kirin i zamjenik župana Marijo Klement sa suradnicima, Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prof.dr.sc. Nikola Mrvac, ravnatelj SAFU-a, Dragan Jelić, pomoćnici ravnatelja SAFU-a Marko Župan i Matija Kikelj, dekan RGN fakulteta Vladilav Brkić, predstavnici VIRKOM-a, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije,  Hrvatskih voda, Sveučilišta u Zagrebu te svih glavnih i pridruženih partnera projekta, u svrhu diskusije projektnih aktivnosti, suradnje na sličnim projektima te razvoja novih ideja s ciljem očuvanja okoliša.

Projekt DANSER, financiran u okviru projektnog poziva „Actions for the implementation of the Mission Restore our ocean and waters by 2030“, sadrži 29 partnera i 7 pridruženih partnera iz 7  europskih dfržava, a glavni cilj jest kvantifikacija količine sedimenta, povijesna i današnja analiza brzine sedimentacije te održivo upravljanje količinama sedimenta u rijekama Dunavu i Dravi te njihovim pripadajućim riječnim okolišima.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje u međunarodnim združenim diplomskim studijskom programima Promise i Timrex te su u ovoj akademskoj godini primili 17 stranih studenata

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu trenutno borave i specifična znanja stječu studenti iz cijelog svijeta. Naime, stigli su u Zagrebu kao polaznici novog međunarodnog studija EMJM PROMISE – Sustainable Mineral and Metal Processing Engineering.

– Cilj studija je ponuditi diplomsko inženjersko obrazovanje u skladu s održivosti u oplemenjivanju minerala, no isto tako i u preradi krutog otpada. Namijenjen je studentima iz cijelog svijeta, ali i onima koji su već završili svoje obrazovanje, rade i žele upotpuniti svoje znanje, saznajemo od izv. prof. dr. sc. Vladislava Brkića, dekana RGNF-a.

Izazov privlačenja mladih ljudi u područje prerade minerala, kao i stalan porast potražnje za mineralima i metalima u svijetu, siromašnija ležišta rude, energetske krize i ograničenost vodnih resursa, bili su glavni razlozi pokretanja novog Erasmus Mundus združenog diplomskog studija PROMISE.

Welcome day za strane studente

Studij PROMISE (master program) provodi konzorcij od tri Europska sveučilišta (u Finskoj, Austriji i Hrvatskoj) i jedno Čileansko, u suradnji s 42 partnera iz 12 država (Finska, Grčka, Švedska, Hrvatska, Austrija, Čile, Brazil, Španjolska, Zambija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Cilj studija je ponuditi diplomsko inženjersko obrazovanje u skladu s održivosti u oplemenjivanju minerala, no isto tako i u preradi krutog otpada.

Prva generacija upisanih studenata započela je akademsku godinu u rujnu 2022. u Finskoj Kao projekt koji financira Europska unija, predviđeno je da će se upisati četiri generacije studenata, pri čemu studij traje 2 godine.

Program je osmišljen za 25 novih studenata svake godine, pri čemu njih 21 na raspolaganju ima stipendiju u iznosu od 1.400 € mjesečno, dok će preostala četiri mjesta biti popunjena studentima koji se financiraju sami.

Tijekom dvije godine studija Promise master studenti će steći 120 ECTS bodova kroz četiri semestra/modula.

Ibrahim Foday Conteh, Gloria Ekwulugwo i Sasid Patikiri

– Kao partneri, RNGF sudjeluje u međunarodnim združenim diplomskim studijskom programima Promise i Timrex te smo u ovoj akademskoj godini primili 17 stranih studenata. PROMISE je konzorcij koji uključuje suradnju između četiri vodeća sveučilišta u rudarstvu i preradi minerala: Sveučilište Oulu iz Finske, Sveučilište Montanuniversität Leoben iz Austrije, Universidad Federico Santa Maria iz Čilea i naš RGNF, pojašnjava dekan Brkić.

TIMREX je pak diplomski studij koji rezultira dvostrukom diplomom s oznakom EIT RawMaterials kvalitete. Studij iz područja istraživanja mineralnih sirovina se temelji na postojećim relevantnim diplomskim programa koje izvode University of Miskolc iz Mađarske, Luleå University of Technology iz Švedske Wroclaw University of Science and Technology iz Poljske i RGNF.

Marta Mileusnić, Vječislav Bohanek i Biljana Kovačević Zelić stranim su studentima poželjeli dobrodošlicu

Strane studente su na tzv. welcome meetingu, sastanku dobrodošlice pozdravili i izv. prof. dr. sc. Vječislav Bohanek, prodekan za financije i poslovanje te prof. dr. sc. Marta Mileusnić i prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić, koje sudjeluju u izvođenju studija.

Više o dojmovima i očekivanjima studenata za njihova boravka u Zagrebu i studiranja na RGN fakultetu pročitajte u tiskanom izdanju Akademskog lista.

Izvor: https://www.akademski.hr/strani-studenti-na-rgn-fakultetu-u-zagrebu/

Od 7. do 9. listopada 2024. godine, održan je sastanak partnera projekta TRANSGEO u Beču, održanog u okviru završetka trećeg izvještajnog razdoblja. U ime Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sastanku su prisustvovale Marija Macenić i Katarina Marojević, zajedno sa projektnim partnerim iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Mađarske i Slovenije te Viktorija Dobrovec i ostali predstavnici Zajedničkog tajništva programa Interreg Central Europe. Ovaj sastanak organizirao je Federalni zavod za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju – GeoSphere Austria.

Projekt TRANSGEO započeo je 1. svibnja 2023. u okviru međunarodnog financijskog programa Interreg Central Europe (2021. – 2027.) s ciljem iskorištavanja postojeće infrastrukture napuštenih bušotina za istraživanje geotermalnog potencijala te prijelaz na održivu energiju uz daljnje angažiranje radne snage i stalno smanjivanje emisije CO2.

Prvi dan započeo je sastankom na kojem su partneri raspravljali o mogućim izazovima i poboljšanjima web alata za prenamjenu postojećih bušotina. Uz to, pregledane su baze podataka i raspravljalo se o strategijama korištenja tih alata.

Drugi dan bio je posvećen glavnom sastanku svih partnera i izvršnom odboru projekta. Raspravljane su projektne aktivnosti implementirane tijekom trećeg izvještajnog razdoblja, s posebnim naglaskom na ažuriranje dokumenata o inženjerskom tijeku rada i integraciju web alata za optimizaciju izbora bušotina. Partneri su također razmijenili informacije o trenutnom stanju i napretku studija izvodljivosti, kao i o predstojećim rokovima za isporuku projektnih rezultata.

Treći dan završio je raspravom o budućim aktivnostima i planovima koji bi se trebali ostvariti u sljedećem izvještajnom razdoblju. Nakon sastanka, partneri su imali priliku posjetiti Tehnološko-inovacijski centar multinacionalne kompanije OMV. Centar, smješten u Gänserndorfu u Austriji, osnovan je u suradnji s ekspertima s ciljem prenošenja OMV-ovih istraživačkih i tehnoloških kompetencija u sektoru "upstream" (istraživanje i eksploatacija) kroz medijske, narativne i emocionalne pristupe.

Više o samom projektu TRANSGEO možete pronaći na:

LinkedIn profilu: https://www.linkedin.com/company/transgeoproject/

U vijećnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 26.9.24. službeno je potpisan Sporazum o suradnji između Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH).

Sporazum su potpisali, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Stanko Ružičić i predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Čović.

Događaju su nazočili i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH Tomislav Pejić, ministar pravosuđa i uprave ŽZH Vjekoslav Lasić te doc. dr. sc. Ivica Pavičić iz Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo, RGN fakulteta.

Realizacija zajedničke suradnje predviđena je putem sljedećih aktivnosti: osmišljavanja, prijave i realizacije zajedničkih projekata; izdavanja stručne i promotivne literature; organizacije zajedničkih stručnih i promotivnih skupova; provođenja zajedničkih promidžbenih aktivnosti; izrade strateških dokumenata i projektne dokumentacije.

Ovim činom formalizirana je dugogodišnja suradnja između ove dvije ustanove, a nakon potpisivanja Sporazuma razgovaralo se o trenutnim i budućim izazovima koji ih povezuju.

U utorak, 17. rujna 2024., uspješno je održana završna konferencija projekta IP-2019-04-8054 "Zapadnoistarska antiklinala kao idealni prirodni laboratorij za proučavanje regionalnih diskordancija u karbonatnim stijenama - WIANLab”, pod vodstvom akademika Gorana Durna s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Projekt je postigao sljedeće rezultate: (1) klasifikacijski radovi (1 završni rad, 5 diplomskih radova, 1 doktorski rad ); (2) sudjelovanja na kongresima (12 kongresnih priopćenja); (3) znanstveni radovi (prema JIF: 6 Q1, 2 Q3 i 1 Q4),  (4) organizacija stručne ekskurzije (1 vodič ekskurzije s 4 postera); (5) organizacija online radionice za studente (online kurs u sustavu MoD); (6) popularizacija znanosti (2 videa i 1 znanstveno popularna emisija u produkciji HRT-a). U pripremi je još značajan broj znanstvenih radova.

Konferencija je okupila brojne sudionike u vijećnici RGN fakulteta, kao i one koji su pratili putem aplikacije MS Teams. Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali i pridonijeli uspjehu ovog projekta.

U ime istraživačke grupe HRZZ projekta IP-2019-04-8054 "Zapadnoistarska antiklinala kao idealni prirodni laboratorij za proučavanje regionalnih diskordancija u karbonatnim stijenama - WIANLab” voditelja akademika Gorana Durna (Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) pozivamo vas na završnu konferenciju projekta, koja će se održati u utorak, 17. rujna 2024. s početkom u 11:30 u vijećnici RGN fakulteta. Konferencija će se održati uživo, ali s mogućnošću praćenja putem aplikacije MS Teams. 

Zainteresirani sudionici mogu se prijaviti za sudjelovanje putem obrasca. Poveznica na prijenos bit će poslana registriranim sudionicima koji su odabrali slušati online dan prije konferencije e-mailom.

Program konferencije dostupan je ovdje. 

Naši studenti mogli bi biti pioniri rudarstva na drugim planetima!

Od dubina Zemlje do zvijezda, RGN fakultet je mjesto gdje prošlost susreće budućnost. Tijekom 60 godina evoluirali smo od crnog zlata do zelenih energija, oblikujući nove generacije koje će voditi energetsku tranziciju, govori za Akademski list izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, a povodom šest desetljeća samostalnoga rada fakulteta u sklopu Sveučilišta u Zagrebu

Rudarsko-geološko-naftni fakultet za sljedećih 60 godina vidim kao vodeću instituciju u znanstvenom istraživanju i obrazovanju o Zemlji i njezinim resursima tj. u geoenergiji, s jakim fokusom na održivost i inovacije. Vjerujem da će naši studenti imati prilike raditi na projektima koji uključuju napredne tehnologije poput automatiziranih rudarsko-geološko-naftnih sustava, umjetne inteligencije u analizi podataka i korištenja obnovljivih izvora energije.

Ovako o budućnosti RGN fakulteta Sveučilišta u Zagrebu promišlja njegov dekan, izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, s kojim smo na krovu Fakulteta razgovarali povodom 60. rođendana ove ustanove, odnosno šest desetljeća samostalnoga rada u sklopu Sveučilišta u Zagrebu.

Zgrada fakulteta u zagrebačkoj Pierottijevoj ulici

Naime, Rudarsko-geološko-naftni fakultet osnovan je 28. studenoga 1964. odlukom Sabora SR Hrvatske. Prvi dekan Fakulteta bio je geolog prof. dr. sc. Vladimir Majer. No, povijest visokog obrazovanja ovih struka počela je još ranije. Začetke današnjega RGNF-a predstavlja osnutak Stolice i zavoda za mineralogiju i geologiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Zagrebu 1919. godine, čime je započela nastava iz geoloških i mineraloških predmeta.

Majerov današnji nasljednik, naš sugovornik profesor Brkić, u ovom intervjuu ističe kako od prvoga dana ustanove povezuju temeljne prirodne procese sa suvremenim tehnološkim dostignućima.

Ipak, zanima nas koliko se RGNF promijenio tijekom svih ovih godina.

– Fakultet je kroz čitavu svoju povijest pratio tehnološki razvoj i potrebe društva. Neupitno je da su naše struke povećale standard življenja i prosperitet razvoju mnogih hrvatskih krajeva pri eksploataciji mineralnih sirovina. U početku smo se fokusirali na obrazovanje i istraživanje u osnovnim disciplinama rudarstva, geologije i naftnog inženjerstva. Kroz godine smo proširili i modernizirali naše programe kako bismo odgovorili na potrebe industrije i tehnološkog napretka. Fakultet je također proširio svoje istraživačke kapacitete i laboratorijske mogućnosti.

Što biste rekli, koja je specifičnost Vašeg fakulteta, po čemu se on razlikuje od ostalih sastavnica zagrebačkog sveučilišta?

RGNF kao aktivna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu ustrojava i izvodi sveučilišne studije te se bavi znanstvenim i stručnim radom u znanstvenom području tehničkih znanosti, znanstvenom polju rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, i u znanstvenom području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geologija – i po tome smo jedinstveni.

RGNF je prepoznatljiv i zbog jedinstvene tradicije, rudarske manifestacije Skok preko kože, proslave sv. Barbare, koja se obilježava 4. prosinca kao Dan fakulteta, te po naših strukovnim uniformama, vlastitoj himni i pozdravu Sretno!

Značenje RGNF-a u nacionalnim okvirima neupitno je s obzirom na to da gospodarenje mineralnim sirovinama, vodama i geoenergijom predstavlja reguliranu djelatnost i temelj je gospodarskog razvoja i nacionalne sigurnosti svake države. Osim toga, RGNF je institucija koja zna i može ponuditi rješenja za čitav niz suvremenih problema i izazova koji se nameću u svijetu i u Republici Hrvatskoj.

I ono što bih volio dodatno naglasiti da naše studente ne identificiramo po ID-u (nisu broj), već većini znamo imena, budući da na sva tri prijediplomska smjera godišnje upisujemo 150 studentica i studenata. Nastojimo zadržati obiteljsku atmosferu i na Fakultetu, uz profesionalni i jednak pristup prema svima.

Dekan Brkić na krovu RGN fakulteta

Kakvi vam studenti zadnjih godina dolaze, s kakvim predznanjima i očekivanjima? Iz kojih hrvatskih krajeva najviše?

Naši studenti dolaze iz svih hrvatskih krajeva, ali primjećujemo povećan interes iz regija s jakim rudarskim, geološkim i energetskim nasljeđem, kao što su Međimurje, Podravina, Slavonija, Moslavina i Dalmacija. Većina studenata dolazi s dobrim predznanjem iz prirodnih i tehničkih znanosti te s visokim očekivanjima za stjecanje praktičnih vještina i znanja koja će im omogućiti uspješne karijere u industriji. Također, sve više studenata pokazuje interes za održivost i inovacije u sektoru energetike i okoliša. Za vrijeme pandemije koronavirusa grupa odvažnih studenata u svojim je privatnim prostorima radila i izradila module koji prikazuju načine bušenja, opremanja i pridobivanja ugljikovodika. Glavni problem koji sada dolazi do izražaja s novim brucošima je online nastava, koja se izvodila i koja nije polučila dobre rezultate glede predznanja za lakše praćenje naših studijskih programa. No, kao veći problem smatram probleme dijela naših studenata, a vezani su za koncentraciju, nemogućnost dolaska na nastavu zbog osobnih tjeskoba, problemi u komunikaciji tj. socijalizaciji. K tomu, mišljenja sam da se i mi profesori trebamo mijenjati s obzirom na navike, način rada i razmišljanja tzv. Z generacije mladih.

Kako se kreće zanimanje mladih za studiranje na RGNF-u, koji ih smjerovi najviše privlače?

Tendencija broja upisanih studenata na pojedine studijske programe RGN fakulteta varira iz godine u godinu i ovisi o različitim faktorima kao što su promjene u industriji i prelazak na zelenu energiju, promjene na tržištu rada tj. zapošljivosti, u popularnosti pojedinih struka tj. percepciji, kao i promjene studijskih programa koje prate promjene u industriji ili su dijelom predvodnici tih promjena.

S obzirom na globalni trend rasta interesa za IT i digitalne tehnologije, očekuje se stabilan broj upisanih  studenata jer novi studijski programi integriraju rudarske, geološke i naftne vještine s informatičkim znanjima. Trenutačno studijski programi koji imaju bolju zapošljivost i veću potražnju na tržištu rada privlače veći broj studenata. A studenti se danas lako privikavaju na korištenje IT alata. Treba naglasiti da se danas naši studenti nakon završetka jako brzo zapošljavaju jer im politika EU-a, usmjerena prema zelenoj tranziciji i korištenju kružnoga gospodarstva i kritičkih mineralnih sirovina, to omogućuje. Upravo ovih dana zaprimili smo više upita renomiranih hrvatskih i svjetskih kompanija radi mogućeg zapošljavanja jer naši alumni diljem svijeta svojim znanjem šire ugled Sveučilišta u Zagrebu i RGN fakulteta.

Nekad se rudarsko zanimanje povezivalo isključivo s muškarcima odnosno rudarima. Jeste li tijekom godina na Vašem fakultetu uspjeli izbrisati tu predrasudu i tradicionalnu podjelu na „muška“ i „ženska“ zanimanja?

Posljednjih nekoliko desetljeća aktivno smo radili na razbijanju predrasuda i promicanju rodne ravnopravnosti unutar Fakulteta. Ponosni smo što sve više žena bira karijere u rudarstvu, geologiji i naftnom i geoenergetskom inženjerstvu. Organiziramo razne inicijative i programe mentorstva kako bismo poticali i podržavali žene u ovim sektorima te smo uspjeli povećati broj studentica na našem Fakultetu. Danas, ako pogledamo hrvatske energetske kompanije i rukovodeće pozicije, na mnogim mjestima možemo pronaći bivše studentice RGN fakulteta. Moderni alati i razvoj tehnologije tomu su svakako pridonijeli. Mnogi zamišljaju rudarstvo kao rad u rudniku. Rudarski inženjeri mogu raditi na istraživanju i procjeni mineralnih resursa, na velikim infrastrukturnim projektima, kao što su tuneli, mostovi i ceste, na sanaciji rudarskih područja, zbrinjavanju otpada i očuvanju prirodnih resursa. Dakle, rudarski inženjeri imaju priliku raditi u raznovrsnim i dinamičnim okružjima.

