Uslijed medijske pažnje izazvane interesom javnosti vezanim za kamen kojim će se obnavljati zagrebačka katedrala spominje se znanstveni rad autora sa Sveučilišta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te ovim putem moramo ukazati na činjenice koje su iznesene u radu.
Autori Ana Maričić, Zlatko Briševac, Petar Hrženjak i Helena Jezidžić objavili su pregledni znanstveni rad NATURAL BUILDING STONE IN THE CONSTRUCTION AND RENOVATION OF THE ZAGREB CATHEDRAL (Prirodni kamen korišten prilikom gradnje i obnove zagrebačke katedrale) u znanstvenom časopisu Rudarsko-geološko-naftni zbornik. Rad je javno dostupan te se može pročitati na dostupnom linku https://hrcak.srce.hr/clanak/443553.
Autori spomenutog članka nigdje ne spominju da se katedrala ne može obnoviti niti u svom radu dovode u pitanje konstrukcijsku obnovu katedrale nakon potresa 2020. godine. Autori navode da nije moguća eksploatacija kamena na lokacijama na kojima se kamen vadio u prošlosti prilikom obnove i dogradnje u vrijeme Hermana Bolléa. S obzirom na to, u radu je navedeno da se kamen za današnju obnovu oštećenih elemenata može potražiti na tržištu. Jedan od zaključaka na koji autori ukazuju je da se prilikom odabira zamjenskog kamena prednost treba dati određivanju svih svojstava kamena te njegovoj postojanosti na atmosferske uvjete.
Sretno!