Blog

Poslijediplomski studij

 20210519 1

Primjena računalnog učenja u obradi i interpretaciji geofizičkih podataka s naglaskom na samoorganizirajućim mapama (SOM)

Višeznačnost interpretacije je pojam koji je karakterističan za većinu geofizičkih podataka, a govori o nemogućnosti definiranja jednog jedinstvenog modela podzemlja na temelju mjerenih podataka. Ova pojava uzrokovana je heterogenošću promatrane sredine, odnosno činjenicom da se svojstva stijena mijenjaju u svim smjerovima, iako se ta svojstva mogu međusobno povezati (Klose, 2006)... [Opširnije]

Autor: Ana Brcković, mag. geol. | 31. svibnja 2022.

 20210519 1

Geneza, prostorna raspodjela i kvantifikacija poroznosti Žumberačkih gornjotrijaskih dolomita

U području sjeverozapadne Hrvatske, u gorskim i planinskim područjima, na površini i u dubljim geološkim strukturama, velike volumene zauzimaju karbonatne stijene gornjotrijaske starosti. Najčešće su to dolomiti, relativno male primarne, no značajne sekundarne poroznosti. Ovisno o njihovom strukturnom položaju i dubini na kojoj se nalaze, regionalno su prepoznate kao neprepoznatljiviji geotermalni vodonosnici te značajni vodonosnici pitke podzemne vode (npr. Sv. Jana se puni iz ovih vodonosnika)... [Opširnije]

dr.sc. Ivica Pavičić, mag.ing.geol. | 31. svibnja 2022.

 20210519 1

Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek

Klizanje predstavlja gibanje stijena ili tla niz padinu (Cruden, 1991). Klizanje ima značajnu ulogu u oblikovanju krajolika (Crozier, 2010), a pojava koja nastaje klizanjem naziva se klizište. Klizišta mogu nastati u različitim vrstama materijala, mogu imati različite mehanizme i brzine gibanja te različita stanja aktivnosti (Cruden i Varnes, 1996; Hungr i dr., 2014)... [Opširnije]

izv.prof.dr.sc. Martin Krkač, dipl.ing.geol. | 31. svibnja 2022.

 20210519 1

Razlike u ponašanju lantanida i elemenata u tragovima u oksidativnom i reducirajućem okolišu tla: primjeri usporedbe terra rossa i krednih paleotala na području Istre

Kredna paleotla i terra rossa taloženi u sklopu slijeda zapadnoistarske antiklinale nastali su u različitim redoks okolišima što ih čini savršenim kandidatima za međusobnu usporedbu, s obzirom na izrazite razlike u ponašanju elemenata u tragovima i lantanida, a ovisno o redoks potencijalu okoline... [Opširnije]

Ivor Perković, mag. ing. geol. | 16. svibnja 2022.

 20210519 1

Odabrani biljni ekstrakti kao inhibitori korozije čelika u proizvodno-transportnim sustavima ugljikovodika

Od samih početaka svoje djelatnosti, naftna industrija se susreće s problemom korozije s obzirom da je većina procesne opreme i cjevovoda u naftnoj industriji izrađena od ugljičnog čelika. U većini slučajeva, ovisno o tipu ležišta, proizvodnja ugljikovodika podrazumijeva i proizvodnju određene količine slojne vode. Uz slojnu vodu... [Opširnije]

dr. sc. Katarina Perić | 16. svibnja 2022.

 20210519 1

Karte podložnosti na klizanje

Podložnost na klizanje može se definirati kao prostorna vjerojatnost klizanja (nastanka ili reaktivacije pojave klizišta) za unaprijed definirane preduvjete klizanja (Guzzeti et al., 1999). Karta podložnosti na klizanje je karta koja prikazu podjelu terena u zone (klase) koje imaju različitu vjerojatnost na pojavu klizišta (Corominas et al, 2013).

Karte podložnosti na klizanje se baziraju na pretpostavci da će klizišta nastati prema istim preduvjetima prema kojima su nastala u prošlosti... [Opširnije]

Marko Sinčić, mag. ing. geol. | 29. travnja 2022.