Uspješnost nekog fakulteta česti se mjeri povezanošću s gospodarstvom i inovacijama koje konkretno unaprjeđuju industriju. Kako tu kotira RGNF?

RGNF ima vrlo čvrstu povezanost s gospodarstvom, posebice kroz suradnje s rudarskim, naftnim i geološkim kompanijama. Sudjelujemo u raznim industrijskim projektima i konzultacijama te naši istraživački radovi i inovacije često nalaze primjenu u praksi. Kroz takve suradnje naši studenti i profesori doprinose razvoju novih tehnologija i rješenja koja unaprjeđuju industrijske procese i održivost.

Kroz povezivanje i suradnju sa značajnim gospodarskim objektima ostvaruju se vrlo vrijedni kontakti s vanjskim dionicima, prije svega s bivšim studentima Fakulteta. Stručnim radom Fakultet ostvaruje vlastite prihode koji pomažu osiguranju stabilnosti i redovnih uvjeta poslovanja u današnjim uvjetima smanjenoga financiranja temeljnih djelatnosti visokih učilišta.

Što se tiče inovacija, RGN fakultet zadnjih nekoliko godina uvijek je prisutan na međunarodnim sajmovima inovacija, gdje postiže izvrsne rezultate osvajanjem niza nagrada, kao što su zlato i srebro na prestižnoj izložbi ARCA.

Strategija razvoja RGNF-a jest postizanje jake regionalne konkurentnosti, temeljene na snažnoj povezanosti Fakulteta s vodećim gospodarskim subjektima i partnerstvima s drugim domaćim i inozemnim fakultetima, na jakoj suradnji RGNF-a sa strukovnim udrugama, nadležnim ministarstvima, institutima, lokalnom samoupravom i na regionalno prepoznatljivim programima cjeloživotnoga obrazovanja i usavršavanja te postizanje visoke kvalitete znanstvenoga i obrazovnoga procesa.

Kojim se suradnjama i projektima najviše ponosite? Pisali smo već o praksi vaših studenata u Raši, gdje rade kao turistički vodiči kroz rudnike. Što biste još istaknuli?

Osim prakse u Raši, ponosni smo na suradnju s mnogim kompanijama vezanu za organizaciju stručne prakse te na našu uključenost u europske projekte istraživanja i inovacija. Naši studenti također redovito sudjeluju u međunarodnim razmjenama i praksama, što im omogućuje stjecanje vrijednog iskustva i znanja. Aktivnosti na projektima RGN START – STručnA pRaksa za živoT, Internship program ADRIA, RIS-Intership i dr. kao modele izvođenja stručne prakse i kao model suradnje između studenata i industrije koristimo i dalje, naročito kroz održavanje godišnjih Dana karijera.

U okviru Fakulteta djeluje Udruga Sretno!, koja okuplja sadašnje i bivše studente Fakulteta te organizira brucošijadu, jedinstvenu na zagrebačkom sveučilištu ‒ Skok preko kože, koja se ove godine održava 35. put.

Vrlo je aktivna i hrvatska studentska sekcija SPE University of Zagreb, koja svojim međunarodnim nagradama, kao rijetko tko do sada, radi na promociji RGNF-a i RH, zahvaljujući i angažmanu naših nastavnika u radu Udruge. Ništa manje nije aktivan studentski ogranak međunarodne udruge naftnih geologa (AAPG) Zagreb. Udruga  je  ujedno  i  studentski  ogranak  Svjetske udruge  naftnih  geologa ‒  American Association of Petroleum Geologists.

Prodekani Borivoje Pašić i Vječislav Bohanek, dekan Brkić te prodekan Stanko Ružičić

Kakva je međunarodna povezanost, pa onda i ugled RGNF-a?

Međunarodna je povezanost u posljednjim godinama u porastu ‒ samo u prošlom mjesecu ove godine imali smo pet dolazaka stranih profesora i znanstvenika iz različitih zemalja, poput Ukrajine, Češke, Poljske. Imali smo i gostujućeg profesora iz Indonezije. Odlaznost profesora i studenata također je u porastu. Profesori najčešće odlaze na održavanje nastave u Ameriku, Slovačku, Mađarsku. Fakultet redovito organizira dvije međunarodne škole cjeloživotnog obrazovanja.

Međunarodna škola rudarstva u Dubrovniku DIM ESSE okuplja međunarodne eksperte za primarne i sekundarne mineralne sirovine. Škola se kroz tematske radionice fokusira na izravni prijenos znanja od predavača – priznatih stručnjaka prema sudionicima te na ostvarenje otvorenog dijaloga između studenata diplomskih studija, istraživača, industrijalaca te šireg društva. Znanja i vještine stečene na tematskim radionicama vode povećanju konkurentnosti inženjera rudarstva i geologije na tržištu rada.

Misija je Ljetne škole naftnog inženjerstva PESS (Petroleum  Enginnering Summer School) razmjena znanja na višoj akademskoj i stručnoj razini, nudeći široke mogućnosti međunarodne suradnje profesionalaca u industriji nafte i plina. Dugoročna suradnja u organizaciji škole uspostavljena je sa sveučilišnim profesorima iz SAD-a (Louisiana State University, University of Louisiana at Lafayette, Colorado School of Mines, Massachusetts Institute of Technology (MIT), University of Oklahoma, Sveučilište u Tulsi, Teksaško sveučilište A&M), Austrije ( Sveučilište Montan u Leobenu), Mađarske (Sveučilište Miskolc), Nizozemske (TU Delft) itd. Škola se održava u centru IUC (Inter University Centre) Dubrovnik, započela je 1987. godine i najstarija je škola u spomenutom centru.

Kakvi su planovi Fakulteta za daljnje unaprjeđivanje studijskih programa i nastavnih sadržaja?

U skladu sa strateškim obrazovnim specifičnim ciljevima, završili smo proces akreditacije studijskih programa, i to prijediplomskih i diplomskih. Akreditirali smo novi diplomski studij Naftno i geoenergetsko inženjerstvo i menadžment na hrvatskom i engleskom jeziku i diplomski studij Primijenjena geologija i geološko inženjerstvo, također na hrvatskom i engleskom jeziku. Osim toga, napravili smo veće izmjene na studijskom programu Rudarstva. Kao partneri sudjelujemo u međunarodnim združenim studijskim programima Promise i Timrex.  PROMISE program je uspostavljen zbog svijesti o rastućim potrebama u količini i raznolikosti minerala, metala i materijala, kako se okrećemo prema obnovljivoj energiji, elektromobilnosti, digitalnoj komunikaciji i drugim tehnologijama čiste energije. PROMISE je konzorcij koji uključuje suradnju četiriju vodećih sveučilišta u rudarstvu i preradi minerala: Sveučilište Oulu iz Finske, sveučilište Montanuniversität Leoben iz Austrije, Universidad Federico Santa Maria iz Čilea i naš RGNF. TIMREX je diplomski studij koji rezultira dvostrukom diplomom s oznakom EIT RawMaterials kvalitete. Studij iz područja istraživanja mineralnih sirovina temelji se na postojećim relevantnim diplomskim programima koje izvode Sveučilište Miskolc iz Mađarske, Tehničko sveučilište Luleå iz Švedske, Sveučilište znanosti i tehnologije u Wroclawu iz Poljske i RGNF.

Treba spomeniti i KIC projekt MOBI-US, koji omogućuje veću odlaznu i dolaznu mobilnost studenata.

“Rudarsko-geološko-naftna struka u sebi sadrži duboki smisao jednog poziva koji zahtijeva znanje, srčanost, ljudskost, požrtvovnost te neraskidivu suradnju, prijateljstvo i solidarnost”

Nedavno je održana Georudarijada, športsko-zabavni susreti studenata vašeg i srodnih fakulteta. Koliko je bitno studentima pružiti i takve sadržaje, osim samog učenja i polaganja ispita?

Georudarijada je izvrsna prilika za studente da se opuste, povežu i razvijaju svoje socijalne vještine te steknu nova prijateljstva. Takvi su događaji važni za izgradnju zajedništva i prijateljstava među studentima, što doprinosi njihovom sveukupnom zadovoljstvu i uspjehu na fakultetu. Osim akademskog obrazovanja, smatramo da je bitno pružiti studentima i prilike za osobni razvoj i društvenu interakciju.

U kojoj mjeri zadovoljstvo studenata utječe na njihov akademski uspjeh? Što planirate na RGNF-u da im boravak u Zagrebu i iskustvo studiranja učinite još ugodnijim?

Zadovoljstvo studenata značajno utječe na njihov akademski uspjeh. Studenti koji su zadovoljni svojim okružjem i imaju pristup dodatnim aktivnostima i podršci, bolje se nose sa stresom i pokazuju veće angažiranje u učenju. Ono što je bitno za studentski standard je da na našem Fakultetu postoji organizirana prehrana (menza), a uslugu pruža Studentski centar Zagreb. Također imamo uređenu knjižnicu, opremljenu računalima, gdje dio dana naši studenti mogu provesti u učenju. Za druženje uvijek postoji studentski klub, tzv. Jama, u podrumu Fakulteta, gdje studenti mogu organizirati razne proslave ili se samo podružiti. Dodatna je prednost pozicija Fakulteta u centru grada, koji nudi razne sadržaje, a i u blizini smo više studentskih domova. Kao dodana vrijednost svakako je činjenica što zgradu u Pierottijevoj 6 dijelimo s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, stoga su hodnici i prostori naših fakulteta uvijek puni studenata, što omogućuje povezivanje, umreživanje i prijateljstva između različitih struka.

 ZA MOJ ODABIR STRUKE ZASLUŽAN JE – BRAT KUHAR

Kako ste Vi osobno završili u ovoj struci, koje su vam najljepše uspomene na godine provedene na RGNF-u?

Završio sam Srednju školu Juraj Baraković u Zadru 1986. godine. Smjer se zvao „suradnik u razrednoj nastavi“, program sličan današnjoj općoj gimnaziji. To je značilo da posao mogu pronaći samo ako završim neki fakultet. Tada nije bilo ovakvih mogućnosti informiranja o studijskim programima, već ste pratili izlazak natječaja za sve fakultete u Hrvatskoj u dnevnim novinama. Realno nisam imao definiranih prioriteta. Vjerujem da i današnji maturanti, uz svu moguću tehnologiju, također su na neki način malo dezorijentirani. Ponosan sam što su moje kolegice i kolege iz tadašnjega 4B razreda završili neku visokoškolsku ustanovu te se veselim svakoj godišnjici mature i novom susretu s njima. Ali da se vratim na pitanje, ipak mi je prvi izbor bio veterina u Zagrebu, jer smo mi Zadrani većinom okrenuti prema glavnom gradu te sam se pripremao za polaganje prijemnog ispita.

Međutim, za promjenu u mojoj odluci u fotofinišu je zaslužan moj stariji brat, koji je radio kao kuhar u renomiranim zagrebačkim restoranima. Upoznavši mnoge naftaše, prenio mi je informaciju da postoji RGN fakultet, nakon čijeg završetka mogu lako pronaći kvalitetan i dobro plaćen posao, pun izazova i terenskog rada. I bio je u pravu.

Rado se sjećam i zajedničkih predavanja s PMF-om. Danas, s pozicije dekana, veseli me da sam upoznao pojedine dekane drugih sastavnica još dok smo bili studenti. Mjesto druženja je bila neobilazna Sava tj. Studentski dom Stjepan Radić. Dodatno me veseli što će se taj dom uskoro grijati na izvorima geotermalne vode tj. na zelenom energentu, što je upravo misija RGN struka i naš doprinos energetskoj tranziciji.

SVIJET GLEDATI NOVIM, ČISTIM OČIMA

Kako zamišljate RGN fakultet, ali i svijet općenito, za sljedećih 60 godina? Koliko bi se od znanstvenofantastičnih predviđanja moglo obistiniti? Hoće li vaši studenti za šest desetljeća rudariti po Marsu?

Što se tiče znanstvenofantastičnih predviđanja, mislim da su mnoga od njih bliža stvarnosti nego što se čini. Početak rudarskih aktivnosti na drugim planetima, poput Marsa, možda i nije tako dalek. Razvoj svemirskih tehnologija i resursa mogao bi omogućiti rudarstvo na Mjesecu ili na asteroidima krajem stoljeća. Naši studenti budućnosti mogli bi biti pioniri rudarstva na drugim planetima, što je fascinantna pomisao i velik izazov. Naše su struke oduvijek bile optimistične jer bez toga ne bi bilo ni dosadašnjeg napretka. Ili, kao što rudarska himna kaže: Poziv taj je ponos sviju nas, nek nedostaje im svjetlost dana, njihov rad je domovini spas.

Budući da našu struku u Hrvatskoj i zemljama u okružju prati naša zaštitnica sveta Barbara, završio bih ovaj razgovor citatom iz Svetog pisma: „Svjetiljka tijelu je oko. Ako dakle oko tvoje bude čisto, sve će tijelo tvoje svijetlo biti.“ Na RGN fakultetu učimo kako gledati svijet novim, čistim očima te kako primijeniti taj mudri citat u stvaranju održivih i čistih energetskih rješenja. Stoga pridružite nam se u našem nastojanju da osvijetlimo put prema zelenoj budućnosti, slaveći 60 godina izvrsnosti i inovacija. Pozdravljam vas strukovnim pozdravom ‒ Sretno!

STUDENTI SLOŽNI: Najviše uživamo u terenskoj nastavi!

Lana Šteko, Kristijan Panić i Ivana Mladinović

– Za Rudarsko-geološko-naftni fakultet prvi sam put čuo na usmjerenju kao učenik 4. razreda karlovačke gimnazije. Nakon usmjerenja, Gimnazija Karlovac nam je sredila odlazak na smotru fakulteta u 11. mjesecu 2019. Ondje sam prvo odlučio otići do „štanda“ RGNF-a i čuti nešto više o smjeru Naftno rudarstvo direktno od studenata. Nakon lijepih riječi studenata sa smotre i mojih vizija o mojoj budućnosti, znao sam da je to fakultet za mene. Studiranje na RGNF-u ispunilo mi je sva očekivanja (od težine kolegija, načina polaganja ispita preko pristupa profesora pa sve do terenskih nastavi) koja sam si postavio prilikom upisa. Jedina mala zamjerka i primjedba (u smislu da se za iduće generacije poboljša) su terenske nastave, kojih bi trebalo biti malo više tako da se ono šta se naučilo i vidjelo na prezentacijama pogleda uživo. Ono što volim reći pred kolega, spomenut ću i ovdje, a to je sljedeće: da imam opet 19 godina, opet bih se upisao na isti fakultet jer je to ono što me zanima i što bih volio raditi idućih 40-ak godina.
Kristijan Panić, druga godina diplomskoga studija općeg naftnog rudarstva

– Još od malih nogu zanimalo me sve što nas okružuje:  Zemlja, priroda te kako se sve to mijenja s vremenom. U školi su mi najdraži predmeti bili geografija, fizika i matematika, a uz kemiju to je savršeni spoj onoga što danas studiram. Upisala sam se na prijediplomski studij Geološko inženjerstvo na RGNF-u. Pri upisu na Fakultet nisam imala dobru predodžbu čime ću se baviti u budućnosti, ali odličnim pristupom profesora, kvalitetnim predavanjima i vježbama proširila sam svoje vidike te sve više uživam u svojoj budućoj struci. Najbolji dio studiranja su terenske nastave, gdje sve što učimo, vidimo i radimo u praksi. Fakultet nema toliko puno studenata pa nam se profesori još više mogu posvetiti, a atmosfera je odlična od prvog dana. Konkurencija između smjerova na Fakultetu postoji, ali ona zdrava, što nas još više gura naprijed.
Ivana Mladinović, treća godina prijediplomskoga studija geološkog inženjerstva

– Upisala sam i studiram rudarstvo iz nekoliko ključnih razloga koji se tiču mojih interesa, ciljeva i vrijednosti. Prvo i najvažnije, oduvijek me fascinirala Zemlja i procesi koji se odvijaju ispod njezine površine. Rudarstvo kao znanost pruža jedinstvenu priliku da istražujem i razumijem geološke fenomene, što zadovoljava moju znatiželju i želju za učenjem. Drugi razlog je praktične prirode. Rudarstvo je esencijalna industrija koja igra ključnu ulogu u modernom svijetu. Bez rudarstva ne bismo imali materijale potrebne za izradu tehnologije, građevinskih materijala, energije i mnogih drugih proizvoda koji su integralni dio naših života. Ova industrija nudi stabilne karijerne mogućnosti i potencijal za profesionalni razvoj, što je važno za moju budućnost. Također, rudarstvo mi pruža mogućnost da radim na projektima koji imaju značajan utjecaj na zajednicu i životnu sredinu. Osim toga, studiji rudarstva omogućuju mi da razvijem širok spektar vještina. Na kraju, ali ne manje važno, zajednica u području rudarstva poznata je po svojoj koheziji i suradnji. Kroz studije imam priliku upoznati stručnjake, profesore i kolege sličnih interesa, što mi pruža ne samo profesionalnu podršku nego i prijateljstva koja će trajati cijeli život.
Lana Šteko, studentica treće godine prijediplomskoga studija rudarstva

Izvor: Naši studenti mogli bi biti pioniri rudarstva na drugim planetima! - Akademski (Zg Akademski.hr - Portal Sveučilišta u Zagrebu)

RGN fakultet predstavio je u četvrtak novi studij koji predstavlja sinergiju prirodne znanosti Geologije i tehničke znanosti Geološko inženjerstvo. Nositelj studija je RGNF, a u izvođenju studijskog programa sudjelovat će oko 50 nastavnika. Prvi naraštaj studenata studij će započeti u idućoj akademskoj godini, a sadašnja upisna kvota je 60 mjesta.

