U Hrvatskoj se operacije hidrauličkogU Hrvatskoj se operacije hidrauličkogfrakturiranja u procesu eksploatacijenafte i plina, kakve se koriste u SAD-u,ne izvode niti će se izvoditi u budućnostii one nisu izazvale potrese na Baniji. To suNacionalu potvrdili Vladislav Brkić sa Zavodaza naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu iŽeljko Habijanec, naftni inženjer i nekadašnjizaposlenik Ine s iskustvom izvođenja i projektiranjastimulacijskih radova.

Više u prilogu.

Bivši studenti naftnog rudarstva Mario Jukić, Alen Paljušić i Ante Budanko (sada zaposleni u naftnom sektoru u RH) uz pomoć sadašnjih studentata i uz nadzor izv.prof. Vladislava Brkića izradili su edukacijsko- izložbene module koji predstavljaju niz od 5 zasebnih cijelina koji u određenom redoslijedu daju prikaz na koji se način dolazi do otkrića naftnog ležišta i proizvodnje nafte. Temeljna znanja dobili su na našem fakultetu kako bi se u tzv. novom normalnom vremenu upustili u ovakvu „avanturu“.

Priča započinje načinom pronalaska potencijalnog ležišta, njegovog izgleda i karakteristika, načina bušenja (izrade) bušotine, te svih faza u životu jedne proizvodne bušotine (eruptivni rad, umjetno podizanje kapljevine te sekundarne i tercijarne metode pridobivanja utiskivanjem vode i ugljikovog dioksida). Konstrukcija regala je napravljena od metala, a svi pokazni dijelovi od pleksiglasa zbog lakše preglednosti. U isti je ugrađen niz vodenih pumpi, agregata, kompresora, manometara i elektromotora kako bi se što atraktivnije predstavila zanimljiva naftno-rudarska struka.

Izradu ovih modela uz podršku RGNF-Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku uveliko je financijski potpomogla tvrtka Ensolx d.o.o. Zagreb (https://www.ensolx.com/en/) koja je nedavno dobila dvije dozvole za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na istražnim prostorima „Ernestinovo“ i „Merhatovec“, što predstavlja dodatni motiv našim studentima naftnog rudarstva i geologije da se razvijaju i u konačnici zaposlene u strukama koje će, slijedeći trendove održivog razvoja, svakako još dugo vremena biti okosnica energetskog sektora kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. U tom smjeru razvijaju se i naši novi studijski programi na hrvatskom i engleskom jeziku kako bismo naše buduće inženjere pripremili za sve izazove koje pred njih donosi energetska tranzicija i kako bi nas u skoroj budućnosti ponovo ugodno iznenadili svojim idejama i novim projektima kao što je ovaj.

'PRILIČNO SAM SIGURAN da se havarija Inine platforme Ivane D ne bi dogodila da su piloti nabijeni u tlo'

STRUČNJAK ZA IZRADU I PROJEKTIRANJE BUŠOTINA otkriva nove detalje vezane za nedavnu havariju plinske platforme te vjeruje da bi uzrok incidenta mogao biti u načinu na koji je Ivana D učvršćena za morsko dno, za razliku od ostalih Ininih platformi u Sjevernom Jadranu

Zdenko Krištafor, redoviti profesor s Rudarsko- geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, koji je, između ostaloga, stručnjak i za izradu i projektiranje bušotina te procjenu rizika akcidentnih situacija na naftnim i plinskim platformama, u razgovoru za Nacional otkrio je nove momente i pojedinosti vezane uz nedavnu havariju Inine plinske platforme Ivana D. Prema njegovim riječima, način na koji je platforma izgrađena i učvršćena na morsko dno, a koji se u više tehničkih detalja razlikuje od načina na koji su montirane ostale Inine platforme u sjevernom Jadranu - njih ukupno 19, od čega su 10 monopodi slični potonuloj Ivani D - mogao bi skrivati uzroke havarije. On je pritom otklonio sve ostale moguće izvore havarije o kojima se proteklih tjedana spekuliralo u javnosti, a posebno vjerojatnost lošeg održavanja, korištenja lošijih materijala ili pak koroziju metalnih dijelova konstrukcije. Krištafor je kao stručnjak za sigurnost naftnih i plinskih platformi bio član komisija za tehnički pregled gotovo svih plinskih platformi u sjevernom Jadranu i dobro je upoznat sa stanjem sigurnosti Ininih odobalnih objekata za proizvodnju plina. Njegovo se tumačenje u značajnoj mjeri podudara sa scenarijem koji je nakon potonuća
platforme Nacionalu objasnio neimenovani stručni izvor. Taj je izvor upozorio kako je moguće da su se u morskom dnu oko pilota koji su bušeni u dno neposredno prije postavljanja platforme pojavile pukotine te da je došlo i do slijeganja morskog dna na kojem je ležala Ivana D.

Cijeli tekst članka u privitku.

Peto izdanje Međunarodne škole rudarstva (Dubrovnik International ESEE Mining school – DIM ESEE) održalo se u Inter-University Centru u Dubrovniku od 12. do 16. listopada 2020. na temu Small mining sites – Innovation in exploitation and processing. Unatoč organizacijskim izazovima, škola je uspješno održana u ''hibridnom'' izdanju:  petnaestero sudionika iz Hrvatske bilo je fizički prisutno u Dubrovniku uz poštivanje svih zaštitnih mjera, uključujući i izv.prof. Marija Dobrilovića koji je održao predavanje, a online je bilo priključeno više od 40 sudionika: studenata, doktoranada, nastavnika i inženjera iz 12 zemalja (Austrija, Bugarska, Francuska, Hrvatska, Kosovo, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina). Predavanja je tijekom pet dana škole održalo 14 predavača iz visokoobrazovnih institucija i industrije diljem Europe. U programu su se izmjenjivala unaprijed snimljena predavanja i live predavanja kojima su sudionici pristupali putem interaktivne platforme, a svakog dana održavala se Q&A sesija kako bi se omogućila izravna komunikacija s predavačima. Program su moderirali izv.prof. Sibila Borojević Šoštarić i doc.dr.sc. Vječislav Bohanek. Sudionici su tijekom tjedna radili u tri grupe na studijama slučaja uz mentorstvo predavača putem online sastanaka, a najboljim prezenterom proglašen je naš student diplomskog studija rudarstva Karlo Weiser.

DIM ESEE je obrazovni projekt financiran od strane Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation and Technology, EIT) kroz program KIC Raw Materials. Projektni konzorcij sastavljen je od osam visokoobrazovnih i istraživačkih institucija s područja istočne i jugoistočne Europe, s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu kao vodećim partnerom. U sklopu ovogodišnje teme, raspravljalo se o inovacijama u eksploataciji i oplemenjivanju vezano za mala i srednja ležišta koja trenutno čine većinu europske rudarske industrije istočne i srednje Europe, kroz tematske cjeline: Inovacije u eksploataciji (Bušenje i miniranje), Inovacije u eksploataciji (Mehanizacija), Inovacije u oplemenjivanju (Karakterizacija minerala) te Inovacije u oplemenjivanju (Metode).

Detaljnije o ovogodišnjem izdanju možete pročitati na poveznici.

Više o projektu: DIM ESEE službena stranica i LinkedIn.