Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 19. svibnja izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, 5 dopisnih članova i 5 članova suradnika HAZU. Iznimna nam je čast da je natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, odnosno akademike izabran u Razredu za prirodne znanosti dr. sc. Ivan Sondi redoviti profesor u trajnom zvanju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Iskrene čestitke profesoru Ivanu Sondiju. U daljnjem tekstu nalazi se kratki životopis prof. dr. sc. Ivana Sondija.
Ivan SONDI, rođen je 1965. u Pitomači. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz geologije stekao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine. Od 1991. do 2011. bio je zaposlenik Instituta Ruđer Bošković, gdje je 2010. godine izabran u zvanje znanstvenog savjetnika. Od 2011. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te gostujući profesor Instituta Jožef Stefan u Ljubljani. Član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti od 2016. godine. U razdoblju 1997. – 2003. boravio je i radio na Sveučilištu Clarkson u SAD-u, u laboratoriju znamenitog koloidnog kemičara hrvatskog podrijetla prof. Egona Matijevića. Tijekom boravka u SAD-u bio je i gostujući istraživač na institucijama Specialty Minerals, Pennsylvania; Lincoln Laboratory, MIT, Massachusetts; i Beckman Coulter, Florida. Ivan Sondi dao je velik doprinos svjetskoj znanosti u području sedimentologije, geokemije, biomineralizacije i nanoznanosti. Istraživačka iskustva iz geoznanosti i nanoznanosti Ivan Sondi objedinio je i danas istražuje biogeokemijske procese na nanorazini. Pokrenuo je novi smjer u geoznanostima u Hrvatskoj koji uključuje istraživanje formiranja nanominerala i nanostrukturiranih mineralnih čestica i njihovu ulogu u biogeokemijskom kruženju tvari u okolišu. Dao je i važan doprinos razumijevanju procesa biomineralizacije karbonatnih minerala na nanorazini. Bio je voditelj ili suradnik na brojnim međunarodnim i domaćim projektima. Svojim znanstvenom radom i publiciranjem u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima poput Journal of Colloid and Interface Science (IF 8,1), Science of the Total Environmentm (IF 7,9), Sedimentology (IF 4,1), Chemospfere (IF 7,0), Chemistry of Materials (IF 9,8), Crystal Growth and Design (IF 4,1), Langmuir (IF 3,9) promicao je hrvatsku znanost u svijetu. Do sada je, prema bazi WoS, objavio 52 originalna znanstvena rada (39 ih je indeksirano u bazi Current Contents) i 5 poglavlja u knjigama te je koinventor na 5 patenata (US, EP i WPO). Na 36 je radova prvi i/ili dopisni autor. Znanstveni radovi Ivana Sondija do danas su, prema bazama Google Scholar, Scopus i WoS, citirani 10.007, 6.615 i 6.829 puta. Profesor Sondi najcitiraniji je hrvatski geoznanstvenik i spada u grupu najcitiranijih profesora Sveučilišta u Zagrebu s respektabilnim međunarodnim ugledom. Njegov rad objavljen 2004. godine u časopisu Journal of Colloid and Interface Science jedan od najcitiranijih radova hrvatskih znanstvenika u svijetu općenito (prema bazama Google Scholar i Scopus, ima više od 6.709, odnosno 4.493 citata). Za svoj istraživački rad dobitnik je brojnih nagrada, od kojih prema važnosti treba istaknuti samo sljedeće: 2008. Godišnja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2018. Nagrada Andrija Mohorovičić, 2019. Republička nagrada Ivan Filipović, 2010. Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković.