Laboratorij za ispitivanje bušotinskih fluida

Djelatnost laboratorija

Laboratorij za bušotinske fluide koristi se za nastavu i znanstvenoistraživački rad. Opremljen je instrumentima i uređajima koji omogućavaju: (1) pripremu isplake, ispitivanje isplačnih aditiva i svojstava isplake prema API specifikaciji 13 A i API preporuci 13 B te (2) pripremu cementne kaše i ispitivanje njenih svojstava prema API specifikaciji 10 A i API preporuci 10 B.

Voditelj laboratorija: Doc. dr. sc.Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Usluge:

priprema isplake
određivanje gustoće isplake
kondicioniranje isplake
određivanje reoloških svojstava isplake pri sobnim uvjetima
određivanje viskoznosti isplake pri atmosferskom tlaku i temperaturi do 88 °C
mjerenje smičnih naprezanja i viskoznosti pri različitim smičnim brzinama
izračunavanje reoloških parametara isplake u simuliranim bušotinskim uvjetima
ispitivanje filtracije u uvjetima velikih tlakova i temperatura
određivanje koeficijenta trenja isplake i usporedba kakvoće različitih podmazivača
određivanje filtracije isplake pri sobnoj temperaturi i u uvjetima povišenih temperatura i tlakova
mjerenje vremena kapilarnog upijanja
priprema cementne kaše
određivanje gustoće cementne kaše
određivanje reoloških svojstava cementne kaše
određivanje vremena zgušnjavanja cementne kaše kod atmosferskog tlaka i povišene temperature
određivanje sadržaja slobodne vode u cementnoj kaši.

Popis metoda i postupaka ispitivanja

Srednja i sitna oprema

Naziv inventara	Tehničke karakteristike	Primjena	Slika
Viskozimetar za ispitivanje fluida u uvjetima velikih tlakova i temperatura – model 1000	Radni uvjeti: tlak: 6895 kPa, temperatura: do 260°C Raspon smičnih brzina: 0,01 s-1 – 1700 s-1 Dimenzije: 30 cm x 30 cm x 70 cm	Određivanje svojstava bušotinskih fluida
Uređaj za određivanje sposobnosti fluida da stvori premoštenje na licu naslaga	Radni uvjeti: tlak: 13800 kPa, temperatura: do 260°C Volumen ćelije: 500 ml Dimenzije: 38 cm x 63,5 cm x 107 cm	Određivanje reoloških svojstava fluida
Određivanje reoloških svojstava fluida	Radni uvjeti: temperatura: sobna moment torzije: 16,95 Nm brzina rotacije: 60 min-1 Dimenzije: 48 cm x 38 cm x 36 cm	Određivanje podmazujućih svojstava bušotinskih fluida
Digitalni viskozimetar – model 900	Radni uvjeti: tlak: atmosferski temperatura: do 88°C raspon smičnih brzina: 0,01 s-1 – 1700 s-1 Dimenzije: 44 cm x 23 cm x 14 cm	Određivanje reoloških svojstava fluida
Uređaj za određivanje koeficijenta ljepljivosti isplačnog obloga	Radni uvjeti: tlak: 3291 kPa temperatura: sobna Volumen ćelije: 200 ml Dimenzije: 15 cm x 15 cm x 46 cm	Određivanje sklonosti bušotinskih fluida diferencijalnom prihvatu
Uređaji za određivanje svojstava isplake		Određivanje svojstava bušotinskih fluida
Uređaj za određivanje vremena kapilarnog upijanja	Radni uvjeti: tlak: atmosferski temperatura: sobna Napajanje: baterija 9 V Dimenzije: 16,2 cm x 11,1 cm x 6 cm	Određivanje utjecaja koncentracije elektrolita i/ili polimera na hidratacijska svojstva glinovitih stijena.
Uređaj za kondicioniranje isplake s programatorom	Radni uvjeti: temperatura: do 232°C Volumen ćelije: 260/500 ml Brzina rotacije ćelije: 25 min-1	Starenje isplake u statičkim i dinamičkim uvjetima pri povećanim temperaturama.
Uređaj za mjerenje bubrenja uzoraka stijene (peleta) s kompaktorom	Radni uvjeti: temperatura: do 480°C tlak: atmosferski volumen ćelije: 160 ml brzina miješanja fluida: 1100 min-1 tlak komprimiranja uzoraka: do 68,9 MPa	Optimiranje sastava isplake
Uređaj za mjerenje stabilnosti uljnih isplaka	Radni uvjeti: tlak: atmosferski temperatura: sobna Napajanje: baterija 9 V	Određivanje stabilnosti uljnih isplaka.
pH metar	Tip: pH135i; raspon mjerenja: pH = -2 do +16; U (mV) = -1999 do + 1999; T (°C) = -5 do +105; standardi: pH 4, 7 i 10; elektroda pohranjena u KCl.	Ispitivanje bušotinskih ?uida, zaštita okoliša; provjera pH pri različitim kemijskim analizama.
Sušionici	Temperatura: 50-200°C; 220V, 500W.	Određivanje vlage u uzorcima tala i sedimenata; određivanje kristalne vode u uzorcima geoloških materijala; priprema uzoraka za analize.
Centrifuge	200W, 220V, 4000 min-1	Priprema uzoraka za kemijske, granulometrijske i ostale analize koje se obavljaju u Zavodu za naftno inženjerstvo.
Mješalice	Brzine rotacije: 1) 3 brzine – 13000, 16000, 18000 min -1, 2) 1 brzina – 11000 min -1, 3) 2 brzine – 4000 i 12000 min -1.	Priprema fuida za ispitivanje.
Brookfield viskozimetar	Radni uvjeti: tlak: atmosferski temperatura: sobna raspon smičnih brzina: 0,01 s-1 – 245 s-1	Određivanje viskoznosti (posebno LSRV vrijednosti fluida).

