RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja - 2. okrugli stol u sklopu Dana doktoranada

Poslijediplomski studij

Poslijediplomski studij

Autor: prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas

Dana 6.5.2021. održan je 2. okrugli stol RGNF-a u sklopu manifestacije Dan doktoranada. Tema 2. okruglog stola „RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja“ bila je doprinos znanstvenika s RGN fakulteta u projektima obnove na potresom pogođenom području. Na Okruglom stolu, osim studenata poslijediplomskih, diplomskih i prediplomskih studija RGNF-a, sudjelovali su znanstvenici iz istraživačkih i akademskih institucija iz Hrvatske i BIH, bivši studenti RGN struka i srodnih struka iz državnih i regionalnih uprava i javnih ustanova, kao i iz gospodarstva.
Uvodničari su bili znanstvenici i nastavnici s RGNF-a koji su bili uključeni u znanstvene i stručne aktivnosti provođene vezano uz Petrinjsku seriju potresa. Moderatorice su bile profesorice Snježana Mihalić Arbanas i Jelena Parlov.

Uvodna predavanja bila su:

Svrha Okruglog stola bila je prezentacija primjene RGN znanosti nakon prirodnih katastrofa. Okvirni prijedlog tema za diskusiju bio je: (i) primjena temeljnih geoloških i seizmotektonskih istraživanja na Petrinjskom potresnom području nakon glavnog potresa 29.12.2020. godine; (ii) primjena inženjerskogeoloških znanstvenih istraživanja nakon glavnog potresa M 6,2 od 29.12.2020.; (iii) primjena hidrogeoloških znanstvenih istraživanja nakon glavnog potresa M6,2 od 29.12.2020.; (iv) primjena geofizičkih istraživanja nakon glavnog potresa M 6,2 od 29.12.2020.; i (iv) projekti miniranja nakon potresa u Zagrebu i Petrinji 2020. godine.

Zaključci 2. okruglog stola „RGN znanosti u obnovi potresom pogođenih područja“ su:

  1. Seizmotektonska istraživanja na Petrinjskom potresnom području nakon glavnog potresa M 6,2 od 29.12.2020. godine bilo je nužno provesti sa svrhom utvrđivanja točnog položaja seizmogenog rasjeda i njegovog mogućeg traga na površini, kako bi se utvrdile površinske manifestacije pomaka po rasjedu i postojeće ili potencijalne štete uslijed tih pomaka. Trag glavnog seizmogenog rasjeda na površini određen je projekcijom toga rasjeda interpretiranog pomoću refleksijskog seizmičkog profila na koji su projicirana žarišta potresa Petrinjske serije, a sustavnim terenskim istraživanjima je potvrđeno da tijekom glavnog potresa taj seizmogeni rasjed nije dosegao do površine. Iz istraživanja je proizašlo da seizmogeni rasjed nije prouzročio dodatna oštećenja u tlu i na građevinama u obliku pukotina.
  2. Temeljna geološka istraživanja provedena su na području Mečenčana i Borojevića, u kombinacji s geofizičkim istraživanjima, sa svrhom utvrđivanja geološke građe područja na kojemu su nastale vrtače zbog potresne trešnje. Nakon glavnog potresa došlo je do naglog urušavanja površinskih naslaga i nastanka oko 80-tak novih urušnih vrtača. Svrha geoloških i geofizičkih istraživanja bila je interpetirati geološku građu podzemlja i utvrditi moguće lokacije pojavljivanja novih vrtača na tom području. Geološko kartiranje izdanaka stijena provedeno je i na širem području, radi određivanja rasprostranjenosti okršenh badenskih vapnenaca u podzemlju, prekrivenih tankim nadslojem površinskih naslaga aluvijalnog porijekla. Utvrđeno je da, usprkos sličnim geološkim preduvjetima, opasnost od nastanka novih urušnih vrtača je ograničena na područje površine oko 4 km2.
  3. Inženjerskogeološka znanstvena istraživanja imala su za svrhu izraditi karte evidencije seizmički induciranih efekata glavnog potresa i Petrinjske serije potresa, likvefakcije, klizišta i vrtača na području 16 općina/ gradova (ukupne površine 3500 km2) u kojima je registrirana najveća gustoća prijavljenih šteta, a u svrhu utvrđivanja rasprostranjenosti hazardnih pojava, kao i točne lokacije i veličine terena zahvaćenog hazardnom pojavom. Utvrđeno je 65 (re)aktiviranih klizišta, 52 pojave likvefakcije i oko 90 novih vrtača, pri čemu su sve pojave nastale u jasno definiranim geološkim i geomorfološkim uvjetima.
  4. Inženjerskogeološka znanstvena istraživanja imala su zadatak razviti metodologiju brze izrade karata podložnosti likvefakciji, klizištima i vrtačama sa svrhom analize preduvjeta, kao i zona potencijalne opasnosti. Analize podložnosti provedene su na području 16 općina/ gradova (ukupne površine 3500 km2) u kojima je registrirana najveća gustoća prijavljenih šteta. Procijenjeno je da visoka podložnost za seizmički inducirane hazardne procese postoji za likvefakciju na oko 10% područja, a za klizišta na oko 33% područja. Srednja i niska podložnost na likvefakciju postoje na dodatnih cca 13% područja. Međutim, visoka podložnost na klizanje će se značajno povećati ukoliko se iskrči šuma (na oko 37% područja). Također, utvrđeno je da je oko 10% područja podložno na vrtače, pri čemu podložnost varira od niske (7%) do srednje (3%) i visoke (<1%).
  5. Hidrogeološka istraživanja provedena su u svrhu izrade karata dubina do podzemne vode potrebnih za proračun podložnosti na likvefakciju. Izrađen je katastar od 600 zdenaca unutar aluvijalnih dolina na području 16 općina/ gradova, izmjerene su dubine do vode, na zdencima je provedeno geodetsko snimanje kote 0, te su određene razine podzemne vode u više navrata. Utvrđene su izrazito visoke razine podzemnih voda u vlažnim razdobljima što doprinosi podložnosti na likvefakciju.
  6. Projekti miniranja provedeni su za uklanjanje tornja Zagrebačke Katedrale nakon zagrebačkog potresa, kao i za uklanjanje dimnjaka željezare u Sisku te dimnjaka ciglane u Zagrebu koji su bili oštećeni potresom. Pristup planiranju primjene miniranja za odvajanje tornja Katedrale nije bilo moguće provesti standardnim inženjerskim pristupom zbog jedinstvenosti zahvata, već je bio potreban inventivni znanstveni pristup zbog jedinstvenosti uvjeta izvođenja na visini od približno sto metara te posebnosti Katedrale u smislu sakralnog, kulturnog i arhitektonskog dobra.

