Blog

Poslijediplomski studij

 20210519 1

Stabilni izotopi vode

Izotopi su atomi istog kemijskog elementa koji imaju jednak broj protona, a različit broj neutrona u jezgri. Zauzimaju isto mjesto u periodnom sustavu elemenata, imaju ista kemijska svojstva, ali različit maseni broj. Postoje stabilni i nestabilni, odnosno radioaktivni izotopi (radionuklidi). Na primjer, kisik ima 3 stabilna izotopa: kisik-16 (16O)... [Opširnije]

Patricia Buškulić, mag.ing.geol. | 01. srpnja 2021.

 20210519 1

Preliminarna ispitivanja plinopropusnosti tla i glinenih geosintetičkih barijera

Sposobnosti nekog poroznog medija, pa tako i tla, da omogući protjecanje fluida kroz njega nazivamo propusnost. Fluidi koji prolaze kroz poroznu sredinu mogu biti različite vrste plinova ili tekućina. Hidraulička propusnost tla danas je dobro poznata veličina, a opisana je advektivnim režimom toka. Međutim, obzirom da se u prirodi fluid u poroznim medijima... [Opširnije]

dr.sc. Helena Vučenović, mag.ing. rud.| 18. lipnja 2021.

 20210519 1

RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja - 2. okrugli stol u sklopu Dana doktoranada

Dana 6.5.2021. održan je 2. okrugli stol RGNF-a u sklopu manifestacije Dan doktoranada. Tema 2. okruglog stola „RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja“ bila je doprinos znanstvenika s RGN fakulteta u projektima obnove na potresom pogođenom području. Na Okruglom stolu, osim studenata poslijediplomskih, diplomskih i prediplomskih studija RGNF-a... [Opširnije]

prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas | 01. lipnja 2021.

 20210519 1

Mjerenja koncentracija radona, CO2 i ugljikovodika u plinovima u tlu te prirodne radioaktivnosti u svrhu unaprjeđenja geološkog modela podzemlja

Projekt GEOloška karakterizacija podzemlja istočnog dijela Dravske depresije s ciljem procjene Energetskog Potencijala (GEODEP) započeo je u veljači 2020. te će trajati do veljače 2025. godine. Financiran je od strane Hrvatske zaklade za znanost, a na njemu surađuje 10 istraživača te dva suradnika... [Opširnije]

Marija Pejić, mag.geol. | 26. svibnja 2021.

 20210519 1

Integracija PV-a i plitkih geotermalnih izvora energije u rezidencijalnim mikromrežama

Održivi razvoj ima nekoliko ključnih elemenata: dijagnosticiranje trenutnog stanja industrijskih i stambenih sustava, uključivanje mapiranja potreba za opskrbom toplinom i električnom energijom, kao i mogućnostima proizvodnje električne energije... [Opširnije]

izv. prof. Luka Perković
Amalia Lekić Brettschneider, mag. ing. petrol. | 25. svibnja 2021.

 20210519 1

Paleolimnologija krških jezera u Hrvatskoj

Paleolimnologija je znanstvena disciplina koja proučava uvjete i procese u jezerskim bazenima u prošlosti te interpretira njihovu povijest (W.M. Last & Smol, 2001). Paleolimnolozi koriste fizičke, kemijske i biološke indikatore u jezerskim sedimentima kako bi utvrdili paleookolišne karakteristike formiranja i evolucije jezera. Jezera... [Opširnije]

Ivona Ivkić Filipović, mag.geol. | 19. svibnja 2021.

 20210519 1

CO2-EOR proces i skladištenje CO2

Metode povećanja iscrpka (engl. Enhanced Oil Recovery, EOR) se primjenjuju u svrhu proizvodnje dodatne količine nafte nakon primarne proizvodnje (proizvodnje temeljene na prirodnoj energiji ležišta) ili najčešće nakon zavodnjavanja (sekundarne faze). Neke od metoda povećanja iscrpka uključuju utiskivanje ugljikovog dioksida (CO2-EOR)...  [Opširnije]

Maja Arnaut, mag.ing.petrol. | 26. ožujka 2021.

 20210519 1

Istraživanje ekstremnog – eksplozivi

Jedan od ciljeva istraživanja u okviru HRZZ projekta NEIDEMO je razvoj poboljšanog modela neidealne detonacije temeljenog na Wood-Kirkwoodovoj teoriji blago divergentnog toka i termokemijskom računalnom kodu EXPLO5. Detonacijom eksplozivnog naboja stvara se detonacijski val koji se širi kroz eksploziv brzinom do 10 km/s.. [Opširnije]

Barbara Štimac, mag.geol. | 16. ožujka 2021.