 20210519 1

Riftne tektonostratigrafske sekvencije donjeg i srednjeg miocena u istočnom dijelu Dravske depresije: primjena za procjenu potencijala geološkog uskladištenja ugljikovog dioksida

Cilj istraživanja je predstaviti procjenu potencijala geološkog uskladištenja ugljikovog dioksida (CO2) temeljenu na tektonostratigrafskoj interpretaciji stijena donjeg i srednjeg miocena unutar istočnog dijela Dravske depresije. Stijene donjeg i srednjeg miocena predstavljaju važne regionalne kolektorske stijene... [Opširnije]

dr. sc. David Rukavina | 29. travnja 2022.

 20210519 1

Petrogeneza peridotita i piroksenita na području Banovine, Hrvatska

Peridotiti i pirokseniti su stijene na području Banovine nastale kao dijelovi nekadašnjeg zemljinog gornjeg plašta, što znači da predstavljaju materijal koji dolazi iz dubokih zemljinih dijelova (do 100 km), do kojih se bušenjem ne može doći. Osim navedenog, pojava ovakvih stijena dokaz je postojanja nekadašnjeg oceanskog prostora pa je istraživanje istih od iznimne važnosti za sve koji se bave petrologijom, kartiranjem, regionalnom i strukturnom geologijom... [Opširnije]

dr. sc. Šime Bilić | 29. travnja 2022.

 20210519 1

Korištenje pametnih plinskih brojila u svrhu optimizacije plinskog sustava

Iako fosilno gorivo, prirodni plin i dalje predstavlja jedan od najvažnijih energenata u Europskoj Uniji obzirom da je u 2020. godini zadovoljio otprilike četvrtinu potreba za energijom. Razvojem zelene politike Europske Unije evidentno je da prirodni plin nema perspektivu kao energent u razdoblju nakon 2050. godini ali će do tada imati važnu tranzicijsku ulogu... [Opširnije]

Ivan Smajla, mag. ing. naft. rud. | 29. travnja 2022.

 20210519 1

Inženjerskogeološko kartiranje stijenske mase primjenom daljinskih metoda istraživanja

Provedene analize su pokazale da primjena daljinskih metoda istraživanja u inženjerskoj geologiji omogućava prikupljanje velikog broja reprezentativnih podataka o geometrijskim značajkama diskontinuiteta. Međutim, algoritmi za polu-automatsku identifikaciju diskontinuiteta nisu na stupnju razvoja da su u potpunosti neovisni te i dalje postoji potreba... [Opširnije]

Hrvoje Lukačić, mag.ing.geol., mag.ing.min. | 21. travnja 2022.

 20210519 1

Stabilni izotopi vode

Izotopi su atomi istog kemijskog elementa koji imaju jednak broj protona, a različit broj neutrona u jezgri. Zauzimaju isto mjesto u periodnom sustavu elemenata, imaju ista kemijska svojstva, ali različit maseni broj. Postoje stabilni i nestabilni, odnosno radioaktivni izotopi (radionuklidi). Na primjer, kisik ima 3 stabilna izotopa: kisik-16 (16O)... [Opširnije]

Patricia Buškulić, mag.ing.geol. | 01. srpnja 2021.

 20210519 1

Preliminarna ispitivanja plinopropusnosti tla i glinenih geosintetičkih barijera

Sposobnosti nekog poroznog medija, pa tako i tla, da omogući protjecanje fluida kroz njega nazivamo propusnost. Fluidi koji prolaze kroz poroznu sredinu mogu biti različite vrste plinova ili tekućina. Hidraulička propusnost tla danas je dobro poznata veličina, a opisana je advektivnim režimom toka. Međutim, obzirom da se u prirodi fluid u poroznim medijima... [Opširnije]

dr.sc. Helena Vučenović, mag.ing. rud.| 18. lipnja 2021.