Nastava u laboratoriju

Nastava u laboratoriju (zanstveno-istraživački rad studenata):

DIPLOMSKI RADOVI
Sanjin Šilipetar (1993.): Primjena elektroničkog računala pri optimiranju reoloških pokazatelja bušotinskih fluida i iznošenja krhotina stijena Tomislav Fekeža (1993.): Fluidi za izradu horizontalnih bušotina Damir Jambrek (1997.): Isplaka korištena tijekom izrade horizontalne bušotine Žu-276H Saša Lešković (1997.): Stabilnost uzoraka jezgre iz bušotine Galovac-1α u različitim isplakama Martina Tuschl (1998.): Primjena isplake na bazi formijata tijekom izrade horizontalnih bušotina Alan Hinić (2000.): Određivanje reoloških svojstava odabranih drill-in fluida različitim viskozimetrima Jadranka Lončar (2000.): Primjena PPT instrumenta za odabir drill-in fluida Željko Pivalica (2001.): Tehnološki, ekonomski i ekološki aspekti primjene drill-in fluida za ispiranje odabranih bušotina Romeo Lučić (2002.): Utjecaj odabranih polimera na reološka i filtracijska svojstva fluida Krešimir Stanac (2004.): Utjecaj koncentracije XC polimera na svojstva drilling fluida Igor Režek (2006.): Utjecaj temperature na reološka svojstva isplake Zoran Veselinović (2008.): Utjecaj tipa isplake na stabilnost kanala bušotine Palmyra-2 i Mustadira-1 Gordana Rađenović (2008.): Utjecaj NaCl i KCl na svojstva drill-in fluida Damir Skoko (2009.): Sintetičke isplake i njihova primjena u praksi Tripković Nikola (2011.): Cementne kaše male gustoće Ivan Bokulić (2012.): Utjecaj isplake na okoliš Ivan Perović (2012.): Postupanje s otpadnom isplakom na bazi ulja kod bušenja na moru Brajković Mario (2013.): CO2 otporni cementi Čajić Anel (2014.): Utjecaj kvarcnog praha na tlačnu čvrstoću cementnog kamena Gruja Karlo (2014.): Korištenje otpadne isplake za pripremu cementne kaše Tomić Josip (2017.): Fluidi za frakturiranje Šango Jurica (2017.): Cementne kaše za zatvaranje mjesta gubljenja isplake Gospić Šime (2018.): Cementne kaše olakšane dušikom Šeb Matej (2018.): Utjecaj "Microblock"-a na svojstva cementne kaše i tlačnu čvrstoću cementnog kamena Mijić Sven (2018.): Utjecaj nanočestica SiO2 na smanjenje filtracije isplaka na bazi vode Ključarić Carla (2019.): Dizajn cementne kaše za geotermalnu bušotinu Draškovec-3 Smrečki Filip (2019.): Cementacija zaštitnih cijevi u uvjetima visokog tlaka i temperature Lovro Kasunić (2020.): Utjecaj povećanja udjela cementa umjesto dodavanja "Microblocka" na tlačnu čvrstoću cementnog kamena Borna Kolarek (2021.): Utiskivanje otpadnih fluida pri tlaku frakturiranje Toni Granić (2021.): Cementacija geotermalnih bušotina Dinko Begić (2021.): Geopolimerni cementi i njihova primjena u naftnoj industriji Jakov Čičmir (2022.): Specifičnosti izrade geotermalnih bušotina Pavao Mesarić (2022.): Cementacija proširivih zaštitnih cijevi Ivan Mesarić (2024.): Utjecaj praha kore mandarine na svojstva isplaka složenog sastava Filip Sabljak (2024.): Utjecaj veličine čestica praha kore mandarina na filtracijska svojstva isplake na bazi vode vona Letvenčuk (2025.): Optimizacija sastava cementne kaše za cementaciju geotermalne bušotine Korenovo GT-1 Mateo Majer (2025.): Utjecaj praha kore mandarine na fizikalna svojstva polimernih isplaka
