Paleolimnologija krških jezera u Hrvatskoj

Poslijediplomski studij

Autor: Ivona Ivkić Filipović, mag.geol.

Paleolimnologija je znanstvena disciplina koja proučava uvjete i procese u jezerskim bazenima u prošlosti te interpretira njihovu povijest (W.M. Last & Smol, 2001). Paleolimnolozi koriste fizičke, kemijske i biološke indikatore u jezerskim sedimentima kako bi utvrdili paleookolišne karakteristike formiranja i evolucije jezera. Jezera predstavljaju privremene kopnene akumulacije vode u kojima se odvija sedimentacija autohtonog i alohtonog materijala donešenog sa slivnog područja. Riječ „privremena“ znači da jezera s vremenom oplićavaju uslijed akumulacije materijala te njihov prirodni ciklus završava s prestankom taloženja jezerskih sedimenata. Jezera su okoliši u kojima se sedimentacija odvija relativno brzo, u odnosu na oceane i druge kopnene okoliše, zbog velikog omjera veličine slivnog područja i samog jezera. Zbog svoje morfologije, a često i malih dubina, jezera su posebno osjetljiva na promjene u okolišu koje mogu biti inducirane klimatskim promjenama i antropogenim djelovanjem. Također, jezerske sekvence su često dobro očuvane jer su taložene u relativno zatvorenim bazenima čija morfološka građa osigurava očuvanje akumuliranog materijala i štiti ga od procesa erozije. Takav neporemećeni i fino uslojeni jezerski sediment omogućuje vrijedne i kontinuirane paleookolišne i paleoklimatske zapise (Cohen, 2003) (Slika 1). Najčešća jezera u svijetu su glacijalna, tektonska, fluvijalna, obalna i vulkanska jezera, dok su najčešća jezera u Hrvatskoj krška jezera.

 

20200515 1

Slika 1. Shema taloženja u jezerskom okolišu. Glavni faktori koji kontroliraju jezersku sedimentaciju su geologija slivnog područja, klima i antropogeni utjecaj. Istraživanje jezerskih sedimenata izvodi se bušenjem jezgri sedimenata pomoću plutajuće platforme i klipnog jezgrila (eng. piston corer), dok se bušenje u polju uglavnom izvodi udarnim (engl. percussion drilling) bušenjem (modificirano prema Barker (2009) i Bloesch (2004)).

Krška jezera su kopnene akumulacije vode koje su podzemnim putevima povezane s podzemnom vodom (Cohen, 2003). Nastaju najčešće kao rezultat urušavanja čvrstih stijena i/ili nekonsolidiranog materijala, pa su to ponikve (vrtače) ispunjene vodom. Krška jezera često zauzimaju manje ili veće dijelove krških polja te mogu činiti stalna (Crveno jezero, Modro jezero) ili povremena krška jezera koja se formiraju sezonski uslijed poplavljivanja (Prološko blato u Imotskom polju, Bribir-ostrovičko polje). Unutar krških polja često se nalaze i paleojezera koja su isušena prirodnim ili umjetnim putem (Prološko blato, Bokanjačko blato, Nadinsko blato). Vrlo važnu skupinu čine krška jezera formirana djelovanjem rijeka i stvaranjem sedrenih barijera (Plitvička jezera, Visovačko jezero). Također, duž istočne obale Jadranskog mora prostire se nekoliko jezera čije je formiranje bilo pod utjecajem izdizanja morske razine nakon posljednje oledbe, tj. tijekom holocena (Velo blato i Kolansko blato na Pagu, Vransko jezero kraj Biograda, Veliko i Malo jezero na Mljetu, itd.). Prema tome, krška jezera u Hrvatskoj predstavljaju okoliše pogodne za multidisciplinarna paleolimnološka istraživanja, koja mogu dati vrijedne podatke o klimatskim varijacijama, promjenama morske razine, tektonici, geomorfološkim procesima i ljudskom utjecaju.

20200515 2

Slika 2. Geomorfologija Prološkog blata u Imotskom polju. Prološko blato je poplavno polje u kršu (eng. karst wetland) koje se odlikuje sezonskim poplavljivanjem. Dosadašna istraživanja pokazala su da se Prološko blato sastoji od kasno-kvartarnih jezerskih sedimenata u zapadnom dijelu (paleolake) te od Prološkog jezera u istočnom dijelu koje je nastalo urušavanjem istočnog ruba polja izgrađenog od gornjokrednih vapenanaca i formiranjem urušne ponikve (vrtače) koja danas ima funkciju estavele.

Cilj doktorske disertacije Ivone Ivkić Filipović, mag. geol. je izraditi paleolimnološku rekonstrukciju razvoja krških jezera u krškim poljima: Prološko blato u Imotskom polju i Bribir-ostrovičko polje. Riječ je o paleojezerima čija se evolucija može pratiti tijekom holocena. Značajna su po svojoj specifičnoj morfološkoj građi (Slika 2) i taloženju autigenog jezerskog karbonata bogatog makro- i mikrofosilima, posebno ostrakodima, popularnim mikrofosilima u paleookolišnim istraživanjima, koji nose vrijedne informacije o klimatskim varijacijama tijekom kasnog kvartara, poput promjena u temperaturi i precipitaciji. Dobiveni rezultati upotpunit će spoznaje o evoluciji krških polja u Dinaridima nakon zadnje oledbe, koja je kontrolirana naglim klimatskim promjenama na prijelazu iz pleistocena u holocen, geomorfološkim procesima i antropogenom aktivnošću.

Literatura:

Barker, P. (2009). Paleolimnology. In V. Gornitz (Ed.), Encyclopedia of Paleoclimatology and Ancient Environments (pp. 738–743). Springer.

Bloesch, J. (2004). Sedimentation and lake sediments formation. In P. E. O’Sullivan & C. S. Reynolds (Eds.), The Lakes Handbook: Limnology and Limnetic Ecology (Volume 1, pp. 197–229). Blackwell Publishing.

Cohen, A. S. (2003). Paleolimnology: The History and Evolution of Lake Systems. Oxford University Press, Inc.

Last, W.M., & Smol, J. P. (2001). An introduction to physical and geochemical methods used in paleolimnology. In William M. Last & J. P. Smol (Eds.), Tracking Environmental Change Using Lake Sediments Vol 2: Physical and Geochemical Methods (p. 504). Kluwer Academic Publisher.

_________________________________________________________________________________

Ivona Ivkić Filipović, mag. geol.

Doktorandica/stipendistica Rudarsko-geološko-naftnog fakuleta koja svoje istraživanje provodi na Hrvatskom geološkom institutu. Fokus doktorske disertacije je paleolimnološka rekonstrukcija krških jezera, pri čemu joj je cilj specijalizirati se u sedimentološkim i geomorfološkim procesima te mikropaleontološkim analizama ostrakodne faune.

E-portfolio: https://moodle.srce.hr/eportfolio/user/view.php?id=3622

ResearchGate: https://www.researchgate.net/profile/Ivona-Ivkic-Filipovic

Linkedin: https://www.linkedin.com/in/ivonaivkic/

CROSBI: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|ivki%C4%87%20ivona|text|profile