Autor: Natali Neral
Nakon završenog diplomskog studija geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlena sam kao asistentica na Institutu za arheologiju, na uspostavnom istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost (prePOT, UIP-2020-02-3637, http://prepot.iarh.hr/index.php/hr/). Projekt predstavlja prvo sistematizirano istraživanje lončarije, lončarskih sirovina i tehnoloških izbora u Hrvatskoj temeljno na povezivanju različitih znanstvenih područja (arheologije i geologije). U sklopu toga, pod mentorstvom voditeljice projekta dr. sc. Andreje Kudelić (Institut za arheologiju) i izv. prof. dr. sc. Ane Maričić (Rudarsko-geološko-naftni fakultet) upisala sam poslijediplomski doktorski studij na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a tema doktorskog rada usmjerena je na istraživanje lončarskih sirovina i tehnologije proizvodnje lončarije kroz različita razdoblja prošlosti na području Hrvatske. Predmet istraživanja obuhvaća arheološku keramiku (lončariju) s višeperiodnih nalazišta (od neolitika do kasnog srednjeg vijeka, slika 1) te lončarske sirovine (glinoviti materijal i primjese koje lončar dodaje glini) koje prikupljam terenskim istraživanjima u blizini arheoloških nalazišta (slika 2). Područje istraživanja podijeljeno je na četiri regije, odnosno četiri studije slučaja (Istočna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Istra i Sjeverni Jadran te Srednja Dalmacija) s različitim geografskim značajkama, dok se u kontekstu arheologije radi o područjima različitih kulturoloških utjecaja. Cilj istraživanja je primjenom različitih analitičkih metoda utvrditi vrstu, svojstva i podrijetlo lončarskih sirovina te karakteristike tehnoloških postupaka proizvodnje koji omogućuju razumijevanje promjena u izboru sirovina i tehnologiji proizvodnje lončarije u okviru zajednica koje su na prostoru Hrvatske egzistirale kroz različitih razdoblja prošlosti.
Slika 1. Ulomci keramike s višeperiodnog arheološkog nalazišta Jagodnjak-Krčevine u Baranji. Ulomci keramičkih posuda iz (a, b) neolitika, (c, d) brončanog doba, (e, f) kasnog željeznog doba, (g, h) rimskog perioda i (i, j) srednjeg vijeka (preuzeto iz Neral et al., 2023)
Slika 2. Glinoviti materijal pogodan za izradu keramičkih posuda s područja (a) Istre i (b) Baranje. (c) Kalcit i (d) različite vrste usitnjenih stijena koji lončari dodaju glini tijekom pripreme lončarske smjese
U arheološkoj znanosti, lončarija (keramičke posude) predstavlja najbrojniji skup nalaza zastupljen na nalazištima tijekom gotovo svih razdoblja ljudske prošlosti. Ona je glavni i nerijetko jedini ostatak materijalne kulture koji čini osnovni dokaz pomoću kojeg se tumači daleka ljudska prošlost. Proučavanje lončarije kroz znanost o materijalima stoga polazi od analize sirovina te razmatra i svaki segment proizvodnog procesa koji omogućuju mnogo znanstveno utemeljenih podataka koji se koriste za tumačenje tehnologije zajednica prošlosti. U takvim istraživanjima neophodno je primijeniti različite analitičke metode koje omogućuju određivanje mineraloško-petrografskog i geokemijskog sastava keramike i pretpostavljenih lončarskih sirovina te utvrđivanje karakteristika tehnoloških postupaka proizvodnje.
Osnovna analitička metoda koju primjenjujem u istraživanju je optička mikroskopija tankih izbrusaka keramike (petrografija keramike, slika 3) koja omogućuje prikupljanje podataka o mineraloško-petrografskom sastavu keramike, načinu pripreme lončarske smjese (lončarskoj recepturi) te procjeni temperature pečenja (Quinn 2013; Quinn 2022). Metoda rendgenske difrakcije na prahu (XRPD) osim mineraloškog sastava pruža informacije o temperaturi pečenja keramike putem mineralnih faza prisutnih u određenom temperaturnom rasponu. Različite geokemijske metode koriste se za istraživanje podrijetla lončarskih sirovina. Istraživanja se provode metodom komparacije arheološkog materijala (keramike) i potencijalnih sirovina iz okolice arheoloških nalazišta. Najčešće korištene geokemijske metode (ICP-ES, -MS, -OES) su destruktivne metode koje se provode na smrvljenim uzorcima keramike čime se gube podatci o pojedinim lončarskim sirovinama (glina i primjese). Iz tog razloga, dosad korištene ICP-ES i ICP-MS metode upotpunila sam primjenom ne-destruktivnih metoda (SEM-EDS i p-XRF) koje omogućuju precizno određivanje geokemijskog sastava pojedinih lončarskih sirovina. Primjenu SEM-EDS-a i p-XRFa provela sam na uzorcima keramike na Sveučilištu u Londonu (University College London) u sklopu natječaja Hrvatske zaklade za znanost „Program mobilnosti – odlazna mobilnost asistenata (MOBDOK-2023)“. Prvi dio znanstveno-istraživačkog usavršavanja bio je vezan uz primjenu p-XRFa na keramici dok je drugi dio bio posvećen radu na SEM-EDS-u (slika 4). Osim primjene spomenutih metoda, vrlo vrijedno iskustvo stekla sam i kroz ugodnu suradnju s mentorom-domaćinom i stručnjakom za analizu keramike dr. sc. Patrickom Quinn-om.
Slika 3. Mikrofotografije tankih izbrusaka keramike pod mikroskopom (A+). Ulomci keramike sastoje se od glinovite sirovine i namjerno dodanih primjesa (a) različith vrsta metamorfnih stijena, (b) kalcita, (c) školjaka i (d) smrvljene keramike ili groga (modificirano prema Neral et al., 2024, in press)
Slika 4. SEM-EDS uređaj u Wolfson Archaeological Science Laboratory na Sveučilištu u Londonu
Primjena spomenutih analitičkih metoda u istraživanju omogućuje rekonstrukciju tehnoloških postupaka proizvodnje lončarije te uvid u vrste i podrijetlo materijala koji su korišteni u prošlosti. Moje doktorsko istraživanje time doprinosi razumijevanju promjena u izboru sirovina i tehnologiji proizvodnje lončarije te razmatranju dinamike korištenja krajolika kroz širok prostorno-vremenski kontekst odnosno na različitim područjima i u okviru kulturnih grupa iz različitih razdoblja prošlosti na području Hrvatske.
Reference:
Neral, N., Kudelić, A., Maričić, A., Mileusnić, M. (2023). Pottery technology through time: Archaeometry of pottery and clayey raw material from the multi- period site in eastern Croatia. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 38, 63, 1-21. DOI: 10.17794/rgn.2023.2.1
Neral., N., Kudelić, A., Maričić, A., Mileusnić, M. (2024). Tracing the origin of raw materials used for the production of ancient ceramics: Case study of multi-period archaeological sites (Continental Croatia). Geologia Croatica, in press
Quinn P. S. (2013). Ceramic Petrography: The Interpretation of Archaeological Pottery & Related Artefacts in Thin Section. Archaeopress. Oxford. 260 p.
Quinn, P. S. (2022). Thin Section Petrography, Geochemistry and Scanning Electron Microscopy of Archaeological Ceramics. Archeopress. 466 p.