Završetkom studija stječe se kvalifikacija magistra inženjerka/magistar inženjer geologije s pripadajućim stručnim nazivom 'mag. ing. geol.'. Ovi stručnjaci mogu se baviti hidrogeologijom, inženjerskom geologijom, geoenergijom ili geologijom mineralnih sirovima i okoliša. Studij predstavlja značajan iskorak u hrvatskom edukacijskom sustavu jer objedinjuje dva dosadašnja studija RGN fakulteta, diplomski studij Geologije i diplomski studij Geološkog inženjerstva, na način da obrazuje jedan profil stručnjaka koji je iznimno važan u vodoopskrbi, zaštiti vodnih resursa, sigurnoj gradnji i održivom razvoju, prevenciji i sanaciji geoloških opasnosti povezanih s klimatskim promjenama i tektonskim aktivnostima, korištenju obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva bez štetnih emisija, eksploataciji mineralnih ruda, sirovina i kamena, kao i prevenciji i sanaciji onečišćenje uslijed eksploatacije i korištenja mineralnih sirovina.

U ovom studijskom programu koncentrirano je dugogodišnje iskustvo provođenja hidrogeoloških i inženjerskogeoloških istraživanja, kao i istraživanja geoenergije i čvrstih mineralnih sirovina i okoliša, a daljnji iskorak predstavlja integracija naprednih tehnologija u obliku inovativnih tehnika i metoda daljinskih istraživanja, prostornih analiza i GIS-a, statističkih i geostatističkih modeliranja, razvoja prognoznih modela i moderne digitalne kartografije i baza podataka, korištenja naprednih softvera, programiranja i drugog. Na ovaj način omogućena je modernizacija hrvatskoga sustava diplomskih studija.

Također je akreditiran isti studijski program na engleskom jeziku, koji će omogućiti kreiranje združenih studija. Jedan takav združeni studij već je pokrenut u ovoj akademskoj godini na modulu Geologije mineralnih sirovina i okoliša, pod nazivom Timrex, te se njegovo izvođenje nastavlja i iduće akademske godine.

Studijski program traje dvije godine, a završava stjecanjem 120 ECTS bodova te izradom i obranom diplomskog rada. Konkurentan je odgovarajućim studijima drugih svjetskih sveučilišta.

Na predstavljanju studija, nakon uvodnog dijela kojega su održali prodekan za nastavu i studente izv. prof. dr. sc. Borivoje Pašić i profesorica Ana Maričić, održano je pet prezentacija studija, kako bi studenti dobili uvid u koncept,  strukturu studija, ishode učenja, kao i u specijalizacije kroz četiri modula. U drugom dijelu, profesorice i asistenti odgovarali su na pitanja studenata vezano za upis na studij (odabir modula), mogućnosti zapošljavanja i druga.

• UVODNI GOVOR (YouTube) (izv. prof. dr. sc. Borivoje Pašić, izv. prof. dr. sc. Ana Maričić)
• PREZENTACIJA KONCEPTA I STRUKTURE STUDIJA (YouTube) (prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas)
• PREZENTACIJA MODULA HIDROGEOLOGIJA (YouTube) (prof. dr. sc. Jelena Parlov)
• PREZENTACIJA MODULA INŽENJERSKA GEOLOGIJA (YouTube) (prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas)
• PREZENTACIJA MODULA GEOENERGIJA (YouTube) (doc. dr. sc. Iva Kolenković Močilac)
• PREZENTACIJA MODULA GEOLOGIJA MINERALNIH SIROVINA I OKOLIŠA (YouTube) (izv. prof. dr. sc. Ana Maričić)

• CIJELA PREZENTACIJA (pdf)

• Studijski program na hrvatskom: osnovni podaci o studiju; popis predmeta/modula; i opis predmeta.

Dana, 23.5.2024., izv. prof. dr. sc. Martin Krkač i doc. dr. sc. Sanja Bernat Gazibara održali su predavanje o klizištima u OŠ Pušća. Predavanju i terenskoj nastavi o klizištima prisustvovali su učenici koji polaze izvannastavnu aktivnost pod nazivom „Geološka skupina“. Zbog aktualnosti teme za cijelu Općinu Pušća, predavanju je prisustvovao i načelnik Općinu gosp. Filip Bernardić. Za vrijeme jednosatnog predavanja prisutni su saznali što su klizišta, kako, gdje i zašto najčešće nastaju, na koje ih načine možemo proučavati te kako se klizišta mogu sanirati. Učenici su aktivo sudjelovali u predavanju odgovaranjem na postavljena pitanja, a imali su i priliku rješavati nekoliko zadataka povezanih s izradom i analizom karata klizišta te monitoringom klizišta. Nakon predavanja održan je i terenski obilazak nekoliko klizišta u bližoj okolici škole. Profesori s RGNF-a su na terenu učenicima objasnili kako prepoznati klizišta u prirodi te pojasnili novu metodu kartiranje klizišta na podlogama nastalim LiDAR tehnologijom.

Predavanje u klizištima organizirano je u okviru međunarodnog eTwinning projekta pod nazivom „Geology is all around us“ u koji su se uključili učenici OŠ Pušća i OŠ Čučerje tijekom školske godine 2023./2024. Učenici tijekom jednogodišnjeg projekta uče o važnosti geologije kao znanosti u svakodnevnom životu, a predavanje o klizištima i održana terenska nastava omogućila je učenicima da nauče nešto više o pojavi klizišta u njihovom kraju, ali i preventivnim mjerama kojima se mogu ublažiti posljedice od klizišta za stanovnike i njihovu imovinu.

U subotu 08. lipnja 2024. godine u velikoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje JI Europe – SEECEL održane su dvije svečane promocije doktora znanosti i doktora umjetnosti. Ukopno 232 nova doktora znanosti promovirao je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Među promoviranima bili su i doktori znanosti s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta: dr. sc. Igor Medved, dr. sc. Vjekoslav Herceg i dr. sc. Marko Špelić (Hrvatski geološki institut).

Promocija je započela ulaskom doktorskih kandidata u dvoranu, i dolaskom rektora, prorektora i dekana Sveučilišta u Zagrebu u svečanoj povorci, predvođenoj pedelom, na pozornicu.

U svom govoru rektor je čestitao novopromoviranima, njihovim mentorima i obiteljima. Kandidati su izgovorili tekst prisege i rektor ih proglasio doktorima znanosti i doktorima umjetnosti, a potom je uslijedilo uručivanje diploma i doktorskih medalja te upisivanje promoviranih u Knjigu doktora. Svečanost je završila akademskom himnom Gaudeamus igitur i zajedničkim fotografiranjem.

Čestitamo promoviranim doktorima znanosti s RGN-a!

U subotu 08. lipnja 2024. godine u velikoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje JI Europe – SEECEL održane su dvije svečane promocije doktora znanosti i doktora umjetnosti. Ukopno 232 nova doktora znanosti promovirao je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Među promoviranima bili su i doktori znanosti s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta: dr. sc. Igor Medved, dr. sc. Vjekoslav Herceg i dr. sc. Marko Špelić (Hrvatski geološki institut).

Promocija je započela ulaskom doktorskih kandidata u dvoranu, i dolaskom rektora, prorektora i dekana Sveučilišta u Zagrebu u svečanoj povorci, predvođenoj pedelom, na pozornicu.

U svom govoru rektor je čestitao novopromoviranima, njihovim mentorima i obiteljima. Kandidati su izgovorili tekst prisege i rektor ih proglasio doktorima znanosti i doktorima umjetnosti, a potom je uslijedilo uručivanje diploma i doktorskih medalja te upisivanje promoviranih u Knjigu doktora. Svečanost je završila akademskom himnom Gaudeamus igitur i zajedničkim fotografiranjem.

Čestitamo promoviranim doktorima znanosti s RGN-a!

Dana 9. svibnja 2024. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (RGNF) organiziran je Dan odobrenih tema doktorskih radova RGN fakulteta i okrugli stol na temu „Moderni način gospodarenja otpadom“. Pozdravni govor održao je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, Stanko Ružičić, te najavio predstavljanje odobrenih doktorskih tema. Odobrene teme predstavili su doktorandi Patricia Buškulić, Matija Vukovski i Karim El Sabeh. Voditelj panel diskusije na okruglom stolu bio je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Stanko Ružičić, a panelisti su bili Aleksandra Anić Vučinić, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Marin Kovačić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Ana Rosandić, udruga Priroda za sve, Petra Drenski, Vetropack Straža d. d., Želimir Veinović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Vladislav Brkić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zajedničkim ciljem, studenti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  stvaraju pozitivnu sliku o Republici Hrvatskoj kao zemlji koja cijeni inovacije, kvalitetu industrije te ulaganje u edukaciju budućih stručnjaka

Studentski ogranak SPE-a Zagreb organizirao je jedanaesti po redu međunarodni studentski energetski kongres pod nazivom “Annual Student Energy Congress 2024”, platformu za raspravu o ključnim temama i izazovima u energetskoj industriji.

Na kongresu ASEC 2024, podržanom visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske – Zorana Milanovića, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Hrvatske gospodarske komore, sudjelovalo je preko 200 sudionika, uključujući vodeće stručnjake, studente i entuzijaste iz energetskog sektora.

Panel diskusija s vodećim liderima energetskih kompanija na prostoru Republike Hrvatske

Cjelokupan projekt ASEC 2024 započeo je kratkim obraćanjem organizacijskog tima, pozdravom podrške dekana Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jednog od vodećih domaćih stručnjaka industrije, prof. dr. sc. Vladislava Brkića, kao i prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, prof. dr. sc. Jurice Pavičića.

U sklopu ASEC-a 2024, održana je panel diskusija s vodećim liderima energetskih kompanija na prostoru Republike Hrvatske, rekao je za Universitas portal Robert Lukač, predsjednik Studentskog ogranka SPE-a Zagreb: 

– Rasprava se fokusirala na postizanju balansa između trenutnih trendova energetske industrije potaknutih politikom održivog razvoja te privlačnosti industrije budućim studentima i stručnjacima. Rasprava je pružila dublji uvid u dinamiku energetskog sektora, ističući ključne aspekte koji će oblikovati njegovu budućnost. Sudionici su imali priliku čuti perspektive vodećih stručnjaka te razmijeniti ideje o prilagodbi industrije budućim izazovima i nadolazećim prilikama.

Ujedno je održana i panel diskusija s predstavnicima energetske industrije na prostoru Europe na temu “Jučer-Danas-Sutra: Karijerne prilike u modernoj industriji.” Rasprava je obuhvatila evoluciju industrije kroz povijest te istaknula važnost prilagodbe i inovacije prema promjenama na tržištu.

Robert Lukač

Panel diskusija s predstavnicima energetske industrije

Rasprave su zaključene predavanjima mladih i ambicioznih predstavnika iz industrije s fokusom na današnju energetsku perspektivu i potrebu razvoja mentalne otpornosti među studentima i stručnjacima.

ASEC 2024 dodatno je obilježen održavanjem regionalnih kvalifikacija najvećeg Europskog prvenstva u kvizu znanja PetroBowl (2024 SPE PetroBowl Europe Regional Qualifier) te natjecanjem SPC (2024 Student Paper Contest) na kojem su sudjelovali autori najboljih studentskih stručnih radova u Europi.

Natjecatelji kviza znanja PetroBowl

Natjecatelji izlaganja studentskih radova

Svi sudionici imali su priliku razmijeniti ideje, steći nova znanja i uspostaviti korisne kontakte, doprinoseći tako daljnjem razvoju energetskog sektora i oblikovanju budućnosti industrije.

Kongres je zaključen organiziranim izletom na Podzemno skladište plina Okoli, pružajući dodatnu priliku studentima za učenje, razumijevanje industrije i međusobno povezivanje.

– Niti jedan trenutak ASEC-a 2024 ne bi bio moguć bez bezrezervne podrške partnera kongresa. Posebno se zahvaljujemo Agenciji za ugljikovodike, JANAF d.d., LNG Hrvatska d.o.o., INA d.d., Plinacro d.o.o., ENNA Geo d.o.o., PSP d.o.o., Inovaterm Engineering Co., Iztech Engineering d.o.o., Terra Energy Generation Company d.o.o., GENERALI OSIGURANJE d.d., Groupama osiguranje d.d. te Lukač Zastupanje, obrtu za zastupanje u osiguranju, zaključuje Lukač te dodaje da je podrška ovih partnera omogućila ostvarenje studentske vizije i doprinijela stvaranju inspirativnog i informativnog okruženja na kongresu.

Konferencija je bila u organizaciji studenata Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u sklopu Studentskog Ogranka Američke Asocijacije naftnih geologa

Zagreb, točnije Rudarsko-geološko-naftni fakultet je bio domaćin važnog događaja u području obnovljivih izvora energije - konferencije o geotermalnoj energiji, koja je okupila stručnjake, znanstvenike i predstavnike industrije iz države i regije, a posjetili su je i predstavnici turskih kompanija koje se bave geotermalnom energijom u Hrvatskoj, kao i TNO Institut iz Nizozemske koji se bave testiranjima i inovacijama u tehnologiji, a budući da je bilo omogućeno i online praćenje, konferencija je bila praćena i u Mađarskoj.. Održana od 7. do 9. ožujka, konferencija je predstavljala platformu za razmjenu znanja, iskustava te razgovore o najnovijim dostignućima i budućim smjerovima razvoja geotermalne energije, kao i presjek trenutnog stanja u Hrvatskoj i prozor u europsko viđenje geotermalne energije.

Javljamo tužnu vijest da nas je jučer (subota, 9. ožujka 2024.) u 59. godini života iznenada napustio naš kolega, akademik i profesor Ivan Sondi. Pogreb je sutra (ponedjeljak 11. ožujka 2024.) na groblju u Pitomači u 14:00 sati.

U organizaciji Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Radne grupe za prirodne analoge (Natural Analogues Working Group – NAWG) održana je 17. NAWG radionica, 8.-11. svibnja 2023. godine u Zadru.

NAWG je grupa stručnjaka osnovana 1985. koji rade za nacionalne programe zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, i koja je u početku djelovala pod pokroviteljstvom Europske komisije. NAWG je međunarodni forum za:

• Raspravu o programima prirodnih analoga iz cijelog svijeta.
• Procjenu važnosti i uvažavanja prirodnih analoga za odlaganje radioaktivnog i opasnog otpada - a sada i sekvestraciju CO2.

Na poveznici NAWG-17 možete preuzeti zbornik sažetaka s radionice.

Učenici drugih razreda OŠ Matije Gupca iz Zagreba, posjetili su 01. veljače 2024., Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Školarce je u ime dekana fakulteta  izv. prof. dr. sc. Vladislava Brkića, dočekao i pozdravio prodekan za nastavu i studente izv. prof. dr. sc. Borivoje Pašić, održavši im kratko predavanje u kojem ih je kroz šaljive i praktične primjere upoznao sa strukama i djelatnošću RGN fakulteta kao i mogućnostima zapošljavanja  koje im se po završetku fakulteta nude. Kako se radilo o jednodnevnom posjetu, svim školarcima omogućili smo "brzinsko diplomiranje" u svečanim rudarskim odorama i kapama, uz neizostavan tuljac za diplomu.

Učenici su kroz zanimljive radionice i eksperimente na kojima su sudjelovali tijekom posjeta, stekli saznanja o eksploataciji nafte i plina, mineralima i njihovim svojstvima, reciklaži i zbrinjavanju otpada, zemljinoj vremenskoj liniji i upotrebi eksploziva u građevini (kamenolomima, tunelogradnji i sl.) Posjetom su bili oduševljeni, a svoje su utiske prikazali i opisali kroz radove i crteže koje su poklonili fakultetu kao uspomenu na ovu posjetu.

Dojmove i atmosferu dočaravaju slike i filmići na poveznici škole:

https://os-mgubec.eu/article/hr/1824/posjet-rudarsko-geolosko-naftnom-fakultetu/20

Dojmovi: 

Učenici i učiteljice OŠ Matije Gupca, Zagreb 

Učenici 2A

Učenici 2B

Učenici 2C

Promocija Prvostupnika i Magistara / Magistara inženjera RGN fakulteta održana je 20.01.2024. u Velikoj predavaonici RGNF-a s početkom u 10:00 za Prvostupnike, te u 12:00 za Magistre / Magistre inženjere

Fotografije s Promocije možete vidjeti u Galeriji.

Nakon izuzetno tražene i uspješne prve sezone, došlo je vrijeme i za drugu godinu Jr. NBA lige u Hrvatskoj. Ozarena dječja lica u amfiteatru Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu govorila su sve što je potrebno – Jr. NBA liga daje okus onoga što bi jednog dana moglo biti, daje osjećaj da baš i ti – i Lana i Marko iz 3.b možete biti NBA i WNBA zvijezde!

O popularnosti ovakvog formata govori i činjenica da su se ove godine 43 osnovne škole prijavile  za Jr. NBA projekt, stoga su u nekim regijama organizirane i kvalifikacije za ulazak u natjecanje. Već i sam dolazak na draft predstavljao je pobjedu!

Draft je otvorio Stanko Ružičić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju RGNF-a: “Drago mi je vidjeti vas u ovako velikom broju, naročito da ovoliki broj djece još uvijek žudi za košarkom, voli košarku i želi se natjecati i na kraju, da živi zdravo i ne provodi toliko vremena na igricama i mobitelima. Drago mi je i što se ovaj događaj kod nas održava i drugi put zaredom, a ja se nadam da ćemo se vidjeti i iduće godine. Na kraju bih vas pozdravio s rudarskim uzvikom: ‘Sretno!’, sretno s izvlačenjem i sretno u natjecanju!”

Na draft je stigao i uvijek inspirativan Damjan Rudež, bivši NBA igrač i ambasador ovog projekta u Hrvatskoj: “Izuzetno me veseli da Jr. NBA liga raste, veseli me odaziv ove sezone i smatram da će ovo biti sjajna prilika za sve vas da već u ovako mladom uzrastu iskusite igranje u NBA dresu. Svi vaši najdraži igrači koje danas gledate na NBA utakmicama i na highlightsima na društvenim mrežama, i oni su jednom davno krenuli igrati košarku baš kao i vi – bili su mali i sanjali su, jednako kao što, nadam se, sanjate i vi da ćete igrati u NBA i WNBA ligi. Ova liga će vam pružiti fantastično iskustvo da sa svojim suigračima i suigračicama dijelite i dobro i zlo, da se učite timskim vrijednostima, da dobijete ono najbolje što sport nudi, da se naučite nositi i s porazima i s pobjedama, a nadam se i da će vam donijeti puno uživancije i prijateljstava. Sretan vam draft i cijela sezona!”

Iznenađenje za sve mlade NBA-ovce bio je video pozdrav kapetana hrvatske reprezentacije Darija Šarića koji ove sezone u Golden State Warriorsima ubacuje dvoznamenkaste brojke – zasad je na prosječnih 10.7 poena po utakmici i preko 20 minuta u igri.

Više fotografija možete pronaći u Galeriji

SUSTAV NATJECANJA

PRVI STUPANJ

• Svaka škola igra 4 utakmica unutar svoje divizije
• Škole igraju po principu svako sa svakim sa školama unutar svoje divizije
• 1 vikend (subota i nedjelja) x 4 utakmice

DRUGI STUPANJ (DOIGRAVANJE)

• Osam (8) najboljih škola iz svake konferencije s najboljim omjerom (pobjeda-poraz) ostvaruju pravo nastupa u doigravanju (ukupno 16 škola) – 4F i 2F konferencija
• Igraju se po dvije (2) utakmice u 4F i 2F te dalje prolazi škola sa boljom koš razlikom

TREĆI STUPANJ (FINALE)

• Zasniva se na formatu „Final Four” natjecanja
• Sastoji se od dvije finalne konferencijske utakmice, utakmice za treće mjesto te Jr. NBA finalne utakmice

U petak 24.11.2023. RGN fakultet su posjetili učenici OŠ Čučerje i učenici OŠ Pušća koji zajedno s učenicima iz slovenske Bohinjske Bistrice i Maribora sudjeluju u međunarodnom eTwinning projektu pod nazivom „Geology is all around us“. Učenici su stigli u pratnji učiteljice geografije Valentine Benc, pedagoginje Marije Kardum-Živković i učitelja geografije Franje Percela.

Dekan fakulteta, izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, obratio se prisutnima riječima dobrodošlice, a izv. prof. dr. sc. Uroš Barudžija održao je predavanje o mineralima i stijenama.

Za vrijeme dvosatnog druženja učenici su aktivno sudjelovali u radu i upoznali se s osnovnim značajkama odabranih minerala i stijena, s osnovnim terenskim priborom i laboratorijskim uređajima kojima se služe geolozi, pri čemu su postavljenim pitanjima pokazali veliki interes za geologiju. Osobito ih je impresionirala zbirka minerala i stijena kroz koju ih je stručno i prilagođeno uzrastu proveo izv. prof. dr. sc. Uroš Barudžija.

S obzirom na pozornost kojom su učenici pratili predavanje i razgledavali zbirku, nadamo se da se među njima krije i poneki budući student geologije.

Dana 6. studenog bili smo u Raši na proslavi 30. godišnjice osnutka općine. Tom prilikom dekan Vladislav Brkić primio je u ime Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta zahvalu za suradnju u privođenju rudnika Karlota upotrebi u turističke, znanstveno-istraživačke i edukativne svrhe. Ističemo i posthumno priznanje pok. Željku Radeljeviću, dipl. ing. rud. koji je dao ogroman doprinos ovom projektu, a koje je uručeno supruzi Emili.

Sudionici sa RGNF-a, uz dekana izv. prof.dr.sc. Vladislava Brkića bili su: prodekan izv.prof.dr.sc. Vjećislav Bohanek, dipl. ing. rud., predstojnik Zavoda za rudarstvo i geotehniku izv. prof.dr.sc. Vinko Škrlec, dipl. ing. rud. te suradnici na projektu sanacije i privođenju rudnika Karlota upotrebi u turističke, znanstveno-istraživačke i edukativne svrhe prof.dr.sc. Mario Dobrilović, dipl. ing. rud. i doc. dr.sc. Anamarija Grbeš, dipl. ing. rud.

U povijesti rudarstva Istarski ugljenokopi Raša poznati su po tome što je u njima bilo zaposleno i do 12 tisuća rudara te su u određenim periodima imali i najveću svjetsku proizvodnju ugljena, a svemu je prethodila i planska izgradnja Raše. Raša, najmlađi grad u Istri, zbog potreba tamošnjeg rudnika ugljena, izgrađen je u svega 547 dana kao jedan od niza novo izgrađenih gradova (città di fondazione) u doba talijanske uprave. Grad je svečano inauguriran 4. studenog 1937. Općina Raša, koja je ustrojena 1993., upravlja rudarskim objektima jame Raša nekadašnjih Istarskih ugljenokopa Raša.

Više o događaju pročitajte ovdje  https://labinstina.info/vijesti/94417-na-svecanoj-sjednici-urucena-javna-priznanja-opcine-rasa , o povijesti Raše ovdje https://www.rasa.hr/o-opcini/povijest/ ,

a o Istarskim ugljenokopima Raša ovdje https://www.istrapedia.hr/en/natuknice/1255/istarski-ugljenokopi-rasa

SRETNO! ⚒️

U sklopu STEAM festivala, održanog 20. listopada 2023. godine u prostorima Visokog učilišta Algebra, izv.prof.dr.sc. Želimir Veinović je održao predavanje pod naslovom „Što moramo znati o zračenju“. Predavanju je prisustvovalo 230 učenika osnovnih i srednjih škola.

STEAM festival jednodnevni je događaj namijenjen široj javnosti, a glavni mu je cilj popularizacija znanosti i tehnologije. Organizator festivala je Hrvatski ured za kreativnost i inovacije, a partneri su Visoko učilište Algebra, INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. te Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj.

(Autor fotografije: Mislav Mesek)

Ove akademske godine 2023/2024. započeo je Međunarodni diplomski studij na engleskom jeziku Erasmus Mundus Joint Master in Sustainable Mineral and Metal Processing Engineering - EMJM PROMISE. Za polaznike diplomskog studija organiziran je „Welcome day“ u sklopu kojega su predstavljeni fakultet i reprezentativni  laboratoriji.

EMJM PROMISE – Erasmus Mundus Joint Master in Sustainable Mineral and Metal Processing Engineering (master-promise.eu).

Potpisan je Sporazum o suradnji RGNF-a s tvrtkom CEKOM, Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj iz Vinkovaca. CEKOM predstavlja tvrtku s ciljem jačanja inovacijskog potencijala gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije te usklađivanje istraživačko-razvojnih potencijala sa potrebama gospodarstva. Veselimo se budućoj suradnji i razvoju te provedbi novih projekata.

Službene stranice: https://cekom.hr/potpisan-sporazum-o-suradnji-s-rudarsko-geolosko-naftnim-fakultetom-sveucilista-u-zagrebu-i-predstavljen-projekt-dawetrest/

Na međunarodnoj izložbi izuma ARCA 2023 koja se održala od 12. do 14. listopada 2023. u Zagrebu, nagrađene su sljedeće inovacije s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta:

• Mario Klanfar, Vjekoslav Herceg, Želimir Veinović: Osjetnik mikroklime za podzemne prostorije– brončana medalja;
• Hrvoje Čiček, Marko Cvetković: Sustav za izvlačenje sondi – srebrna medalja.

Ovim putem Uprava Fakulteta čestita svima koji su sudjelovali na Arci 2023.

Na međunarodnoj izložbi inovacija, prototipova i poslovnih planova INOVA/BUDI UZOR 2023. predstavnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ostvarili su izvrsne rezultate

Inovatori s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu polučili su izvanredan uspjeh na 47. hrvatskom salonu inovacija INOVA/BUDI UZOR 2023. s međunarodnim sudjelovanjem koji je održan od 26. do 28. rujna na Zagrebačkom Velesajmu u Zagrebu, pod motom „Usudi se stvarati!“.

Važno je istaknuti da je međunarodni sajam inovacija INOVA druga najstarija izložba na svijetu i druga najveća europska izložba inovacija.

Predstavnici RGN fakulteta ostvarili su odlične rezultate na međunarodnoj izložbi inovacija, prototipova i poslovnih planova te su nagrađeni s pet zlatnih i dvije srebrne medalje, u dvije kategorije – Inženjerstvo/Znanost o materijalima i Građevinarstvo/Strojevi/Rudarstvo.

ZLATNE MEDALJE: 

• „Portabilni sustav za prikupljanje podataka mjernih pretvornika“, inovatora prof. dr. sc. Maria Klanfara, dr. sc. Vjekoslava Hercega, te izv. prof. dr. sc. Dalibora Kuhineka;

• „Eksploziv na bazi amonijevog nitrata s udjelom organskog otpada“, inovatora prof. dr. sc. Maria Dobrilovića;

• „Automatizacija procesa mokrog odvajanja sitnih čestica iz uzoraka geološkog materijala sa smanjenom potrošnjom vode i energije“, inovatora izv. prof. dr. sc. Marka Cvetkovića i Hrvoja Čičeka;

• „Sustav za izvlačenje sondi“, inovatora Hrvoja Čičeka i izv. prof. dr. sc. Marka Cvetkovića te

• „Algoritam za brzo prepoznavanje litotipova površinskih uzoraka na primjeru karbonata“, inovatora prof. dr. sc. Tomislava Malvića.

Prof. dr. sc. Mario Dobrilović

SREBRNE MEDALJE:

• „Osjetnik mikroklime za podzemne prostorije“, inovatora izv. prof. dr. sc. Maria Klanfara, dr. sc. Vjekoslava Hercega, te izv. prof. dr. sc. Želimira Veinovića i

• „Program za proračun naprezanja oko otvora u stijenskoj masi – RockStressCalc“, inovatora Josipa Vinceka te mentora izv. prof. dr. sc. Vinka Škrleca.

Izv. prof. dr. sc. Vinko Škrlec i Josip Vincek

Tekst napisala: Gordana Bilić, izvanredna profesorica RGNF-a

Uslijed medijske pažnje izazvane interesom javnosti vezanim za kamen kojim će se obnavljati zagrebačka katedrala spominje se znanstveni rad autora sa Sveučilišta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te ovim putem moramo ukazati na činjenice koje su iznesene u radu.

Autori Ana Maričić, Zlatko Briševac, Petar Hrženjak i Helena Jezidžić objavili su pregledni znanstveni rad NATURAL BUILDING STONE IN THE CONSTRUCTION AND RENOVATION OF THE ZAGREB CATHEDRAL (Prirodni kamen korišten prilikom gradnje i obnove zagrebačke katedrale) u znanstvenom časopisu Rudarsko-geološko-naftni zbornik. Rad je javno dostupan te se može pročitati na dostupnom linku https://hrcak.srce.hr/clanak/443553.

Autori spomenutog članka nigdje ne spominju da se katedrala ne može obnoviti niti u svom radu dovode u pitanje konstrukcijsku obnovu katedrale nakon potresa 2020. godine. Autori navode da nije moguća eksploatacija kamena na lokacijama na kojima se kamen vadio u prošlosti prilikom obnove i dogradnje u vrijeme Hermana Bolléa. S obzirom na to, u radu je navedeno da se kamen za današnju obnovu oštećenih elemenata može potražiti na tržištu. Jedan od zaključaka na koji autori ukazuju je da se prilikom odabira zamjenskog kamena prednost treba dati određivanju svih svojstava kamena te njegovoj postojanosti na atmosferske uvjete.

Sretno!

Studenti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vode posjetitelje nekadašnjim rudnikom ugljena u Raši. Suradnja između Općine Raša i RGNF-a je studentima omogućila izvrsno iskustvo u obliku plaćene stručne prakse

Turistički obilazak nekadašnjeg rudnika kamenog ugljena u istarskom gradiću Raša od 17. srpnja 2023. godine vode studenti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tura nazvana Kova experience započinje na glavnom trgu u Raši na kojem se ističu crkva svete Barbare u obliku preokrenutog rudarskog vagoneta i zvonik u obliku rudarske lampe. Na trgu se nalazi muzej rudarstva Kovarska kuća Arsia koji je polazišna točka ture. Naziv muzeja potječe od lokalne riječi za rudnik – kova, dok je Arsia talijanski naziv za Rašu. Muzej se sastoji od dva dijela. Prvi dio crnom bojom zidova i rudarskim alatima imitira rudnik te autentičnim fotografijama i videozapisima predočava zahtjevne uvjete rada. Drugi dio je replika tipičnog rudarskog stana s eksponatima prikupljenima od lokalnog stanovništva. Većina eksponata potječe iz razdoblja od 1930-ih do 1960-ih godina (razdoblje fašističke Italije i Jugoslavije).

Nekih 280 m dalje od muzeja se nalazi druga točka ture – Cetrti obrok koji je nekadašnja rudarska menza. Tamo posjetitelji kušaju aperitiv dobrodošlice i gledaju 10-minutni film Priče rudara s izjavama rudara koji su radili u rudniku. Nakon filma, posjetitelji obuvaju svoje čizme ili tenisice i odijevaju vjetrovke jer je temperatura u rudniku 12 °C te dobivaju zaštitnu opremu za ulazak u rudnik – sigurnosne prsluke i šljemove s lampama.

Slijedi šetnja 230 m prema potkopu Karlota koji je treća točka ture. Ulaz u potkop Karlota se nalazi na 39 m nadmorske visine i kroz njega posjetitelji ulaze u rudnik. Tijekom rada rudnika potkopi su služili za prometovanje vagoneta – jedan potkop za ulazak, a drugi za izlazak. Na udaljenosti 1000 m od ulaza prema unutrašnjosti, na 34 m nadmorske visine se spajaju potkopi Karlota i Raša. Tamo se nalazi 500 m duga podzemna prostorija sa strojevima kao što su dva izvozna stroja s pripadajućim dizalima u slijepim oknima – vertikalnim otvorima koji ne izlaze na površinu. Dizala su služila za prijevoz vagoneta s nižih horizonata koji sežu do 350 m dubine i potopljeni su vodom. Vagoneti s ugljenom su s nižih horizonata bili dovezeni do podzemne prostorije iz koje su transportirani potkopom prema izlazu na površinu i dalje željeznicom prema luci Bršica u Raškom zaljevu.

Najveća debljina ugljenih slojeva u rudniku Raša je iznosila 10-ak m. U podzemnoj prostoriji su vidljivi proslojci ugljena debljine 20-ak cm omeđeni slojevima vapnenaca. Vidljivo je i tipično otapanje vapnenca te nastajanje stalaktita koji vise sa stropa. Nakon obilaska podzemne prostorije posjetitelji izlaze potkopom Raša čiji se ulaz nalazi na 31 m nadmorske visine.

Tura završava marendom u Cetrtom obroku i ispunjavanjem evaluacijskih upitnika. Cjelokupni doživljaj traje 3 sata. Cijena ulaznice je 30 € za odrasle i 10 € za djecu od 14 do 18 godina. Ulazak u rudnik nije dozvoljen djeci do 14 godina i umirovljenicima slabije fizičke spremnosti.

Suradnja između Općine Raša i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta je nama studentima omogućila izvrsno iskustvo u obliku plaćene stručne prakse. Turističko-edukacijski obilazak rudnika Raša naglašava važnost bogate povijesti rudarenja na području Labinštine i utjecaja na razvoj regije te teži očuvanju rudarske baštine. Povratne informacije posjetitelja ukazuju da je obilazak rudnika zanimljiva i poučna turistička ponuda Općine Raša.

Povijesne informacije

Raša je najmlađi gradić u Istri izgrađen u svega godinuipol za potrebe smještaja rudara tijekom talijanske uprave. U uskoj dolini potoka Krapna se nalazilo jezero koje je isušeno za potrebe gradnje koja je započela 1936. godine. Glavni projektant je bio tršćanski arhitekt Gustavo Pulitzer Finali koji je Rašu projektirao za 3000 – 4000 stanovnika te ju hijerarhijski podijelio. U donjem dijelu Raše su živjeli rudari, u gornjem dijelu tehničko osoblje, a u viletama uprava rudnika. Trg je predstavljao središte administrativnog, političkog i društvenog života. Datum svečane inauguracije Općine Raša je 4. studenog 1937. godine.

Rudarska djelatnost na području Labinštine, kojem pripada Raša, započinje tijekom mletačke vladavine. Nakon mletačke, francuske i austrijske uprave slijedi talijanska uprava te u razdoblju od 1936. do 1940. godine rudnici Labinštine postaju nositelji labinskog gospodarstva. Tada se razvija luka Bršica u Raškom zaljevu odakle je ugljen prevožen brodovima u Italiju i nastaje gradić Raša. Dana 28. veljače 1940. godine dogodila se nesreća u rudniku Raša, na dubini od 240 m gdje je došlo do eksplozije ugljene prašine zbog čega je preminulo 185 rudara, a stotinjak ih je ozlijeđeno.

Godine 1942. godine je na području Labinštine ostvarena rekordna proizvodnja od 1 158 000 tona ugljena s približno 10 470 radnika. Uslijed ratnih zbivanja u razdoblju od 1943. do 1945. godine minimalno se rudarilo. Nakon kapitulacije Italije 1943. Rašu je okupirala nacistička Njemačka, a u travnju 1945. su je oslobodili jugoslavenski partizani. Po završetku Drugog svjetskog rata, Istarski ugljenokopi Raša (poduzeće nadležno za rudnike Labinštine) bili su važni za obnovu i izgradnju jugoslavenske države. Najveća poslijeratna proizvodnja iznosila je 860 100 tona ugljena uz 6 287 zaposlenih 1959. godine. Sredinom šezdesetih godina počinje kriza plasmana ugljena te je proizvodnja prepolovljena.

