Trebamo li se zabrinuti? Kakve su posljedice na tlo ostavila dva velika potresa u Hrvatskoj

Prošlogodišnji potresi uzdrmali su cijelu Hrvatsku, a stanovništvo digli na noge. Posljedice mnogi osjećaju i danas, a one su vidljive i u samom tlu pogođenom potresima. Kako bismo saznali kakve su zapravo posljedice potresi ostavili na područjima na kojima živi brojno stanovništvo, razgovarali smo s inženjerima geološkog inženjerstva i rudarstva Hrvojem Lukačićem i Vedranom Damjanovićem s iskovanim zanatom na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, koji je imao vodeću ulogu u geološkim istraživanjima provedenim na tom području. Oni su nam objasnili koliko su stručnjaci proizašli s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta važni i neophodni u istraživanju posljedica potresa, ali i u obnovi građevina koja slijedi za ta područja.

Jednom kada dođe do aktivacije potresa, u prostor se oslobađa velika količina energije koja se prenosi seizmičkim valovima. Koliki će biti razmjeri razaranja i šteta na stambenim zgradama i drugim građevinama, ovisi o jačini trešnje na površini, a ona pak ovisi o količini oslobođene energije i intenzitetu potresa. No to nije jedino što potresi uzrokuju.

Vodeću ulogu u geološkim istraživanjima provedenima na područjima pogođenih potresima imao je Rudarsko-geološko-naftni fakultet. U seizmotektonskim, inženjerskogeološkim, geofizičkim i hidrogeološkim istraživanjima sudjelovali su znanstvenici različitih struka s tog fakulteta i svatko od njih dao je svoj doprinos. Znanstvenici i mladi inženjeri na terenu su bili od prvog dana petrinjskog potresa, a kako ne bi bilo praznog hoda, organizirali su se u grupe i podijelili poslove. Na teren su poveli i studente s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta koji, iako nemaju mnogo praktičnog iskustva, posjeduju teorijska znanja koja je bilo hitno i nužno primijeniti u tim trenucima.

2021 07 21 110333

 

Među mladim inženjerima je i Vedran Damjanović, koji je trenutačno zaposlen kao asistent na projektu PRI-MJER koji se provodi na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, koji nam je ispričao: „Razorni potres M 6.2 zatekao nas je 29.12.2020. u 12:19 sati na aktivnom klizištu u Prnjavoru Čuntićkom, samo 10 km zračne linije udaljenom od epicentra potresa. U tom trenutku, za to selo i mještane, najveća opasnost od potresa bilo je aktiviranje klizišta zbog potresanja, jer postoji opasnost da se oko 300.000 m3 klizne mase pokrene i da zatrpa 10-ak kuća koje se nalaze u podnožju klizišta. Na temelju vlastitog iskustva na klizištu u vrijeme potresa, očekivali smo aktiviranje i drugih klizišta na širem području oko epicentra, što je kasnije i potvrđeno. Međutim, na povratku iz Petrinje, uočili smo i pojave likvefakcije kod sela Brest Pokupski. Znajući koliko je to štetan proces i da zahvaća vrlo velika područja, detaljno smo pregledali teren oko ulice Desni odvojak, a ja sam srećom imao svoj dron kod sebe, tako da sam snimio cijelo zahvaćeno područje. Na osnovi ovog snimka odmah smo utvrdili da je samo ova zona likvefakcije veličine oko 15 hektara te da je nužno koristiti i dron u terenskim izvidima zona likvefakcije.“

2021 07 21 110402

Naime, Zagrebački i Petrinjski potres se jako razlikuju budući da se radi o potresima nastalima kao rezultat aktivnosti na različitim rasjednim sustavima. Po pitanju šteta koje su prouzročili, najveća razlika između ova dva potresa je nastala jer su to dva područja različite geološke građe te različitih uvjeta u tlu koji su uzrokovali potpuno drugačije djelovanje potresa, a time i različite manifestacije na površini. Zagrebački potres rezultirao je značajnom štetom na građevinama dok je petrinjski potres, uz značajne štete i devastacije građevina, doveo do pojave aktivnih geomorfoloških procesa kao što su klizišta, pojava urušnih vrtača te pojava likvefakcije koja se u Hrvatskoj posljednji put dogodila peije 140 godina.

Inženjerski geolozi provodili su istraživanja sa svrhom izrade karata evidencije seizmički induciranih efekata glavnog potresa i petrinjske serije potresa, likvefakcije, klizišta i vrtača. Temeljna geološka istraživanja provedena su na području Mečenčana i Borojevića, u kombinaciji s geofizičkim istraživanjima, sa svrhom utvrđivanja geološke građe područja na kojemu su nastale vrtače. Seizmotektonska istraživanja na petrinjskom potresnom području bilo je nužno provesti radi utvrđivanja točnog položaja seizmogenog rasjeda i njegova mogućeg traga na površini, kako bi se utvrdile površinske manifestacije pomaka po rasjedu i postojeće ili potencijalne štete uslijed tih pomaka. Hidrogeološka istraživanja provedena su u svrhu izrade karata dubina do podzemne vode potrebnih za proračun podložnosti na likvefakciju“, objasnio je Vedran Damjanović značaj svih provedenih istraživanja koja su proveli inženjeri RGN struka, koji su se aktivirali kako bi stekli uvid u pravo stanje stvari.