ZAVRŠNI RADOVI
Simoun Farah (2008.): Uljne isplake Badi Hadad (2009.): Isplake na bazi afrona Zvonimir Jerolimov (2009.): Reološka svojstva uljnih isplaka Ivan Goršek (2010.): Gipsna isplaka i njena primjena u praksi Ante Samardžić (2010.): Isplake na bazi glikola Matija Eppert (2010.): Određivanje i podešavanje filtracije isplake na bazi vode Alen Kiš (2010.): Inhibitori bubrenja šejla za isplake na bazi vode Mario Brajković (2011.): MMH isplaka i njezina primjena u praksi Petar Mijić (2011.): Materijali za zatvaranje mjesta gubljenja isplake Ivan Miljak (2012.): Bušenje uz primjenu stabilne pjene Ante Vukadin (2012.): Sintetički polimeri i njihova primjena u isplaci Matea Šegota (2013.): Oteživači na bazi vode Josip Končurat (2013.): Dispergatori u isplakama na bazi vode Maroje Strgačić (2013.): Inhibitori korozije u isplakama na bazi vode Josip Tomić (2014.): Utjecaj lignosulfonata na svojstva kalijske isplake Jurica Šango (2014.): Utjecaj polianionske celuloze na svojstva kalijske isplake Roberta Škaro (2014.): Utjecaj bentonita na svojstva kalijske isplake Mateo Dugandžić (2014.): Uporaba slane isplake u praksi Marina Hudoletnjak (2015.): Sintetičke isplake na bazi estera i njihova primjena u praksi Laura Salamun (2015.): Isplake na bazi vode s nanočesticama i njihova primjena u praksi Toni Gospodnetić (2015.): Bušenje uz primjenu zraka Luka Ivanec (2015.): Zagađivači u isplakama Juraj Golubić (2015.): Isplake koje se koriste kod bušenja u uvjetima visoke temperature i tlaka Carla Ključarić (2016.): Emulzijske isplake i njihova primjena u praksi Sven Mijić (2016.): Utjecaj nanočestica na svojstva isplake Ivan Bikić (2016.): Isplake za ispiranje horizontalnih kanala bušotina velikog dosega Ivor Kulušić (2017.): Podmazivači u isplakama na bazi vode Bernarda Miličević (2017.): Mogućnosti smanjenja volumena otpadne isplake Petrović Nikolina (2018.): Isplake za ispiranje kanala bušotine tijekom bušenja u djelomično iscrpljenom ležištu Šola Haris (2018.): Izbor isplake za primjenu u uvjetima visokog tlaka i temperature Mia Bilandžija (2019.): Utjecaj isplake na smanjenje propusnosti ležišnih stijena Ivona Letvenčuk (2022.): Priprema i izvođenje cementacije zaštitnih cijevi Doris Nevistić (2024.): Utvrđivanje utjecaja veličine čestica praha kore mandarine na poboljšanje svojstva isplake Arijana Matošević (2024.): Utjecaj različitih koncentracija praha komine masline na filtracijska svojstva isplake na bazi vode Ante Leko (2024.): Utjecaj komine maslina na reološka svojstva isplake Patrik Ćužić (2025.): Mogući utjecaj isplačnih aditiva na okoliš Fran Glad (2025.): Mogućnost zamjene udjela bentonita prahom kore mandarine Petra Trček (2025.): Utjecaj različitih temperatura dehidracije kore mandarine na svojstva isplake na bazi vode Vedran Tančak (2025.): Sastav i svojstva isplake za bušenje u arktičkom području Luka Uzelac (2025.): Utjecaj temperature na promjenu tvrdoće kompozitnih cijevi
DOKTORSKI RADOVI
1. Gaurina-Međimurec Nediljka (1992.): Izrada tehnički optimalnih bušotina radi gospodarskog iscrpka ležišta ugljikovodika 2. Katarina Simon (2000.): Optimiranje ispiranja bušotina malih promjera 3. Borivoje Pašić (2012.): Optimiranje sastava isplake u funkciji povećanja stabilnosti kanala bušotine 4. Petar Mijić (2020.): Povećanje stabilnosti kanala bušotine primjenom isplake s nanočesticama 5. Igor Medved (2023.): Influence of mandarin peel on water-based mud properties and wellbore stability 6. Karim El Sabeh (2024.): Mogućnost smanjenja torzijskoga momenta pri izradi horizontalnih bušotina postavljanjem zaštitnoga prstena na spojnicu bušaćih šipki
ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI
Pašić, B., Gaurina-Međimurec, N., Mijić, P., & Barudžija, U. (2017). Application of Outcrops Rock Samples in Laboratory Research of Shale Drilling Fluid Interaction. In International conference on offshore mechanics and arctic engineering(Vol. 57762, p. V008T11A005). American Society of Mechanical Engineers. Mijić, P., Gaurina-Međimurec, N., & Pašić, B. (2017). The Influence of SiO2 and TiO2 Nanoparticles on the Properties of Water-Based Mud. In International Conference on Offshore Mechanics and Arctic Engineering(Vol. 57762, p. V008T11A002). American Society of Mechanical Engineers. Mijić, P., Gaurina-Međimurec, N., Pašić, B., & Medved, I. (2019). The influence of TiO₂ and SiO2 nanoparticles on filtration properties of drilling muds. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 34(4). Mijić, P., Gaurina-Međimurec, N., Pašić, B., & Medved, I. (2019). The influence of TiO₂ and SiO₂ nanoparticles on filtration properties of drilling muds. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 34(4). Pašić, B., Gaurina-Međimurec, N., Mijić, P., & Medved, I. (2020). Experimental research of shale pellet swelling in nano-based drilling muds. Energies, 13(23), 6246. Mijić, P., Medved, I., & Mijić, S. (2021). Decreasing pressure losses by applying drilling mud with nanoparticles. Technologies. Materials., 15(8), 319-322. Medved, I., Gaurina-Međimurec, N., Novak Mavar, K., & Mijić, P. (2022). Waste mandarin peel as an eco-friendly water-based drilling fluid additive. Energies, 15(7), 2591. Medved, I., Gaurina-Međimurec, N., Pašić, B., & Mijić, P. (2022). Green approach in water-based drilling mud design to increase wellbore stability. Applied Sciences, 12(11), 5348. Mijić, P., Medved, I., Kuhar, B., Matešković, P., Vargić, M., Mrnjavčić, D., & Findri, K. (2023). Improving wellbore stability by applying drilling mud with Fe₂O₃Machines. Technologies. Materials., 17(1), 14-17. Medved, I., Mijić, P., & Kuhar, B. (2023). Drilling mud properties with added egg shell. Innovations, 11(1), 26-29. Medved, I., Pašić, B., & Mijić, P. (2023). The influence of mandarin peel powder on filtration properties and temperature stability of water-based drilling mud. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 38(2), 53-64. El Sabeh, K., Pašić, B., Mijić, P., & Medved, I. (2024). Reducing torque and drag in extended-reach wells using thermoplastic polymers for protective sliding rings. Applied Sciences, 14(14), 6161. Skrzypaszek, K., Toczek, P., Kowalski, T., Pašić, B., Medved, I., & Mijić, P. (2025). Regulation and Stabilization of Rheological Parameters in Bentonite-Based Drilling Fluids with Ground Mandarin Peel Waste. Applied Sciences, 15(18), 10260.