Rudnik Raša je zatvoren 1966. godine zbog geopolitičkih razloga i nerentabilnosti eksploatacije kamenog ugljena s visokim sadržajem sumpora koji iznosi 10 % i umanjuje kvalitetu ugljena, iako kameni ugljen ima visoku kaloričnu vrijednost. Najviše teškoća je bilo s prodajom sitnog ugljena pa je prihvaćen prijedlog izgradnje termoelektrane u Plominu koja je puštena u pogon 1971. godine. Većina rudnika Labinštine je zatvorena 1980-ih godina zbog nerentabilnosti, dok rudarsku proizvodnju nastavlja novo poduzeće Istarski ugljenokopi Tupljak. 1999. godine biva zatvoren rudnik Tupljak, posljednji ugljenokop u Hrvatskoj. 

Kartu, fotografije i osvrt pripremila Vedrana Filipović, studentica diplomskog studija geološkog inženjerstva 

Izvor: Studenti Rudarstva kao turistički vodiči - Universitas Portal (universitas-portal.hr)

Ljetna škola naftnog rudarstva PESS 2023 održana je u Dubrovniku od 5.6. do 16.6. 2023. godine. PESS 2023 se održavao u prostorijama Inter-univerzitetskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Na radionicama su se okupili predavači iz akademske i stručne zajednice, stručnjaci iz industrije, studenti i predstavnici sponzora. Na tri radionice sudjelovalo je preko 130 sudionika iz Hrvatske, Njemačke, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Belgije, Češke, Mađarske, Švicarske, Švedske, Italije, Rumunjske, Ukrajine i Nizozemske. Među sponzorima su bili INA (https://www.ina.hr/) kao dugogodišnji glavni sponzor zajedno s LNG Hrvatska, Plinacrom, PSP-om, Janafom, MET-om i IPM Solutions.

Naši kolege predstavili su na izožbi projekt „Sustav za izvlačenje sondi“. Njihova inovacija nagrađena je „Posebnim priznanjem“ Stručnog povjerenstva fakulteta. Nadamo se da će njihov uradak biti pomoć u radu naših kolegicama i kolegama.

Prošli tjedan održan je drugi sastanak glavne skupštine projekta AGEMERA, koji je ove godine organizirao Rudarsko-geološko-naftni fakultet i profesor dr.sc. Franjo Šumanovac koji vodi hrvatski tim u projektu.

Skup je počeo večerom dobrodošlice u utorak 9.5., nastavio se sastankom Glavne skupštine tokom čitave srijede te četvrtka prijepodne, a kasnije su se radi umrežavanja pridružili gosti iz naše institucije te iz nekoliko tvrtki. Predavanja su pokrenula daljnje razgovore, a uključivala su brojne i vrlo različite teme:

• upoznavanje s projektom AGEMERA (J. Joutsenvaara, University of OULU);
• pilot istraživanje nada i briga lokalnih zajednica sa primjerom iz Laponije (L. Suopajärvi, University of Lapland);
• napredak u razvoju novih tehnologija kao što su mionska tomografija (M. Holma, MUON Solutions), geo-kocka podataka (T. Matselyukh, OPT/NET), multisenzorski sustav drona (A. Saartenoja, RADAI);
• metode pasivne seizmike (M. Schimmel, LITHICA) te rezultati geofizičkih istraživanja koja su do sada poduzeta u projektu (F. Šumanovac, UNIZG-RGNF);
• projekti i aktivnosti koje se financiraju iz EIT RawMaterials - inovacijske zajednice unutar Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (S. Borojević Šoštarić);
• prisutnost na hrvatskom i susjednim tržištima Nexe Grupe (N. Čavar, NEXE GRUPA);
• vještina rješavanja problema (V. Kukulj, 32 bita).

U petak je organizirana geološka ekskurzija tijekom koje su održana predavanja o genezi Dinarida (F. Šumanovac), tektonici i ležištima barita (Š. Bilić), eksploataciji barita (A. Grbeš) te o geološkim odnosima ležišta boksita Jajce i Posušje u kojem je predstavljena aktualna teorija geneze krških boksita (I. Pavičić). Posjetili smo nekadašnje eksploatacijsko polje barita Homer u Lokvama i napušteni kamenolom na Krku, vidjeli smo karakteristične stijene i građu Dinarida te promovirali turističke destinacije, kulinarstvo i enologiju Hrvatske.

 ⚒️

SRETNO!

 Galerija fotografija.

Jr. NBA liga je i službeno stigla u Hrvatsku – u velikoj dvorani RGNF-a održan je Jr. NBA draft te je svaka od 30 osnovnih škola koje sudjeluju u projektu izvukla po jedan NBA klub čije će dresove mali košarkaši ponosno nositi. Više o samom događaju pročitajte na poveznici Hrvatskog košarkaškog saveza: https://www.hks-cbf.hr/mlade-kategorije/2023/pocelo-je-na-jr-nba-draftu-osnovne-skole-saznale-koje-ce-nba-klubove-predstavljati/

 Više fotografija možete vidjeti u Galeriji.

Kao što smo već izvještavali, prošli tjedan je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan 10. tradicionalni međunarodni studentski energetski kongres (ASEC 2023) koji je organizirala uz pomoć našeg fakulteta, studentska sekcija međunarodne udruge SPE-Society of Petroleum Engineers pod nazivom University of Zagreb SPE Student Chapter.

U sklopu kongresa održano je prvenstvo Europe u studentskim radovima na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini.

Ono što je pobudilo najveći interes stranih i domaćih studenata je prvenstvo Europe u kvizu znanja pod nazivom Petrobowl na kojem su sudjelovale ekipe s 13 europskih sveučilišta.

Prvo mjesto je osvojila ekipa SPE Student Chapter - IFP School iz Francuske dok je drugo mjesto osvojila ekipa SPE Petroleum-Gas University of Ploiesti Student Chapter iz Rumunjske.

Ono što je najvažnije da je naša RGNF ekipa University of Zagreb SPE Student Chapter osvojila broncu i na taj način se plasirala na finale Svijeta među 32 ekipe koje će se održati u listopadu ove godine u teksaškom gradu San Antonio, SAD.

Ovo je još jedan veliki uspjeh naših studenata koji su svojim plasmanom u finale Svijeta zasigurno povećali vidljivost i prepoznatljivost našeg fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Čestitamo im našim strukovnim pozdravom Sretno!

Na slici je naša ekipa, studenti diplomskog studija naftnog rudarstva, u društvu predsjednice SPE Europa  Laure Precupanu i to (s lijeva na desno): Ivan Velić, Stipe Šućur, Luka Zrilić i Filip Mateševac

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 20. ožujka 2023. otvoren je deseti po redu međunarodni studentski energetski kongres pod nazivom „Annual Student Energy Congress 2023“, i trajat će do 23. ožujka. Projekt ASEC prerastao je u najveći studentski kongres u Europi koji svake godine okuplja studente, znanstvenike i stručnjake i predstavlja najnovija dostignuća u naftno-plinskoj industriji.

Na RGN-u se tako okupilo dvjestotinjak studenata, a među njima i 80 stranih studenata iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Poljske, Engleske, Škotske, Francuske, Italije, Norveške, Danske i Švedske, kao i 12 timova studenata i njihovih profesora s najprestižnijih europskih sveučilišta koji će se natjecati u kvizu znanja i izlaganju tehničkih radova na diplomskoj, preddiplomskoj i postdiplomskoj razini.

Sve ih je pozdravio dekan RGN-a izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić podsjetivši da je "iza nas izazovno vrijeme za cijelo društvo". Ipak, istaknuo je kako ga tješi to što imamo snažnu stručnu zajednicu koja je strastvena prema onome što radi, što će biti i dalje pokretačka snaga u budućnosti ove industrije još mnogo godina.

Zagrebačka prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenka Ostojić okupljenim je studentima, naročito strancima, poručila da je Sveučilište u Zagrebu najstarije hrvatsko sveučilište i ujedno najstarije sveučilište u jugoistočnoj Europi. Istaknula je da se student nalazi u primarnome fokusu zagrebačkoga sveučilišta. "Kvaliteta studija i podučavanja na pojedinim sastavnica unapređuje se internacionalizacijom i međunarodnim suradnjama, stoga i organizacija ovog Kongresa tome prinosi, na čemu čestitam svima uključenima u priređivanje i organizaciju skupa", zaključila je Ostojić.

Predsjednik organizacijskog odbora Kongresa i predsjednik studentske udruge SPE.ZG, organizatora ovoga Kongresa, a koja djeluje na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Luka Perković kazao je da je glavni cilj Udruge poticanje izvrsnosti i približavanje studenata naftnog inženjerstva i srodnih struka svijetu naftne i plinske industrije, te je kao takva jedinstvena u Hrvatskoj na studentskoj razini.

Tijekom tri dana trajanja Kongresa, okupljeni studenti moći će sudjelovati u panel raspravama i radionicama, a ne bi li se bolje osjećali u Zagrebu za njih su priređena i vođena razgledavanja grada.

Više možete pročitati na Universitas portalu.

Od svojeg osnutka 1932. godine, PDAC (Prospectors & Developers Association of Canada) jednom godišnje organizira konvenciju u Torontu, otvorenu za sve izlagače i investitore iz područja geologije i rudarske industrije. Tijekom godina ova konvencija postala je jedna od najvećih na svijetu, sa gotovo 1500 izlagača i 30 000 posjetitelja iz cijeloga svijeta. Ove godine održana je od 5. do 8. ožujka u Metro Convention centru u središtu Toronta.

U sklopu konvencije održano je finale svjetskog natjecanja mladih geoznanstvenika „Frank Arnott - NGEA (Next Generation Explorers Award)“, koje se od svog osnutka 2017. godine obilježava u čast Franku Arnottu, prerano preminulom pioniru u području istraživanja ležišta mineralnih sirovina, koji je zagovarao važnost integracije multidiscipliniranih podataka u istraživanju i prospekciji novih ležišta. Frank Arnott je posjedovao diplome iz tri područja znanosti: fizika, geologija i geofizika. Tokom života radio je kao glavni geofizičar u mnogim dijelovima svijeta na primjeni i uvođenju tehničkih rješenja za istraživanje rudarstva.

Šest najboljih ekipa iz cijeloga svijeta sudjelovale su na finalu u Torontu, koje je po prvi puta u povijesti održano uživo na samoj konvenciji. Europu su predstavljale dvije ekipe, uz tim Flinstone (čiji su članovi dvojica studenata Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (RGNf-a), Ivan Vujević i Josip Vincek). Preostali članovi tima polaznici su idućih sveučilišta:

• Tehnološko sveučilište Luleå (Luleå University of Technology) -Ervin Veress,
• Sveučilište Lund (Lund University) - David Csomai i Irma Becelite,
• Sveučilište Miskolc (Miskolc University) - Khouloud Jlaeil, Mohamed Oraby i Rudolf Klaitr.

Druga europska momčad bila je ona iz Francuske (cAuldron Finders – UniLaSalle). Afriku su predstavljale tri ekipe, iz Južnoafričke Republike (Rock Engravers i Impact Explorers, University of the Witwatersrand, Johannesburg,   i jedna iz Kameruna (Gondwana Team, University of Yaounde I), dok je Južnu Ameriku predstavljala ekipa iz Perua, Ekvadora i Kanade (Andean Team, University of Alberta (Canada), Universidad Nacional de Ingenieria (Peru), i Universidad Central del Ecuador (Ecuador). Svaka ekipa je imala otprilike 10 minuta za predstaviti svoje istraživanje te isto toliko za odgovoriti na upite stručnog žirija, koji se sastojao od sljedećih članova:

• Lynda Bloom – president, Anlytical Solutons Ltd.
• Claire Chamberlain – Regional Head of Discovery – Americas, Anglo American
• Benjamin Drenth – Research geophysicist – S. Geological Survey
• Lindsey Heagy – Assistant Professor – University of British Columbia (UBC)
• Nicole Januszczak – Practice Lead Mineral Systems – BHP
• Francois Robert – Former Chief Geologist – Global Exploration – Barrick gold Corporation
• Chris Welton – Exploration Director – Americas Region, Rio Tinto

Unutar natjecanja dijele se nagrade u četiri kategorije. Uz onu glavnu preostale se tri kategorije dodjeljuju najboljoj izvedbi za inovaciju, integraciju te utjecaj i istraživanje. Nakon neizvjesnog nadmetanja u vidu izlaganja zaista detaljnih projekata, nagrade su podijeljene redoslijedom:

• Team Flinstone – glavna nagrada (Grand Prize Winner - $5,000)
• Gondwana Team – inovacija (Innovation Category Prize - $3000)
• cAuldron Finders – utjecaj i istraživanje (Impact & Exploration Category Prize - $3,000)
• Andean Team – integracija (Integration Category Prize - $3,000)

Komentar događaja Ivana Vujevića:

Kao student koji je po prvi puta prisustvovao ovakvoj konvenciji, teško je opisati veličinu ovog događaja. S jedne strane mlade kompanije, koje se sastoje od jednog ili dva čovjeka koje izvade svoj stol sa komadom jezgre i pokušavaju 'prodati' svoj projekt kako bi preživjeli i zaradili za kruh, dok s druge strane štand Rio Tinta dužine 250 metara prepun raznovrsnog sadržaja.

Samo natjecanje je predstavljalo vrhunac svega što smo moj tim i ja radili zadnjih godinu dana. Osvojiti glavnu nagradu i slušati kolege drugih timova kako govore o magnitudi posla obavljenog i integriranog posla još uvijek zvuči nevjerojatno. Sjetivši se svih neprospavanih noći studirajući i modelirajući podatke ispada da je vrijedilo svakog podočnjaka. No ono najvažnije je priznanje i networking događaji kojima su prisustvovali.

Neizmjerno smo zahvalni svojim mentorima koji su nas usmjeravali k pravom putu ,bili nam podrška i kritika u teškim trenucima. A to su:

• Ágnes Gál (Babeș-Bolyai University, Cluj, Romania)
• János Földessy (University of Miskolc, Hungary)
• Ferenc Mádai (University of Miskolc, Hungary)
• Endre Nádasi (University of Miskolc, Hungary)
• István Márton (Stockwork Geoconsulting, Babeș-Bolyai University, Cluj, Romania)
• János Kiss (Supervisory Authority of Regulatory Affairs | Geological Directorate | Dept. of Mineral Raw Material Exploration and Geophysics |  Geophysical Division)

Posebno hvala Profesoru Urošu Barudžiji, koji je kolegu Vinceka i mene preporučio za ovo natjecanje.

Hvala Profesorima Stanku Ružičiću, Goranu Durnu, Docentu Ivici Pavičiću i Profesorici Sibili Borojević Šoštarić na svoj pomoći koju su nam pružili prethodnih godinu dana

Iznad svih, RGNf!

12. po redu SUPEUS-ova cjelodnevna stručna konferencija za studente „BUS 2023 – Budućnost ugodnog stanovanja“ održava se u subotu, 25.3.2023. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Velikoj predavaoni s početkom u 10:00 sati.

Svake godine predavanja su povezana s aktualnostima u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Na ovogodišnjoj konferenciji pod temom „Što je bilo, što će još biti?“ slušamo o vizijama budućih gradova, tehnologiji i kreativnim inženjerskim rješenjima koja se mogu koristiti pri projektiranju i gradnji te saznajemo koliko su ista realizirana u Hrvatskoj. Tijekom jednodnevnog seminara svi sudionici dobit će najrelevantnije informacije o trendovima i problemima u energetici te potencijalnim rješenjima istih. U programu se nalazi sedam predavanja i panel rasprava.

Vidimo se 25.3. na RGN-u!

Projekt RGN START, koji je razdoblju od 9. ožujka 2020. do 9. ožujka 2023. godine, provodio Rudarsko- geološko- naftni fakultet (RGNF) u suradnji sa Sektorom za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK), bio je usmjeren na unaprjeđenje postojeće stručne prakse te razvoj, testiranje i implementaciju novih oblika stručne prakse i njenu provedbu kod gospodarskih subjekata i u okviru RGNF-a, za studente rudarstva, geologije, geološkog inženjerstva i naftnog rudarstva. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda (ESF), Operativnoga programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“ u sklopu poziva „Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju“, a ukupna vrijednost projekta je 505.114,58 EUR ( u vrijeme ugovaranja 3.805.785,77 HRK).

Ciljevi „RGN START – STručnA pRaksa za živoT“ bili su:

- Doprinijeti unapređenju kvalitete stručne prakse i ojačati kompetencije nastavnog i nenastavnog osoblja RGNF-a za razvoj višestrukih oblika stručne prakse;

- Omogućiti studentima RGNF-a stjecanje radnog iskustva i praktičnih vještina za rad, te

- Povećati interes poslodavaca za uključivanje u razvoj i provedbu stručne prakse.

Na završnoj konferenciji uvodni pozdrav pred Fakultetom održao je dekan izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, a ispred partnera projekta Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo. Rezultate projekta predstavila je voditeljica projekta prof. dr. sc. Lidia Hrnčević. O izvođenju terenske stručne prakse u organizaciji Fakulteta pričao je doc. dr. sc. Duje Smirčić, a o izvođenju prakse u laboratorijima Fakulteta nešto više rekla je dr. sc. Michaela Hruškova Hasan. Predstavnik tvrtke Hidrocibalae, Matko Raguž, rekao je nešto više o iskustvu primanja studenata na stručnu praksu u tvrtki, dok je student diplomskog studija naftnog rudarstva, univ. bacc. ing. petrol. Domagoj Mrnjavčić, iznio svoje iskustvo odlaska na praksu iz perspektive studenta koji je odradio čak četiri prakse za vrijeme tajanja projekta RGN START. Svoje iskustvo suradnje na ovom projektu iznjela je i dr. sc. Ana Skledar Marijević ispred Instituta za razvoj i obrazovanje, a rad Ureda za savjetovanje, podršku studentima i organizaciju stručne prakse iznio je voditelj Ureda, izv. prof. dr. sc. Borivoje Pašić.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovom projektu – cijelom projektnom timu, nastavnom i nenastavnom osoblju Fakulteta, studenticama i studentima, gospodarskim subjektima i njihovim predstavnicima te ostalim suradnicima.

Veselimo se nastaviti suradnju i nakon završetka projekta!