2021 07 21 110436

„Kao mlađi kolege, studenti s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta imaju spektar usvojenih znanja iz domene geoznanosti. Uloga studenata na terenu pridonijela je bržem obavljanju zadataka terenske prospekcije. Također, studenti su imali priliku raditi na jedinstvenom projektu koji spaja različite geološke discipline međusobno, a i sa srodnim strukama, prvenstveno građevinarima. Zajednički cilj svih geologa i inženjera bio je spriječiti daljnja stradavanja i štete, kao i osigurati dobrobit svih ljudi na koje je utjecao potres 29. prosinca 2020. Svakoj mladoj osobi takva prilika predstavlja motivaciju za bavljenje strukom koju su odabrali prilikom upisa fakulteta“, rekao je Vedran Damjanović.

„Na području pogođenom potresom, u 16 gradova i općina (ukupno oko 3500 km2) utvrđeno je 65 (re)aktiviranih klizišta, 52 pojave likvefakcije i oko 70 novih urušnih vrtača, pri čemu su sve pojave nastale u nama geolozima jasno definiranim prirodnim uvjetima i okolišima. Ovi podaci su prikupljeni i izrađene su geološke karte koje prikazuju gdje se sve nalaze ove opasne pojave, odnosno gdje ih možemo očekivati u budućnosti.Naše karte dali smo na korištenje Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kako bi mogao planirati obnovu srušenih građevina i gradnju na sigurnom podučju.“, rekao je Damjanović.

2021 07 21 110505

Iako gibanje, podrhtavanje tla i geohazardne procese ne možemo spriječiti, na nešto ipak možemo utjecati. U prvom redu to su geotehnička istraživanja tla i gradnja građevina u skladu s pravilima građevinske struke.

Razgovarali i sa mladim inženjerom Hrvojem Lukačićem, koji je završio dva studija na RGN fakultetu, a danas radi kao inženjerski geolog u tvrki Geotehnički studio d.o.o. koja provodi geotehnička istraživanja na potresom pogođenom području:

„Osnovni zadatak inženjerskog geologa je dobiti uvid u građu i sastav tla te definirati uvjete u podzemlju za potrebe projektiranja građevina. U tu svrhu provodi se istražno bušenje te istražni raskopi u kombinaciji s geofizičkim istraživanjima. Cilj je odrediti ključne značajke tla kako bi kolege građevinari, geotehničari mogli projektirati metode sanacije i poboljšanja uvjeta u tlu prije gradnje. Na petrinjskim potresom pogođenom području, već nekoliko mjeseci se provode geotehnička istraživanja na mjestima gdje su se dogodile vrtače, klizišta i likvefakcija.“

2021 07 21 110545

„Tvrtke koje se bave geotehničkim istražnim radovima ubrzo nakon glavnog potresa u prosincu 2020. krenule su obilaske terena, sa zadatkom da provedu geotehnička istraživanja gdje je to potrebno. Jedno od prvih naših geotehničkih istraživanja provedeno je za potrebe gradnje nove obiteljske kuće peteročlane obitelji u Borojvićima. U tom naselju stanovnici su okruženim novonastalim urušnim vrtačama, tako da smo mi našim istraživanjima trebali utvrditi da će njihova nova kuća biti izgrađena na sigurnom tlu, čak i u slučaju novog jačeg potresa. Predstoje nam brojna geotehnička istraživanja za sanacije klizišta na cestama koja su nastala kao posljedica potresa.“ ispričao nam je svoje iskustvo Hrvoje Lukačić.

Iako je broj inženjera geologa u Hrvatskoj relativno mali, katastrofe poput petrinjskog potresa, kao i katastrofe izazvane klimatskim promjenama, pokazuju da je uloga geologa i inženjera geologije u društvu veoma bitna. Oni svojim istraživanjima mogu omogućiti da ljudi žive sigurnije usprkos prirodnim procesima i opasnostima koje iz njih proizlaze. Upravo to su nam pokazali inženjeri s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta svojim istraživanjima na područjima pogođenim potresima. S obzirom na to da živimo na tektonski vrlo aktivnom području u kojem potresi nisu nešto što možemo olako shvaćati, njihova istraživanja mogu dati uvid u strukturu tla koja na ovim područjima postoji te utjecati na kvalitetniju gradnju objekata koji se neće urušiti. Njihovim djelovanjem i istraživanjima dobrobit njihova rada osjećat će i generacije koje tek dolaze.


Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Rudarsko-geološko-naftni fakultet po najvišim profesionalnim standardima. Trebamo li se zabrinuti? Kakve su posljedice na tlo ostavila dva velika potresa u Hrvatskoj (dnevnik.hr)


2021 07 21 110234