20200515 1Slika 1 Faze upravljanja rizicima od katastrofa (iz Straterije upravljanja rizicima od katastrofa, siječanj 2021.)

 

  1. Seizmotektonska istraživanja pukotine glavnog potresa, temeljna geološka istraživanja uvjeta u kojima su nastale vrtače u Mečenčanima i Borojevićima, kao i inženjerskogeološka istraživanja sa svrhom izrade karata evidencije seizmički induciranih efekata na regionalnoj razini, prema kružnom ciklusu za upravljanje katastrofama (slika 1), imaju za svrhu procjenu stanja, te su kartografska podloga za kontinuiranu podršku i rekonstrukciju.
  2. Inženjerskogeološka istraživanja podložnosti na seizmički inducirane geohazarde i hidrogeološka istraživanja imala su za svrhu procjenu stanja za održivu obnovu, a moguće ih je primijeniti za preliminarne procjene rizika, odnosno kao podloge za analize ranjivosti.
  3. Geofizička istraživanja provedena sa svrhom otkrivanja potencijalnih lokacija za pojavu novih urušnih vrtača, odnosno definiranja granice između nesigurnog i sigurnog područja na pojavu urušnih vratača, te seu stoga primijenjena za procjenu stanja i kontinuiranu podršku. Rezultate je moguće kasnije koristiti i za rekonstrukciju i održivu obnovu na ograničenom području na kojemu su provedena istraživanja.
  4. Projekti miniranja su omogućili pružanje trenutne pomoći i kontinuiranu podršku u uklanjanju opasnih građevina.
  5. U fazama reagiranja tijekom i neposredno nakon katastrofe koje je koordinirao Nacionalni stožer, a također i za poduzimanje koraka za kvalitetan oporavak, u kojemu ključnu ulogu ima Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, nužno je provođenje znanstvenih istraživanja RGN struka (seizmotektonike, geologije, inženjerske geologije, hidrogeologije, geofizike i miniranja) neposredno nakon katastrofe, kao i tijekom prva tri mjeseca nakon katastrofalnog glavnog potresa M 6,2.

_________________________________________________________________________________

prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas  redovita profesorica je na Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je smjera Geološko inženjerstvo na Doktorskom studiju RGNF-a Primijenjene geoznanosti, rudarsko i naftno inženjerstvo  istraživanje.

E-portfolio https://moodle.srce.hr/eportfolio/user/view.php?id=10893

ResearchGate http://www.researcherid.com/rid/H-7068-2018

Google Scholar https://scholar.google.com/citations?user=7eoSoYYAAAAJ&hl=en&oi=ao

CROSBI https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/32259