Dana  7.3.2023. je potpisan Sporazum o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj suradnji između Sveučilišta „Goce Delčev“ u Štipu, Sjeverna Makedonija i RGN Fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Sporazum su potpisali dekan Fakulteta prirodnih i tehničkih znanosti prof. dr.sc. Georgi Dimov i dekan izv. prof.dr.sc. Vladislav Brkić. Kao prvi oblik suradnje ostvareno je gostujuće predavanje prof. dr. sc. Marjana Delipetrova sa Fakulteta prirodnih i tehničkih znanosti.

Dana  10.3.2023. je potpisan Sporazum o znanstvenoj, nastavnoj i tehničkoj suradnji između Rudarsko-geološko-građevinskog Fakulteta, Univerziteta iz Tuzle, Bosna i Hercegovina  i RGN Fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Sporazum su potpisali dekan Rudarsko-geološko-građevinskog Fakulteta prof dr.sc. Kemal Gutić i dekan izv. prof.dr.sc. Vladislav Brkić. Kao prvi oblik suradnje ostvariti će se Erasmus odlazna mobilnost izv. prof. dr. sc. Stanka Ružičića na Rudarsko-geološko-građevinski Fakultet u Tuzli.

Prema riječima dekana Brkića obostrana želja svih potpisnika je da suradnja prijeđe u konkretne projekte što je velika prilika za zemlje u okruženju budući da RGNF i RH imaju velike mogućnosti povlačenja sredstva iz EU fondova za zajedničke projekte u znanstveno-istraživačkom, stručnom i obrazovnom smislu.

Projekt ConnectHeat koordinira talijanska konzultantska tvrtka Ambiente Italia (AMBIT)koja djeluje u području održivog razvoja, u okviru programa LIFE-2021-CET-ENERCOM, a Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) sudjeluje kao partner na projektu. Projekt traje od listopada 2022. do rujna 2025. godine.

ConnectHeat je prva europska inicijativa za poticanje razvoja energetskih zajednica za grijanje i hlađenje u Europi. Cilj projekta ConnectHeat je podržati razvoj energetskih zajednica/građanskih inicijativa u sektoru grijanja i hlađenja na samom pilot projektu Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta te njegovoj okolici.

Dana 20. veljače 2023. godine u Vijećnici Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta oformili smo radnu skupinu projekta ConnectHeat koji je pokrenut s ciljem otključavanja potencijala energetskih zajednica u sektoru grijanja i hlađenja. Ciljano područje u Hrvatskoj je grad Zagreb, odnosno pilot projekt Rudarsko-geološkog-naftni fakultet te njegovo susjedstvo, ali potencijalno i projekt prelaska SC Stjepan Radić na grijanje geotermalnom energijom. Kroz aktivnosti ConnectHeat projekta plan je podržati razvoj energetske zajednice u susjedstvu Fakulteta s obavljanjem djelatnosti proizvodnje i opskrbe toplinskom energijom iz obnovljivih izvora energije.

U subotu 18. veljače 2023. u Zagrebu je u 94 godini života preminuo Prof. dr. sc. Nenad J.J. Marinović.

Nenad J.J. Marinović rođen je 11. kolovoza 1929. godine u Šibeniku gdje je završio osnovnu školu a srednju školu u Splitu. Završio je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu a doktorat znanosti na Tehničkom univerzitetu u (zap.) Berlinu.

Od početka svoje stručne karijere prof. dr. Nenad Marinović, najprije kao voditelj elektrostrojarskih poslova u rudniku, a potom kao znanstvenik i istraživač u Elektrotehničkome institutu poduzeća Rade Končar i profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu najveći je dio svojega stručnoga i znanstvenoga rada posvetio razvoju nacionalne i međunarodne normizacije. Za svoj je rad bio i više puta nagrađivan.

Autor je 15 objavljenih knjiga iz područje protueksplozijske zaštite i elektrotehnike, od kojih je jedna izdana na engleskome, a jedna na njemačkome jeziku. Autor je velikog broja tehničkih inovacija od kojih su 23 zaštićene nacionalnim i međunarodnim patentima, a za svoj inovacijski rad dobio je i 5 zlatnih i jednu srebrenu medalju. Autor je 34 stručna članka na međunarodnim savjetovanjima i u stručnim časopisima te više od stotinu članaka na nacionalnim savjetovanjima i u nacionalnim časopisima. Bio je vodeći istraživač na 27 razvojno-istraživačkih projekata na nacionalnoj razini i 2 istraživačka projekta (s američkim Bureau of Mines) na međunarodnoj razini. Kao dugogodišnji tajnik pododbora SC 31 J, za svoj veliki doprinos međunarodnoj normizaciji u sklopu IEC-a dobio je 2003. godine diplomu IEC-a Certificate of Appreciation.

Odlukom izvršnog odbora IEC-a, a na prijedlog tehničkog odbora TC 31 IEC-a, u ožujku 2005. godine, kao osobi koja je dala izniman doprinos normizacijskomu radu u tome odboru, dodijeljena mu je IEC-ova nagrada 1906. (Award 1906), a koja je utemeljena povodom stote obljetnice osnutka IEC-a.

Najveći je dio svojega stručnog rada posvetio razvoju nacionalne i međunarodne normizacije. Baveći se tehničkim područjem u kojemu se postavljaju posebno visoki sigurnosni i tehnički zahtjevi, koji se u svim zemljama svijeta uređuju strogim tehničkim propisima i normama, vrlo se rano uključio u normizacijski rad. Potaknuo je izradbu velikoga broja novih norma iz područja protueksplozijske zaštite te uvodio potrebne novine u tome tehničkom području. Kao dugogodišnji tajnik međunarodnog tehničkog pododbora IEC SC 31J, Classification of hazardous areas and installation requirements (Razredba ugroženog prostora i instalacijski zahtjevi), jedinoga međunarodnog tehničkog tijela čije je tajništvo povjereno Republici Hrvatskoj, dao je veliki doprinos međunarodnoj normizaciji u sklopu Međunarodnoga elektrotehničkog povjerenstva (IEC).
Posljednji ispraćaj profesora Marinovića održat će se u ponedjeljak 27.2.2023. godine u 13:40 na Mirogoju.

Potreba za naftnim inženjerima će i dalje postojati, ne samo zbog toga što će svijet još dugo trebati naftu i plin, već i zbog znanja nužno potrebna za transport i skladištenje energenata u geološke formacije, iskorištavanje geotermalnih potencijala, hvatanje i skladištenje ugljikovog dioksida, proizvodnju vodika

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je svečana promocija prvostupnika inženjera, njih 50 kao i magistara inženjera, njih 64.

Velika dvorana u Pierottijevoj 6 bila je popunjena do posljednog mjesta s rodbinom i prijateljima studenata. U svom govoru dekan RGNF-a izv. prof. Vladislav Brkić je posebno istaknuo:

– Iako danas nekima naša struka može izgledati kao arhaizam, ona u sebi sadrži duboki smisao jednog poziva koji zahtjeva: znanje, srčanost, ljudskost, požrtvovnost, te neraskidivu suradnju, prijateljstvo i solidarnost. Naša struka nije puka tradicija ili prošlost. U podzemnim i površinskim kopovima, kamenolomima i tunelima, vrhovima katedrala, na naftno-plinskim kopnenim i odobalnim poljima, pri geološkim i geofizičkim istraživanjima, svugdje se traži inženjer/inženjerka izuzetnih kvaliteta. Znanost, tehnologija i ekološki zahtjevi kroče brzim koracima. Moderni  svijet zahtjeva sve više mineralnih sirovina, sve više pitke vode i geoenergije. RGNovci su ljudi zdravog pogleda na svijet i život. U svom radu vide ljepotu i vrijednost. A po završetku svog rada tj. studiranja vesele se životu i u tome leže i egzistiraju crte duboke humanosti našeg poziva. Budućnost rudaranje je u inovativnom istraživanju mineralnim sirovinama kao npr. za onima koji su bitni za elektromobilnost, zatim rješavanju građevinskih i prometnih zahvata kao i u zbrinjavanju otpada. Geolozi rješavaju društvene probleme povezane s prirodnim opasnostima, zaštitom voda, onečišćenjem okoliša i globalnom klimom. U današnjem svijetu ova znanja su sve važnija i traženija.

Dekan Brkić poručio je studentima da idu samouvjereno u pravcu svojih snova jer nijedna se ptica ne vine previsoko ako se ne vine vlastitim krilima.

Svoj govor zvršio je stihovima strukovne himne: „Nek vas uvijek prati slava jer poziv taj je ponos sviju nas, nek nedostaje vam svjetlost dana jer vaš je rad domovini spas“.

Valja naglasiti da je svečanost svojim predivnim glasom uveličala mezzosopranistica Tihana Herceg Ivšić uz pratnju na gitari profesora Tomislava Ivšića. Oboje dolaze iz Srednje glazbene škole Fran Lhotka iz Siska.

POPIS PROMOVIRANIH PRVOSTUPNIKA I MAGISTARA

U utorak 3. siječnja 2023. u Zagrebu je u 87. godini života umro akademik Mirko Zelić, istaknuti hrvatski rudarski inženjer, stručnjak za proizvodnju i transport nafte i prirodnog plina, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Rodio se 8. studenog 1936. u Kandiji kraj Bugojna. Diplomirao je 1964. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1982. i doktorirao. Radio je u INA-Naftaplinu, gdje je od 1995. do 2001. bio direktor Sektora proizvodnje nafte i plina te izvršni direktor poduzeća od 2004. do 2008. Od 1990. bio je redoviti profesor Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je kolegije Rudarstvo, Pridobivanje nafte i plina te Tehnologija sabiranja i transporta nafte i plina. Redoviti član HAZU bio je od 2000., a od 1997. bio je član suradnik. Od 2004. do 2010. bio je tajnik Razreda za tehničke znanosti, a od 2011. do 2018. član Predsjedništva HAZU. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU od 1999. do 2017, a od 2017. do smrti predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku. Bio je i predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa od 2004. do 2018. te glavni urednik časopisa Nafta i plin od 2004. do 2015.

Akademik Mirko Zelić bavio se termodinamikom i fizikom višefaznog protjecanja fluida kroz cijevi, optimizacijom proizvodnih i sabirno-otpremnih sustava nafte i plina, projektiranjem dubokih plinskih i plinsko-kondenzatnih bušotina, povećanjem proizvodnje nafte i plina, tehnologijom utiskivanja i odlaganja tehnološkog otpada u duboke geološke formacije. Objavio je preko 50 znanstvenih radova koji su pridonijeli razvoju znanosti u području naftnog rudarstva te brojne stručne radove koji su pridonijeli razvoju tehnologije proizvodnje nafte i plina. Uz ostalo autor je djela Tehnologija pridobivanja nafte i plina eruptiranjem i plinskim liftom (1977.), Tehnologija sabiranja i pripreme nafte i plina za transport (1987.), Tehnologija transporta nafte i plina magistralnim cjevovodima (2002.) i Tehnologija proizvodnje nafte dubinskim crpkama (s Marinom Čikešom, 2006.). Bio je autor osam inovacija koje su znatno utjecale na racionalizaciju, optimizaciju i profitabilnost procesa proizvodnje nafte i plina.

Za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u ratu dobio je 1997. odlikovanje Red hrvatskog trolista, a 2007. Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu. Sprovod akademika Zelića održat će se u utorak 10. siječnja u 12.30 na Mirogoju.

Dr.sc. Nediljka Gaurina-Međimurec redovita profesorica u mirovini Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabrana je 3. studenog 2022. godine u počasno zvanje PROFESSOR EMERITA zbog posebnih zasluga za razvitak i napredak Sveučilišta u Zagrebu te za priznati međunarodni i domaći znanstveni, stručni i pedagoški doprinos u području tehničkih znanosti.

Izbor se temelji na prijedlogu Povjerenstva za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanje Senata Sveučilišta u Zagrebu i posebnog povjerentva u sastavu prof.dr.sc. Katarina Simon, akademik Goran Durn i prof. emeritus Nedjeljko Perić, odluci Senata od 21. lipnja 2022. godine, u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statuta Sveučilišta u Zagrebu i Pravilnika o dodjeli počasnog zvanja professor emerita.

Svečana dodjela počasnoga zvanja professor emeritus za ak. god. 2021./2022. održana je u okviru Svečane sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu, 9. studenog 2022. godine na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 2.12.2022. održana je Svečana sjednica Fakultetskog vijeća povodom dana Rudatsko-geološko-naftnog fakulteta i proslave sv. barbare.

Dodijeljene su dekanove nagrade najuspješnijim studentima i priznanja nastavnom i nenestavnom osoblju za postignute uspjehe u protekloj godini.

S veseljem pozivamo sve buduće studente, maturante i učenike završnih razreda srednjih škola na program Dana otvorenih vrata Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Sretno! Na faksu!
Kako bismo budućim brucošima omogućili dolazak uživo u terminu koji njima odgovara, ove godine Dani otvorenih vrata traju tijekom prosinca 2022. i siječnja 2023. godine.
Kroz program Sretno! Na faksu bit će predstavljeni smjerovi studija, uvjeti upisa te poslovi u struci koje mogu obavljati inženjeri RGN fakulteta.
Pokazat ćemo aktivnosti koje obavljaju naši zavodi i laboratoriji i ispričati zanimljive priče iz studentskog života. Učenici će moći odigrati zabavni RGN kviz s promo nagradama i iz prve ruke saznati zašto naši  studenti obožavaju ići na terenske nastave!
Budući da obilazak uključuje posjete laboratorijima i zbirkama, odvijat će se u organiziranim grupama.  Stoga molimo da svoj posjet najavite unaprijed na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kako bismo dogovorili termin.
Sve o Danima otvorenih vrata možete pratiti na našim društvenim mrežama www.facebook.com/rgnfakultet  i www.instagram.com/rgnfakultet.

Sretno!

Srijeda, 23.11.2022. od 13 sati.

???? Agenda:
Ulazni hodnik Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta:
13:00 – 13:05 – Uvodni pozdrav Dekana Fakulteta
13:05 – 13:10 – Uvodni pozdrav voditeljice projekta RGN START

???? Vijećnica:

13:30 – 13:50 – Panel: Tvrtka Geotech
14:00 – 14:20 – Panel: Tvrtka Taus
14:30 – 15:30 – Okrugli stol: „Motiviranje studenata i poslodavaca za uključivanje u provedbu novih modela praksi“
15:30 – 16:00 – Pauza za kavu
16:00 – 16:20 – Panel: Tvrtka Hidrocibalae
16:30 – Zakuska za gospodarske subjekte
18:00 – Kraj programa

PDF - Plakat

Učenici završnih razreda Gimnazije Jurja Barakovića iz Zadra bili su prošlog tjedna u Zagrebu te su u sklopu Otvorenih vrata posjetili Rudarsko geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tom se prigodom maturantima iz Zadra obratio dekan RGNF-a prof. dr. sc. Vladislav Brkić koji je istaknuo kako je to osobito emotivan trenutak za njega pošto je i on pohađao Gimnaziju Jurja Barakovića u Zadru koja je, prema njegovim riječima, ključno utjecala na njegovo formativno razdoblje života. Istaknuo je nadu da će netko od nazočnih učenika također krenuti tim putem i upisati ovaj Fakultet. (izvor: tekst i fotografije: Zadarski list)

Hvala na posjeti i nadamo se ponovnom skorom dolasku.

„Primary and secondary resources of the Dinarides-Hellenides“

Primarne i sekundarne mineralne sirovine imaju strateški značaj za gospodarstvo Europske Unije. EU je prepoznala važnost osiguranja pristupa mineralnim resursima u budućnosti, zadovoljavanje potreba europske industrije, očuvanje radnih mjesta i osiguranje daljnjeg razvoja. Ovo posebno izdanje Geologie Croatice (Vol 75, Special Issue, 2022) posvećeno je mineralnom potencijalu jugoistočne Europe, tj. Dinaridima, najsjeverozapadnijem Helenidima i Vardarskoj zoni koji imaju dugu povijest rudarenja. Pet radova koji se fokusiraju primarne i sekundarne mineralne sirovine, rezultat su rada velikog tima uključenog u projekt rESEErve – Mineral potential of the Eastern and South-Eastern Europe region koji je financiraoEuropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).

U nastavku je sadržaj s poveznicama na objavljene radove:

Editorial

Primary and secondary resources of the Dinarides-Hellenides

Sibila Borojević Šoštarić, Marta Mileusnić, Lidija Galović

PDF

Original Scientific Papers

Preliminary chemical and mineralogical characterization of tailings from base metal sulfide deposits in Serbia and North Macedonia

Timotheus Martin Christoph Steiner, Viktor Bertrandsson Erlandsson, Robert Šajn, Frank Melcher

PDF

Trace elements in pyrite from the Čukaru Peki porphyry Cu–high-sulfidation deposit, Serbia: implications for ore evolution in a polyphase hydrothermal system

Miloš Velojić, Viktor Bertrandsson Erlandsson, Frank Melcher, Peter Onuk, Rade Jelenković, Vladica Cvetković

PDF

Review Papers

The future of mining in the Adria region: current status, SWOT and Gap analysis of the mineral sector

Sibila Borojević Šoštarić, Stavroula Giannakopoulou, Katerina Adam, Marta Mileusnić

PDF

The primary and secondary mineral resources of Montenegro and their mapping into the European data model

Slobodan Radusinović, Robert Šajn, Božica Jovanović, Duška Rokavec, Katarina Hribernik, Vasilije Abramović, Matej Draksler, Ivan Danilović, Mia Jovanović

PDF

General features of some pollymetalic ore deposits in the Republic North Macedonia

Todor Serafimovski, Goran Tasev, Trajče Stafilov

PDF

U nazočnosti rektora Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Stjepana Lakušića, prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju prof. dr.sc. Jasenke Ostojić, prorektora za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr.sc. Dubravka Majetića, rektora Zagrebačke katedrale monsinjora Zlatka Korena, projektanta obnove katedrale Damira Foretića, dekana RGN fakulteta izv.prof. dr.sc. Vladislav Brkića te naših profesora i uzvanika, svečano je otkriven kamen rigalice s III. galerije južnog zvonika zagrebačke katedrale koju je fakultetu u znak zahvalnosti poklonio Odbor zagrebačke nadbiskupije zbog sudjelovanja u skidanju sjevernog tornja kao i zbog sudjelovanja u obnovi katedrale. U zahtjevnom projektu skidanja sjevernog, u potresu oštećenog tornja Zagrebačke katedrale, sudjelovao je Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u dijelu koji se odnosio na projektiranje postupka miniranja. Na poziv Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, odnosno mons. Ivana Hrena, kanonika kustosa i glavnog inženjera obnove Katedrale, gospodina Damira Foretića, djelatnici Zavoda za rudarstvo i geotehniku RGNF-a, prof. dr.sc. Mario Dobrilović i izv. prof. dr. sc. Vječislav Bohanek, osmislili su postupak kojim se pomoću malih, precizno pozicioniranih eksplozivnih punjenja osiguralo odvajanje spojnih klinova tornja s njegovim oštećenim nosivim vijencem. Isto tako, simultano je bilo potrebno eksplozivom presjeći i čelično uže kuglastog utega tornja. Skidanje tornja izvedeno je 17.04.2020 godine. Zahvat miniranja je izveden između 73 i 74 reda gradivih kamenih elemenata, na visini od 92 m. Profesori RGNF-a su blisko surađivali s Hrvatskom vojskom, odnosno s Inženjerijskom pukovnijom Hrvatske kopnene vojske, timom predvođenim pukovnikom Miroslavom Carom. Zagrebačka nadbiskupija 2021. godine naručila je izradu elaborata „Utvrđivanje mehaničkih i tehničkih svojstava postojećeg i novog kamena u laboratoriju i „in situ“ Zagrebačke katedrale“. Voditelj poslova u ime Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta bio je izv. prof. dr. sc. Petar Hrženjak, a sudjelovali su izv. prof. dr. sc. Ana Maričić, izv. prof. dr. sc. Zlatko Briševac i Evelina Oršulić, dipl.ing.