 20210519 1

 

Mineraloška i geokemijska korelacija između željezne rude i arheoloških predmeta

Zahvaljujući dugogodišnjim sustavnim terenskim pregledima zaljubljenika u starine Ivana i Zlatka Zvijerca iz Torčeca, Josipa Cugovčana iz Podravskih Sesveta, Miralema Alečkovića iz Hlebina, Ranka Pavleša iz Starigrada te zaposlenika Muzeja Grada Koprivnice, posljednjih je tridesetak godina na prostoru Podravine pronađen... [Opširnije]

Tomislav Brenko, mag.geol. | 17. prosinca 2020.

 20210519 1

 

Određivanje strukture Zemljine unutrašnjosti metodom tomografije bliskih potresa

Poznavanje Zemljine unutrašnjosti ključno je za razumijevanje geoloških struktura i njihovih odnosa promatranih na površini. U zadnja dva desetljeća izveden je veliki broj regionalnih istraživanja europske litosfere, dok su u zadnjih desetak godina na području Dinarida intenzivirana lokalna duboka geofizička istraživanja s ciljem rasvjetljavanja geološkog modela kore i plašta. Ovo istraživanje usmjereno je na kontaktnu zonu Jadranske mikroploče, koja je dio Afričke ploče i Panonskog bazena... [Opširnije]

dr.sc. Josipa Kapuralić, mag.ing.geol. | 20. studenog 2020.

 20210519 1  

Isplake s nanočesticama

Nanotehnologijom su se ljudi počeli baviti relativno davno, prije 60-ak godina. Prvi znanstvenik koji je 1959. godine ukazao da bi jednog dana uređaji i materijali mogli biti proizvedeni do veličine koja odgovara veličinama atoma bio je Richard Feynman, a sam termin „nanotehnologija“ prvi je upotrijebio 1974... [Opširnije]

Petar Mijić, mag.ing.petrol. | 06. listopada 2020.

 20210519 1

Učinak bagera s dubinskom lopatom pri eksploataciji mineralnih sirovina

Rudarstvo se u svijetu posljednjih godina ubrzano razvija prateći globalni trend razvoja gospodarstva. Potražnja za pojedinim mineralnim sirovinama raste velikom brzinom, međutim prirodni, tehnološki, zakonski i društveni uvjeti uvelike mogu ograničavati kapacitete. Stoga je jedan od najvećih izazova modernog rudarenja... [Opširnije]

Vjekoslav Herceg, mag. ing. rud. | 16. lipnja 2020.

 20210519 1

 

Eksploatacija geotermalne energije revitalizacijom napuštenih naftnih i plinskih bušotina

Na području Republike Hrvatske eksploatacija ugljikovodika započela je još krajem 19. stoljeća, dok je moderna proizvodnja nafte i plina započela sredinom 20. stoljeća, te se nastavlja i danas. Prema podacima INA grupe do danas je izrađeno otprilike 4500 istražnih, proizvodnih i razradnih bušotina (INA d.d., 2018)...  [Opširnije]

Marija Macenić, mag.ing.min. | 19. svibnja 2020.

20210519 1

Procjena podložnosti stijenskih kosina odronima

Odroni stijenske mase predstavljaju jedan od prirodnih hazarda jer uzrokuju značajnu štetu na infrastrukturi i drugim dobrima te predstavljaju opasnost za ljude. Odronima nazivamo sve pojedinačne odlomke stijenskih blokova koji su od kosine odvojeni mehanizmima klizanja, prevrtanja i odronjavanja nakon čega slijedi brzi pokret.. [Opširnije]

Marin Sečanj, mag.ing.geol. | 15. svibnja 2020.

 20210519 1

Izrada karata klizišta primjenom LiDAR tehnologije

Klizanje je kretanje mase stijena ili tla niz padinu (Cruden, 1991). Klizišta predstavljaju ozbiljan problem u gotovo svim dijelovima svijeta jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke, izravne ili neizravne, na privatnim i/ili javnim dobrima (slika 1). Istraživanje klizišta i procjena opasnosti od klizanja u domeni je geoznanosti.. [Opširnije]

dr. sc. Sanja Bernat Gazibara, mag.ing.geol. | 15. svibnja 2020.

 20210519 1

Znanstveno-istraživački poligon Velika Gorica

Podzemna voda zagrebačkog vodonosnika strateški je resurs Republike Hrvatske i predstavlja glavni izvor pitke vode za građane grada Zagreba i Zagrebačke županije. Održivo korištenje strateškog resursa zahtijeva detaljnu identifikaciju i kvantifikaciju svih izvora prihranjivanja vodonosnika, posebice... [Opširnije]

Laura Bačani, mag. ing. geol. | 15. svibnja 2020.