Projekti u laboratoriju

Istraživanje utjecaja isplaka i geotermalne vode na degradaciju zaštitnih cijevi izrađenih od kompozitnih materijala (DEGCOMP) – u tijeku
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Ispitivanje korozijske otpornosti cjevovoda proizvodnih bušotina geotermalnih sustava i zaštita inhbitorima korozije i stvaranja kamenca“ (voditelj doc. dr. sc. Petar Mijić), 2025.
Institucijski znanstveni projekt „Tehnologija izrade bušotina kroz podzemne izvore pitke vode (USDWDrill)“ (voditelj dr. sc. Petar Mijić), 2024-2025.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Zaštita podzemih izvora pitke vode tijekom izrade kanala bušotine (GWProtect)“ (voditelj dr. sc. Petar Mijić), 2024.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Utjecaj nanočestica na povećanje stabilnosti kanala bušotine“ (voditelj dr. sc. Petar Mijić), 2023.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Mogućnost popunjavanja i zatvaranja duboke bušotine u koju su trajno odloženi spremnici s istrošenim nuklearnim gorivom i visokoradioaktivnim otpadom (UBINGRAO)“ (voditeljica Prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec), 2022.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Kružna ekonomija u naftnom inženjerstvu (KENI)“ (voditeljica Prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec), 2021.
Institucijski znanstveni projekt "Mogućnosti daljnjeg razvoja tehnologije u području izrade horizontalnih bušotina povećanog dosega (HorBuš-PovDos)" (voditelj Izv. prof. dr. sc. Borivoje Pašić), 2020.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Smanjenje naprezanja u nizu bušaćih alatki tijekom izrade bušotina velikog dosega“ (voditeljica Prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec), 2020.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Primjena inhibitora korozije i nanočestica u naftnoj industriji“ (voditeljica Prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec), 2019.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Utjecaj nanočestica na čepljenje pora i povećanje podmazivosti isplake“ (voditeljica Prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec), 2018.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Utjecaj nanočestica na svojstva isplake u uvjetima visokog tlaka i temperature“ (voditeljica Prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec), 2017.
Projekt financijske potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu „Utjecaj visokog tlaka i temperature na svojstva isplake kod izrade i opremanja dubokih bušotina“ (voditeljica Prof. dr. sc. Katarina Simon), 2015.