Općina Raša obilježila je svoj dan. Zbog potreba tamošnjeg rudnika ugljena Raša je izgrađena u svega 547 dana kao jedan od niza novo izgrađenih gradova tog doba te je 4. studenoga 1937. dobila status općine.

Na danu Općine sudjelovali su uz dekana našeg fakulteta izv.prof. dr.sc. Vladislava Brkića, prof.dr.sc. Trpimir Kujundžić i prof.dr.sc. Mario Dobrilović (na slici zajedno s načelnicom Općine Raša, mr.sc. Glorijom Paliska).

Podsjetimo da je prošle godine potpisan Sporazum o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj suradnji između Općine Raša i našeg fakulteta u pogledu nadzora nad preuređenjem rudnika koji ima velik značaj za Rašu i Labinštinu, u pogledu razvoja turizma i kulture, ali i u pogledu razvoja znanstvenih i nastavnih sadržaja iz područja geoznanosti, posebno rudarstva i geologije, te okolišnog inženjerstva. Planirano je i korištenje rudnika kao poligona za obuku naših studenata.

U organizaciji projekta STEM akademija čiji je partner i RGN fakultet, od 20. – 22. listopada održao se STEM festival, trodnevni događaj za ljubitelje tehnologije, prirodoslovlja i znanosti, primarno namijenjen djeci i mladima od 13 do 19 godina.

Službeni početak festivala bio je u četvrtak, 20. listopada, kada se održao panel na temu 'Sadašnjost i budućnost STEM-a u obrazovanju' kojim su se otvorila brojna pitanja vezana uz važnost i razvoj STEM područja u formalnom i neformalnom obrazovanju u Hrvatskoj. Jedan od panelista bio je i naš prodekan za nastavu i studente, izv. prof. Borivoje Pašić.

Sljedeća dva dana, STEM festival okupio je brojne predavače i izlagače, koji su na, zanimljiv i interaktivan način pokušali približiti trendove i zanimljivosti iz STEM područja posjetiteljima kojih je bilo preko 1000. Od predavača s RGN fakulteta na STEM festivalu sudjelovali su: izv. prof. Jelena Parlov koja je održala predavanje “Tajni život H₂O”, izv. prof. Želimir Veinović i doktorandica Galla Uroić s predavanjem “U sjeni nuklearnog” te dr.sc. Sanja Bernat Gazibara s predavanjem “Istraživanje Zemljinog tla. Izv. prof. Ana Maričić i doc. Iva Kolenković Močilac na STEM festivalu sudjelovali su s radionicom „Razvoj života na zemlji“.

Više o STEM festivalu možete pročitati ovdje.

Časopisu Lider, dekan našeg fakulteta izv. prof. dr.sc. Vladislav Brkić,  otkrio je svoju naj-knjigu te iznio razloge odabira iste.

Više na poveznici....

U posjedu Sveučilišta u Zagrebu nalazi se Rektorski zbor Estonije gdje je zanimanje za naš Rudarsko-geološko-naftni fakultet pokazao rektor Tehničkog Sveučilišta u Tallinnu, profesor Tiit Land.

O organizaciji poslovanja fakulteta, studijskim programima, znanstveno-stručnim aktivnostima, cjeloživotnom obrazovanju i energetskoj tranziciji te mogućnostima suradnje, na sastanku su sudjelovali dekan fakulteta izv. prof. Vladislav Brkić, prodekan za financije i poslovanje izv. prof. Vječislav Bohanek i predstojnica Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku izv. prof. Lidia Hrnčević.

https://www.linkedin.com/feed/update/urn:li:activity:6950812259707203584
https://twitter.com/robominers/status/1545045655076233216
https://www.instagram.com/p/Cftsdv8qQPG/?utm_source=ig_web_copy_link
https://www.facebook.com/robominers/posts/4711067968993293

Prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić sudjelovala je kao pozvani predavač na XXII Conference of PhD Students and Young Scientists (https://cpsys.pwr.edu.pl/). Konferencija je održana u hibridnom obliku od 29. lipnja do 1. srpnja 2022. na Wrocław University of Science and Technology, Faculty of Geoengineering, Mining and Geology u četiri tematska područja: Mining Engineering, Earth and Space Sciences, Geoengineering i Geoinformation.
Naša je profesorica održala pozvano predavanje pod nazivom „Performance of geosynthetic clay liners in geoenvironmental engineering applications“, za što je dobila zahvalnicu od organizatora.

Djelatnici RGN Fakulteta prof. Sibila Borojević Šoštarić, Izv. prof. Vječislav Bohanek i Petra Grgasović mag.ing arch nagrađeni su PROFORMANCE International Teaching Excellemce Award za ADRIA Internship program u kategoriji Impact and mission with and for society. ADRIA Internship program izabran je kao jedan od 11 projekta izabranih između ukupno ukupno 130 prijava.

Službene stranice projekta

Na slici s lijeva na desno:

Dr.sc. Petar Mijić
Dr.sc. Barbara Štimac Tumara
Dr.sc. Ivana Dobrilović
prof. dr.sc. Damir Boras, rektor
Dr.sc. Jasmina Martinčević Lazar
izv.prof. dr.sc. Vladislav Brkić, dekan
Dr.sc Damir Palenik

Veinović, Ž., Antolaš, F., Kuhinek, D., Malvić, T.: „Device for Measuring Thermal  Conductivity of Solids“ - brončana medalja

Veinović, Ž., Uroić, G., Herceg, V., Vučenović, H., Barešić, J.: „Apparatus for Diffusion Coefficient Determination Using Tritium“ - srebrna medalja

Čestitamo!

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 19. svibnja izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, 5 dopisnih članova i 5 članova suradnika HAZU. Iznimna nam je čast da je natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, odnosno akademike izabran u Razredu za prirodne znanosti dr. sc. Ivan Sondi redoviti profesor u trajnom zvanju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Iskrene čestitke profesoru Ivanu Sondiju. U daljnjem tekstu nalazi se kratki životopis prof. dr. sc. Ivana Sondija.

Ivan SONDI, rođen je 1965. u Pitomači. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz geologije stekao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine. Od 1991. do 2011. bio je zaposlenik Instituta Ruđer Bošković, gdje je 2010. godine izabran u zvanje znanstvenog savjetnika. Od 2011. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te gostujući profesor Instituta Jožef Stefan u Ljubljani. Član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti od 2016. godine. U razdoblju 1997. – 2003. boravio je i radio na Sveučilištu Clarkson u SAD-u, u laboratoriju znamenitog koloidnog kemičara hrvatskog podrijetla prof. Egona Matijevića. Tijekom boravka u SAD-u bio je i gostujući istraživač na institucijama Specialty Minerals, Pennsylvania; Lincoln Laboratory, MIT, Massachusetts; i Beckman Coulter, Florida. Ivan Sondi dao je velik doprinos svjetskoj znanosti u području sedimentologije, geokemije, biomineralizacije i nanoznanosti. Istraživačka iskustva iz geoznanosti i nanoznanosti Ivan Sondi objedinio je i danas istražuje biogeokemijske procese na nanorazini. Pokrenuo je novi smjer u geoznanostima u Hrvatskoj koji uključuje istraživanje formiranja nanominerala i nanostrukturiranih mineralnih čestica i njihovu ulogu u biogeokemijskom kruženju tvari u okolišu. Dao je i važan doprinos razumijevanju procesa biomineralizacije karbonatnih minerala na nanorazini. Bio je voditelj ili suradnik na brojnim međunarodnim i domaćim projektima. Svojim znanstvenom radom i publiciranjem u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima poput Journal of Colloid and Interface Science (IF 8,1), Science of the Total Environmentm (IF 7,9), Sedimentology (IF 4,1), Chemospfere (IF 7,0), Chemistry of Materials (IF 9,8), Crystal Growth and Design (IF 4,1), Langmuir (IF 3,9) promicao je hrvatsku znanost u svijetu. Do sada je, prema bazi WoS, objavio 52 originalna znanstvena rada (39 ih je indeksirano u bazi Current Contents) i 5 poglavlja u knjigama te je koinventor na 5 patenata (US, EP i WPO). Na 36 je radova prvi i/ili dopisni autor. Znanstveni radovi Ivana Sondija do danas su, prema bazama Google Scholar, Scopus i WoS, citirani 10.007, 6.615 i 6.829 puta. Profesor Sondi najcitiraniji je hrvatski geoznanstvenik i spada u grupu najcitiranijih profesora Sveučilišta u Zagrebu s respektabilnim međunarodnim ugledom.  Njegov rad objavljen 2004. godine u časopisu Journal of Colloid and Interface Science jedan od najcitiranijih radova hrvatskih znanstvenika u svijetu općenito (prema bazama Google Scholar i Scopus, ima više od 6.709, odnosno 4.493 citata). Za svoj istraživački rad dobitnik je brojnih nagrada, od kojih prema važnosti treba istaknuti samo sljedeće: 2008. Godišnja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2018. Nagrada Andrija Mohorovičić, 2019. Republička nagrada Ivan Filipović, 2010. Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković.

Dana 12.05.2022. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (RGNF) u suradnji sa Hrvatskom udrugom diplomiranih studenata Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-RGNF) organiziran je Dan odobrenih tema doktorskih radova RGN fakulteta i okrugli stol na temu „Prilike i mogućnosti rudarsko-geološko-naftnih struka u energetskoj tranziciji“. Na Danu odobrenih tema doktorskih radova RGN fakulteta pozdravni govor je kao organizator održao prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Stanko Ružičić, te najavio predstavljanje odabranih doktorskih tema. Voditelj panel diskusije na okruglom stolu bio je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Stanko Ružičić, a panelisti su bili Luka Petro, menadžer programa rudarstva, DOK-ING d.o.o., Staša Borović, znanstvena suradnica Hrvatskog geološkog instituta, Željko Jurić, direktor proizvodnje, INA d.d., Želimir Šikonja, član predsjedništva AMAC-RGNF-a i predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG-a), Dragutin Domitrović, osnivač i direktor Calida Aqua i predsjednik AMAC-RGNF-a i Vladislav Brkić, dekan RGNF-a.

POGLEDAJTE ZAŠTO JE TUNEL PODMURVICE JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA HRVATSKE

Nova Koordinacija govori o tunelima – zahtjevnim objektima koji skraćuju put do željenog odredišta

Dvanaesta epizoda Koordinacije vodi vas kroz tunele i donosi ove teme:

• Kako se grade tuneli, koji su osnovni načini iskopa, koji su najduži tuneli i zašto su svi zaobljeni
• Kako napreduju radovi na tunelu Podmurvice, najzahtjevnijem dijelu na državnoj cesti 403, jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata Hrvatske koji bi Rijeka trebala postati najveća luka na sjevernom Jadranu
• U rubrici Notes gost je prof. dr. sc. Mario Dobrilović, dipl. ing. s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu koji, između ostaloga, govori o miniranju kao nezamjenjivoj tehnologiji u građevinarstvu

RAZVOJ TUNELOGRADNJE U HRVATSKOJ

U prvom prilogu Koordinacija vas vodi kroz neke tunele kroz koje prolazite na putu do mora, no jeste li se ikada upitali kako se grade?

Tuneli se probijaju s obje strane 24 sata dnevno u 2 do 3 smjene kako bi se osigurala financijska isplativost, a tunel izgradio u zadanom roku. Bez obzira na način iskopa tunela koji može biti bušenje i miniranje ili strojni iskop, Vječislav Bohanek, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu ističe kako „tuneli predstavljaju jedan od najznačajnijih objekata prilikom izgradnje autoceste, zahtjevni su i iziskuju velika financijska ulaganja, materijalne troškove i ljudske resurse“.

Svi tuneli, najduži ili najkraći, zaobljeni su zbog stijenske mase i prometa koji se njime odvija. Najduži tunel u Hrvatskoj je Mala Kapela (5,8 km) koji se nalazi između izlaza za Ogulin i za Brinje na autocesti A1. Slijedi Sveti Rok (5,7 km), tunel u Lici koji se također nalazi na autocesti A1. Tunel Učka dovršen je 1981. godine, a od sredine 2023., kada se probije druga cijev tunela, putovanje od Zagreba do Pule trajat će dva i pol sata.

Tehnologija u tunelogradnji nije se mnogo mijenjala u posljednjih trideset godina, no korištenje električne robotske flote za podzemno rudarenje označava početak modernijeg razdoblja. Za spomenutu modernizaciju zaslužna je hrvatska tvrtka DOK-ING, koja je za inovaciju na tržištu i nagrađena Zlatnom Kunom Hrvatske gospodarske komore. 

NOTES: MINIRANJE  JE NEZAMJENJIVA TEHNOLOGIJA U GRAĐEVINARSTVU

U rubrici Notes gostovao je prof. dr. sc. Mario Dobrilović, dipl. ing. s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu koji je govorio o miniranju koje se koristi prilikom rušenja objekata koji su zastarjeli, oštećeni u prirodnim katastrofama ili vojnim, odnosno ratnim djelovanjem. „U građevinarstvu se miniranjem drobi stijena kako bi se oslobodio prostor za novi objekt, za proboj tunela ili izradu pomorskog puta“, objašnjava Dobrilović.

Dotaknuo se i izgradnje tunela Učka tijekom koje je Rudarsko-geološko-naftni fakultet sudjelovao u više od 30 uloga. „Specifično je što se prvi puta kontrolirano izvodi monitoring utjecaja miniranja prilikom probijanja druge cijevi tunela Učka koja se izrađuje na onoj koja je u prometu i koja označava poveznicu između Istre i kontinentalne Hrvatske“, dodaje Dobrilović.

TUNEL PODMURVICE: NAJZAHTJEVNIJI DIO NA DRŽAVNOJ CESTI 403

Mjesec i pol dana prije predviđenog roka probijen je tunel Podmurvice (1253 m), jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji se nalazi na „najskupljoj“ državnoj cesti DC 403, o čemu govori drugi prilog dvanaeste epizode. Riječ je o pola milijarde kuna vrijednoj investiciji nakon koje bi Rijeka trebala dobiti status najveće luke na sjevernom Jadranu. „Nakon proboja tunela, osjetili smo olakšanje jer smo sačuvali stabilnost tunela i sigurnost 300 radnika koji su organizirano radili 24 sata dnevno u 2 smjene. Vremenski uvjeti nam ne smetaju“, rekao je voditelj gradilišta Suad Julardžija iz tvrtke Euro-Asfalt.

U građevinarstvu je gradnja tunela interdisciplinarna djelatnost u kojoj sudjeluju građevinari, rudari, geolozi, geodeti. Stoga ne čudi popis tvrtki i investitora koji stoje iza ovog projekta: Euro-Asfalt, GP Krk, Hrvatske ceste d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o., Kolektor, Grad Rijeka te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Tunel Podmurvice prolazi ispod nekoliko stambenih zgrada, a zbog izgradnje prometnice srušeno je i više desetaka objekata. No sve bi trebalo biti gotovo sredinom 2023. kada će gužve biti manje, promet rasterećen, a svi radovi završeni.

Koordinaciju možete pratiti na koordinacija.hr, na YouTube kanalu, na Facebooku, Instagramu i LinkedInu.

U organizaciji Sveučilišnog nautičkog kluba Fakulteta strojarstva i brodogradnje ponovno je, nakon tri godine zbog epidemije koronavirusa, održan navigacijski plov za čisti Jadran koji je trajao od 22.4. do 24.4.2022. na ruti Rogoznica-Ravni Žakan, Kornati – Primošten – Rogoznica. Plov je podijeljen na tri klase po veličini brodova.

U plovu su sudjelovala dva tima RGNf-a u dvije klase. Oba dva tima RGNf-a osvojila su ukupno treće mjesto u klasi.

U organizaciji Energetika Marketing, u Zagrebu se 31.3.2022. održava 21. Plinarski forum na kojem sudjeluju studenti diplomskog studija naftnog rudarstva sa svojim profesorima.

Prenosimo objavu organizatora skupa i zajedničku fotografiju.