 20210519 1

RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja - 2. okrugli stol u sklopu Dana doktoranada

Dana 6.5.2021. održan je 2. okrugli stol RGNF-a u sklopu manifestacije Dan doktoranada. Tema 2. okruglog stola „RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja“ bila je doprinos znanstvenika s RGN fakulteta u projektima obnove na potresom pogođenom području. Na Okruglom stolu, osim studenata poslijediplomskih, diplomskih i prediplomskih studija RGNF-a... [Opširnije]

prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas | 01. lipnja 2021.

 20210519 1

Mjerenja koncentracija radona, CO2 i ugljikovodika u plinovima u tlu te prirodne radioaktivnosti u svrhu unaprjeđenja geološkog modela podzemlja

Projekt GEOloška karakterizacija podzemlja istočnog dijela Dravske depresije s ciljem procjene Energetskog Potencijala (GEODEP) započeo je u veljači 2020. te će trajati do veljače 2025. godine. Financiran je od strane Hrvatske zaklade za znanost, a na njemu surađuje 10 istraživača te dva suradnika... [Opširnije]

Marija Pejić, mag.geol. | 26. svibnja 2021.

 20210519 1

Integracija PV-a i plitkih geotermalnih izvora energije u rezidencijalnim mikromrežama

Održivi razvoj ima nekoliko ključnih elemenata: dijagnosticiranje trenutnog stanja industrijskih i stambenih sustava, uključivanje mapiranja potreba za opskrbom toplinom i električnom energijom, kao i mogućnostima proizvodnje električne energije... [Opširnije]

izv. prof. Luka Perković
Amalia Lekić Brettschneider, mag. ing. petrol. | 25. svibnja 2021.

 20210519 1

Paleolimnologija krških jezera u Hrvatskoj

Paleolimnologija je znanstvena disciplina koja proučava uvjete i procese u jezerskim bazenima u prošlosti te interpretira njihovu povijest (W.M. Last & Smol, 2001). Paleolimnolozi koriste fizičke, kemijske i biološke indikatore u jezerskim sedimentima kako bi utvrdili paleookolišne karakteristike formiranja i evolucije jezera. Jezera... [Opširnije]

Ivona Ivkić Filipović, mag.geol. | 19. svibnja 2021.

 20210519 1

CO2-EOR proces i skladištenje CO2

Metode povećanja iscrpka (engl. Enhanced Oil Recovery, EOR) se primjenjuju u svrhu proizvodnje dodatne količine nafte nakon primarne proizvodnje (proizvodnje temeljene na prirodnoj energiji ležišta) ili najčešće nakon zavodnjavanja (sekundarne faze). Neke od metoda povećanja iscrpka uključuju utiskivanje ugljikovog dioksida (CO2-EOR)...  [Opširnije]

Maja Arnaut, mag.ing.petrol. | 26. ožujka 2021.

 20210519 1

Istraživanje ekstremnog – eksplozivi

Jedan od ciljeva istraživanja u okviru HRZZ projekta NEIDEMO je razvoj poboljšanog modela neidealne detonacije temeljenog na Wood-Kirkwoodovoj teoriji blago divergentnog toka i termokemijskom računalnom kodu EXPLO5. Detonacijom eksplozivnog naboja stvara se detonacijski val koji se širi kroz eksploziv brzinom do 10 km/s.. [Opširnije]

Barbara Štimac, mag.geol. | 16. ožujka 2021.

 20210519 1

 

Mineraloška i geokemijska korelacija između željezne rude i arheoloških predmeta

Zahvaljujući dugogodišnjim sustavnim terenskim pregledima zaljubljenika u starine Ivana i Zlatka Zvijerca iz Torčeca, Josipa Cugovčana iz Podravskih Sesveta, Miralema Alečkovića iz Hlebina, Ranka Pavleša iz Starigrada te zaposlenika Muzeja Grada Koprivnice, posljednjih je tridesetak godina na prostoru Podravine pronađen... [Opširnije]

Tomislav Brenko, mag.geol. | 17. prosinca 2020.

 20210519 1

 

Određivanje strukture Zemljine unutrašnjosti metodom tomografije bliskih potresa

Poznavanje Zemljine unutrašnjosti ključno je za razumijevanje geoloških struktura i njihovih odnosa promatranih na površini. U zadnja dva desetljeća izveden je veliki broj regionalnih istraživanja europske litosfere, dok su u zadnjih desetak godina na području Dinarida intenzivirana lokalna duboka geofizička istraživanja s ciljem rasvjetljavanja geološkog modela kore i plašta. Ovo istraživanje usmjereno je na kontaktnu zonu Jadranske mikroploče, koja je dio Afričke ploče i Panonskog bazena... [Opširnije]

dr.sc. Josipa Kapuralić, mag.ing.geol. | 20. studenog 2020.

 20210519 1  

Isplake s nanočesticama

Nanotehnologijom su se ljudi počeli baviti relativno davno, prije 60-ak godina. Prvi znanstvenik koji je 1959. godine ukazao da bi jednog dana uređaji i materijali mogli biti proizvedeni do veličine koja odgovara veličinama atoma bio je Richard Feynman, a sam termin „nanotehnologija“ prvi je upotrijebio 1974... [Opširnije]

Petar Mijić, mag.ing.petrol. | 06. listopada 2020.

 20210519 1

Učinak bagera s dubinskom lopatom pri eksploataciji mineralnih sirovina

Rudarstvo se u svijetu posljednjih godina ubrzano razvija prateći globalni trend razvoja gospodarstva. Potražnja za pojedinim mineralnim sirovinama raste velikom brzinom, međutim prirodni, tehnološki, zakonski i društveni uvjeti uvelike mogu ograničavati kapacitete. Stoga je jedan od najvećih izazova modernog rudarenja... [Opširnije]

Vjekoslav Herceg, mag. ing. rud. | 16. lipnja 2020.

 20210519 1

 

Eksploatacija geotermalne energije revitalizacijom napuštenih naftnih i plinskih bušotina

Na području Republike Hrvatske eksploatacija ugljikovodika započela je još krajem 19. stoljeća, dok je moderna proizvodnja nafte i plina započela sredinom 20. stoljeća, te se nastavlja i danas. Prema podacima INA grupe do danas je izrađeno otprilike 4500 istražnih, proizvodnih i razradnih bušotina (INA d.d., 2018)...  [Opširnije]

Marija Macenić, mag.ing.min. | 19. svibnja 2020.

20210519 1

Procjena podložnosti stijenskih kosina odronima

Odroni stijenske mase predstavljaju jedan od prirodnih hazarda jer uzrokuju značajnu štetu na infrastrukturi i drugim dobrima te predstavljaju opasnost za ljude. Odronima nazivamo sve pojedinačne odlomke stijenskih blokova koji su od kosine odvojeni mehanizmima klizanja, prevrtanja i odronjavanja nakon čega slijedi brzi pokret.. [Opširnije]

Marin Sečanj, mag.ing.geol. | 15. svibnja 2020.

 20210519 1

Izrada karata klizišta primjenom LiDAR tehnologije

Klizanje je kretanje mase stijena ili tla niz padinu (Cruden, 1991). Klizišta predstavljaju ozbiljan problem u gotovo svim dijelovima svijeta jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke, izravne ili neizravne, na privatnim i/ili javnim dobrima (slika 1). Istraživanje klizišta i procjena opasnosti od klizanja u domeni je geoznanosti.. [Opširnije]

dr. sc. Sanja Bernat Gazibara, mag.ing.geol. | 15. svibnja 2020.

 20210519 1

Znanstveno-istraživački poligon Velika Gorica

Podzemna voda zagrebačkog vodonosnika strateški je resurs Republike Hrvatske i predstavlja glavni izvor pitke vode za građane grada Zagreba i Zagrebačke županije. Održivo korištenje strateškog resursa zahtijeva detaljnu identifikaciju i kvantifikaciju svih izvora prihranjivanja vodonosnika, posebice... [Opširnije]

Laura Bačani, mag. ing. geol. | 15. svibnja 2020.