Dok cijene plina širom Europe lete u nebo, a stručnjaci upozoravaju da nekim zemljama prijete problemi s opskrbom plinom, u isto se vrijeme mnogi okreću od plina kao energenta. Ono što se prije samo par godina činilo kao crni scenariji, danas je postala stvarnost. No, možda budućnost primjene plina ipak nije tako crna kao što sada nekome izgleda i godine koje dolaze pokazat će da je plin ipak odličan prijelazni energent prema nekom bezugljičnom dobu.
U svakom slučaju, o plinu i dalje valja govoriti, raspravljati i itekako razmišljati kada je riječ o opskrbi energijom.

Sveučilište u Zagrebu, najstarije i najveće sveučilište u Republici Hrvatskoj, izražava snažnu potporu ukrajinskim studenticama i studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju, zaposlenicima svih sveučilišta te cjelokupnom ukrajinskom obrazovnom i znanstvenom sustavu. Sveučilište u Zagrebu solidarizira se s obiteljima članova akademske zajednice, njihovim prijateljima, sunarodnjacima i svima koji su se u prijateljskoj Ukrajini zatekli u teškim stradanjima tijekom posljednjih dana.

Više na http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/sveuciliste-u-zagrebu-izrazilo-potporu-ukrajini/

The mining universities of Oulu (Finland), Leoben (Austria), Zagreb (Croatia) and Santa Maria (Chile) are launching their new EU funded "Erasmus Mundus Joint Master in Sustainable Mineral and Metal Processing Engineering" - PROMISE. The variety of students' nationalities and their mobility are key objectives of this program. It aims at enrolling 25 new students every year.

The two year 120 ECTS master’s program will be entirely taught in English. The program is dedicated to students holding a Bachelor/Master degree with 240 ECTS or equivalent in Mining Engineering, Mineral Resources Engineering, Raw Materials Engineering, Process or Chemical Engineering, Applied Geology or related fields.

Applications for the first installment starting in autumn 2022 can be placed until March 31^st, 2022.

Visit the EMJM PROMISE at https://www.master-promise.eu/

 PROMISE flyer

S veseljem pozivamo sve buduće studente, maturante i učenike završnih razreda srednjih škola na program Dana otvorenih vrata Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Sretno! Na faksu!

Kako bismo budućim brucošima omogućili dolazak uživo, ove godine Dani otvorenih vrata traju cijeli mjesec, od 28. veljače do 31. ožujka 2022.  godine.

Kroz program Sretno! Na faksu predstavit ćemo vam smjerove studija, pojasniti što je sve potrebno za upis i što se sve može raditi s diplomom inženjera RGN fakulteta.  Pokazat ćemo vam aktivnosti koje obavljaju naši zavodi i laboratoriji i ispričati zanimljive priče iz studentskog života. Moći ćete zaigrati zabavni RGN kviz s promo nagradama i iz prve ruke saznati zašto naši  studenti obožavaju ići na terenske nastave!

Budući da obilazak uključuje posjete laboratorijima i zbirkama, odvijat će se u organiziranim grupama.  Stoga molimo da svoj posjet najavite unaprijed na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kako bismo dogovorili termin.

Sve o Danima otvorenih vrata možete pratiti na našim društvenim mrežama www.facebook.com/rgnfakultet  i www.instagram.com/rgnfakultet

Sretno!

Od 21. do 25. veljače trajala je radionica „Čovjek, zemlja, geotehnologija“ na kojoj je sudjelovalo 19 srednjoškolaca i srednjoškolki iz različitih krajeva Hrvatske.

Radionica se sastojala od niza vježbi, demonstracija i terena na kojima su se đaci upoznali s važnošću mineralnih sirovina i vode te geološkim opasnostima te kako se znanja iz geologije kao prirodne znanosti mogu upotrijebiti za održivi razvoj čovječanstva kroz različita inženjerska i tehnološka rješenja. U radionici je sudjelovalo deset naših nastavnika o kojima više možete pronaći ovdje. Uz ovu radionicu, u sklopu projekt STEM akademija održane su još tri radionice vezane uz robotiku, programiranje i izradu video igrica. Pogledajte prilog prikazan na glavnom dnevniku HRT-a.

Prilog BIG-BANG emisije Prometej (emitiran na HRT-u 13.1.2022.) o istraživanjima klizišta prikazuje intervju s istraživačima Nastavne katedre za inženjersku geologiju RGN fakulteta.

Ovdje možete pogledati prilog BIG-BANG emisije Prometej HRT-a (objavljen 13.1.2022.) na temu istraživanja klizišta u kojemu prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas, dr. sc. Sanja Bernat Gazibara i izv. prof. dr. sc. Martin Krkač govore o znanstvenim projektima koje trenutno provode na tu temu. HRZZ projekt LandSlidePlan u kojemu se razvija metodlogija za izradu karata inventara klizišta i podložnosti na klizanje za primjenu u prostornom planiranju, a koja se zasniva na novim tehnologijama laserskog skeniranja iz zraka (tzv. LiDAR).  Projekt PRI-MJER KK.05.1.1.02.0020 u okviru kojega se za cijelo područje Republike Hrvatske izrađuju ogledni primjeri karata klizišta i drugi alati za prilagodbu klimatskim promjenama sa svrhom smanjenja rizika od klizišta, odnosno ublažavanja povećanih rizika. U prilogu naši asistenti Marko Sinčić, mag. ing. geol inž., Vedran Damjanović, mag. ing. geol inž. i Hrvoje Lukačić, mag. ing. geol., mag. ing. min. demonstriraju izradu digitalnih karata.

Prilog Znanost s potpisom emisije Prometej (emitiran na HRT-u 27.1.2022.) o inženjerskoj geologiji prikazuje intervju s profesoricom Mihalić Arbanas i istraživače Nastavne katedre za inženjersku geologiju RGN fakulteta.

Ovdje možete pogledati prilog ZNANOST S POTPISOM emisije Prometej HRT-a (objavljen 27.1.2022.) na temu inženjerske geologije u kojemu prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas govori o inženjerskogeološkim istraživanjima u okviru geološkog inženjerstva. Profesorica pojašnjava ulogu ovih istraživanja za prilagodbu klimatskim promjenama u razvoju alata i mjera, a također i povezanost različitih geohazarda, potresa, klizišta, vrtača i likvefakcije, s osvrtom na Petrinjsku seriju potresa iz 2020.-2021. godine. Naglašava važnost inženjerskogeoloških istraživanja klizišta koja provode znanstvenici Nastavne katedre za inženjersku geologiju RGN fakulteta, zajedno sa znanstvenicima s Građevinskog fakulteta u Rijeci, za koja su dobili certifikat Svjetskog centra izvrsnosti za smanjenje rizika od klizanja za razdoblje 2020-2023., a koji im je dodijelio Međunarodni konzorcij za klizišta (ICL), kao Hrvatskoj grupi za klizišta.

SREDNJOŠKOLCI VOLE STEM:

PREKO 900 PRIJAVA ZA RADIONICE IZ PRIMIJENJENOG RAČUNARSTVA, ROBOTIKE, MULTIMEDIJSKG RAČUNARSTVA I GEOLOŠKOG INŽENJERSTVA

Na 80 besplatnih mjesta za STEM radionice koje se sljedeći tjedan održavaju u Zagrebu stiglo je 919 prijava srednjoškolaca iz cijele Hrvatske! Radionice se od 21. do 25. veljače održavaju u prostorima Športske gimnazije i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta uz više od 10 predavača, stručnjaka koji će provoditi program razvijen od strane partnera. Uz radionice koje organizira i čiji su program kreirali Visoko učilište Algebra te Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu u suradnji s nositeljem projekta Hrvatskim uredom za kreativnost i inovacije (HUKI) i Institutom za razvoj obrazivanja (IRO), partneri iz IRO-a pružit će usluge informiranja i savjetovanja učenika srednjih škola o nastavku školovanja u STEM području.

Besplatne radionice za učenike iz cijele Hrvatske

Radionice su dio projekta naziva STEM akademija Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije (HUKI) koji je, okupivši partnere (Institut za razvoj obrazovanja, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Visoko učilište Algebra), uspješno ispunio uvjete za sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Besplatne radionice namijenjene su srednjoškolcima od 1. do 4. razreda različitih škola iz cijele Hrvatske, a svim polaznicima radionica koji nisu iz Zagreba osiguran je hostelski smještaj i prijevoz.

Tako će 20 polaznika kreirati vlastite igrice razvijajući vještine uporabe različitih programa, aplikacija i alata u izradama igrica, a posebno će se upoznati sa softverom za izradu video igara Unity.

Druga radionica namijenjena je učenicima koji žele naučiti izrađivati aplikacije u Android okruženju te će učiti osnove Java programskog jezika. Svoje aplikacije testirat će na Android Virtual Deviceu.

Dvadeset učenika izabranih za radionicu robotike naučit će kako izgraditi koncept robota putem odgovarajućeg softvera te kako ga ispisati putem 3D pisača i zatim montirati. Radionica će sadržavati i sinkronizaciju s bespilotnom letjelicom koja će uz pomoć učenika poletjeti s platforme instalirane na robotu u svrhu izviđanja, a to će ujedno biti i simulacija misije na Marsu.

Radionica Zemlja, čovjek i geotehnologija spoj je primijenjene kemije, geologije, geološkog inženjerstva i geotehnologije koja će učenicima uz terenske i laboratorijske interaktivne demonstracije i vlastite pokuse dati uvid u neraskidivu vezu Zemlje i čovjeka.

Kroz aktivnosti projekta STEM akademija usmjerene na jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i suradnju s akademskim partnerima, nastoji se popularizirati STEM područje među djecom i mladima.

Organizacijom STEM radionica, STEM festivala i jednodnevnih događanja te kreiranjem online sadržaja djeci i mladima pružit će se prilika za razvoj vještina povezanih sa STEM-om, upoznavanje s novim inovativnim metodama učenja i načinima dolaska do otkrića i rezultata u STEM-u.

Provedba projekta STEM akademija započela je 29.06.2021. i ukupnog je trajanja dvije godine. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je sufinancirao Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.224.392,86 kn.

Za više informacija, slobodno nas kontaktirajte.

Kontakt:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Sara Smojver, Marketing Manager
HUKI - Hrvatski ured za kreativnost i inovacije / Croatian Office for Creativity and Innovation  
Mob: +385913720250

1. siječnja 2022. započela je provedba europskog projekta RECO2MAG - Novel grain boundaries engineered resource efficient Nd-Fe-B permanent magnets. Glavni cilj projekta je razvoj učinkovitijih magneta koji se koriste u električnim vozilima. Dodatno, u projektu će se istražiti i dostupnost REE za permanentne magnete u jugoistočnoj Europi. Nositelj projekta je Institut Jožef Stefan, a partneri u projektu su RGNF, Geološki zavod Slovenije, Rudarsko-geološki fakultet iz Beograda, Magneti d.d. iz Slovenije, Valeo grupa iz Francuske i Švedski institut za istraživanje okoliša. Kick-off sastanak projekta održan je 1. veljače online.

Poštovane studentice i studenti,

obavještavamo Vas da će se promocija Prvostupnika i Magistara/Magistara inženjera RGN fakulteta održati 12.03.2022. u Velikoj predavaonici RGNF-a.
Promocija će biti organizirana u više grupa. U svakoj grupi biti će tridesetak studenata, ovisno o broju studenata koji potvrde dolazak na promociju. Molimo vas da zbog organizacije, svoj dolazak potvrdite najkasnije do 18.02.2022. mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Sukladno epidemiološkim mjerama svaki student može dovesti u pratnji još dvije osobe.
Također obavještavamo vas da studenti RGN-a ne moraju imati Covid potvrde, ali ostali prisutni uzvanici trebaju predočiti Covid potvrdu kod ulaska u dvoranu.

Prije preuzimanja diplome, studenti moraju do 18.02.2022. podmiriti trošak od 200 kn bez obzira da li dolaze na promociju ili ne. Ukoliko želite i akademsku kapu, potrebno je uplatiti još 80 kn do navedenog datuma. Uzimanje kapa nije obavezno.
Dokaz o uplati nije potrebno dostavljati referadi.

Za kraj vas  molim da ovu informaciju proslijedite dalje vašim kolegama, posebice studentima koji su diplomirali i koje ne možemo više obavještavati preko Merlina.

The MineHeritage project, sponsored by EIT and EIT RM, is now reaching its final stage with many goals achieved and others surpassed, thanks to the outstanding work of all Consortium Partners. MineHeritage counts now with a vast database of Historical Mining sites accross Europe, all available in our website map (https://mineheritage-project.eu/minemap), where you can find their location, directions to each mine’s website and a small quiz to help you discover each site. The project also counts until now with 40 booklets and 26 videos (still growing) freely available for all at our projects website (https://mineheritage-project.eu). You find also an overview on our booklets, videos and 3D-models on pg.3 and 4 of this Newsletter. Furthermore, the website already includes the MineHeritage Game where you can now have fun and test your knowledge about the European mining history (https://mineheritage-project.eu/game).
MineHeritage’s application for mobile devices is also ready and will soon be available for download in the Play Store and Apple Store. With the application you will have access to all project’s information, the game and popular science materials produced everywhere you go! Stay tuned for its release.
We invite you to discover our sixth and final newsletter and distribute it among your contacts. You can also follow our activities through our Website and social networks for a more interactive experience with the MineHeritage concept.

MineHeritage 6th Newsletter

S obzirom na vrlo aktivnu uključenost i angažman RGNF-a u konzorciju EIT RawMaterials još od 2016. godine ispred Sveučilišta u Zagrebu, Ured za projekte pripremio je vizualni sažetak uspjeha i statistike Sveučilišta kao člana najvećeg svjetskog konzorcija mineralnih sirovina.

Sveučilište u Zagrebu uključeno je u program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) pod nazivom EIT Raw Materials od 2015. godine, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja. EIT je u razdoblju 2013. – 2020. sastavni dio programa Obzora 2020, a u razdoblju 2021. - 2027. dio je programa Obzora Europe. Rudarsko-geološko-naftni fakultet koordinira aktivnostima ispred trenutno aktivnih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (RGNF, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Geotehnički fakultet, Metalurški fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Prirodoslovno–matematički fakultet, Građevinski fakultet), te kroz prijavu HEI Initiative (potprogram EIT RM) Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informacija i Filozofski fakultet.

Uključene sastavnice prijavile su u razdoblju 2015. do 2021. godina ukupno  77 projekata na temu Raw Materials, od kojih je odobreno 27 projekata odnosno 35%. Kroz odobrene projekte ostvarene je suradnja sa 158 domaćih i međunarodnih partnera. Tijekom 2021. godine u provedbi je četrnaest projekata ukupne vrijednosti 85 milijuna kuna, od čega je Sveučilištu u Zagrebu odobreno ukupno 11,5 milijuna kuna. Više o statistici, partnerima, tematskoj pokrivenosti i ciljevima održivog razvoja je u letku.

RGNF je u sklopu sudjelovanja u EIT RawMaterials koordinirao 5, a kao partner sudjelovao u 12 projekata, a među najistaknutijim našim projektima su DIM ESEE – Međunarodna škola rudarstva u Dubrovniku s inovacijskim industrijskim radionicama kao novim konceptom, RC Adria Internship program, TrainESEE v2 te InvestRM.

EIT RawMaterials aktivnosti Sveučilista u Zagrebu

Članice RGNF tima KIC RM projekta MineHeritage prof. dr. sc. Marta Mileusnić, izv.prof. dr. sc. Ana Maričić i dr. sc. Michaela Hrušková Hasan sudjelovale su na završnoj konferenciji projekta. https://mineheritage-project.eu/.  Konzorcij od 13 partnera ukupno je izradio 28 promotivnih videa te 39 brošura. Posebno nas veseli što su dvije brošure te jedan video koje su izradile članice RGNF tima ušli u Top 3 najgledanijih brošura, odnosno videa. Sudionici su u sklopu konferencije posjetili rudnik zlata iz rimskog doba u Volongo-u gdje su uz stručno vodstvo imali mogućnost proći kroz stare radove, te vidjeti ostatke pogona za izdvajanje rude od jalovine. Završetak sastanka uljepšao je posjet laboratorijima partnera INES TEC, gdje se razvijaju nove autonomne tehnike istraživanja marinskih ležišta te potopljenih starih rudarskih radova.

U razdoblju od 22. do 26. studenoga 2021. naš fakultet posjetilo je troje gostiju, kroz program Erasmus+, s poljskoga sveučilišta za znanost i tehnologiju AGH (poljski Akademia Górniczo-Hutnicza im. Stanisława Staszica, engleski Academy of Mining and Metallurgy named after Stanisław Staszic) iz Krakova. Svo troje članovi su Fakulteta za bušenje, naftno i plinsko inženjerstvo. Pet dana u Zagrebu su boravili profesorica Katarzyna Chruszcz-Lipska i asistent Marek Solecki, a prva dva dana i profesorica Aneta Sapińska-Śliwa, prodekanica za redovite studijske programe. Svrha posjeta bila je povećanje međunarodnih nastavničkih kompetencija te uspostavljanje suradnje s našim fakultetom, ali i Sveučilištem. Tijekom predavanja obrađene su 4 teme: kemija za rudare, geologija fosilnih goriva, odabrani primjeri iz spektroskopijskih metoda u naftnoj industriji te poljske nafte provincije i sustava uz povijest istraživanja ugljikovodika u Poljskoj. Gostujući predavači predavali su na kolegijima Kemija za rudare (doc. Gordana Bilić) i Geostatistika (prof. Tomislav Malvić). Vrlo uspješan posjet upotpunjen je posjetima fakutetskim laboratorijima i razgovorom o budućoj suradnji s prodekanima. Ovo je svakako bio primjer uspješnoga izvođenja programa Erasmus+ i sigurno temelj za buduću suradnju dvaju fakulteta.

Slika: Primanje gostiju iz Krakova u Vijećnici RGN fakulteta (slijeva nadesno – Tomislav Malvić, Borivoje Pašić, Stanko Ružičić, Aneta Sapińska-Śliwa, Gordana Bilić, Marek Solecki, Katarzyna Chruszcz-Lipska)

Slika: Posjeta laboratorijima RGN fakulteta (slijeva nadesno – Petar Mijić, Gordana Bilić, Marek Solecki, Katarzyna Chruszcz-Lipska, Aneta Sapińska-Śliwa, Lidia Hrnčević)