Zanimljiv i neočekivan: Prije im je bilo zabranjeno obavljati ga, a sada su u tom poslu najbolje plaćene

STEM zanimanja trenutačno su među najpopularnijima prilikom odabira fakulteta, i kod osamnaestogodišnjaka i kod njihovih roditelja. No mnogi nisu svjesni da inženjeri nisu samo oni koji završe studij strojarstva, brodogradnje ili elektrotehnike. Slika je zapravo puno šira, a inženjerske struke koje najbolje predstavljaju popularna STEM zanimanja dolaze upravo s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

20210610 1

Kako bismo pobliže saznali što se zapravo s tom strukom može raditi, razgovarali smo s inženjerima rudarstva, geologije i naftnog rudarstva koji su svojevrsni veterani u poslu koji pruža mnogo više nego što mislimo. Jedan od njih je doc. dr. sc. Želimir Veinović, dipl. ing, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu koji se profesionalno bavi zbrinjavanjem raznih vrsta otpada – od onog radioaktivnog do komunalnog, ali i zaštitom okoliša.

20210610 5

''Svijet bez inženjera bi stao. Svijet bez rudara bi stao. Sve ono što nam je potrebno da bismo napravili mobitel, automobil ili bilo koji drugi proizvod, svi materijali koji nisu dobiveni uzgojem, dobiveni su rudarenjem'', rekao nam je Želimir Veinović i dodao: ''Mi zapravo doslovno predstavljamo STEM područje kao takvo, čak i povezujemo više STEM područja jer je Rudarsko-geološko-naftni fakultet interdisciplinaran. Sve ono što koristimo svaki dan i uzimamo zdravo za gotovo ne bi bilo tu da nema STEM struka, odnosno da nema inženjera koji se bave razvojem takvih proizvoda, uređaja i slično.''

Najbolji, ali i najizazovniji dio posla za njega je kaže, rad sa studentima.
''Tu na neki način dobijemo najviše. Najviše se trudimo, najviše energije čovjek potroši baš prenoseći znanje i trudeći se oko studenata. Kad netko od vaših studenata poslije napravi dobru karijeru, kad se dokaže da je bolji od vas, to je onda jako dobro. Zato to i jest najizazovniji i najljepši dio posla'', rekao je Želimir.

Osim što obrazuje mlade, Želimir sa svojim studentima radi i na raznim projektima. Jedan je od njih i onaj vezan za projektiranje površinskih odlagališta radioaktivnog otpada. Tako su osmislili uređaj koji služi za mjerenja difuzije kroz zaštitne materijale.

20210610 2

''Dizajnirali smo uređaj koji će poslužiti za mjerenje difuzije tricija na različitim materijalima, ne samo na glini već i na betonu i nekim drugim materijalima. Izrađen je u potpunosti na 3D printeru i to je naš dizajn s kojim ćemo uskoro vrlo vjerojatno krenuti na sajmove inovacija. Vidjet ćemo hoće li drugi prepoznati koliko je zapravo to bila dobra ideja'', rekao je Želimir.

Oni koji završe smjer rudarstva mogu se baviti širokim spektrom zanimanja – od raznih vrsta miniranja i zbrinjavanja otpada do geotehničkih radova i zaštite okoliša. Posla ima za svakoga jer su ta zanimanja izrazito tražena.

''Rudarstvo i rudarske djelatnosti struke su u kojima su ljudi najbolje plaćeni u Hrvatskoj. Za divno čudo, žene u našoj struci imaju veće plaće negoli muškarci. Mislim da to inače u drugim strukama baš i nije čest slučaj, ali kod nas jest. Osim što nije problem pronaći posao ako želite baš raditi u struci, struka je zanimljiva zato što nudi širok raspon mogućih zaposlenja, odnosno mogućih radnih mjesta'', rekao je Želimir.

20210610 1

I dok Želimir neumorno radi kako bi educirao nove generacije mladih inženjera rudarstva, prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar, inženjerka naftnog rudarstva, oduvijek je željela raditi na platformi, stoga je rad u ovoj struci bio logičan smjer.

''Potječem iz naftne obitelji. Tata me sa sobom vodio na teren, no u moje vrijeme ženama nije bio dopušten pristup na platformu, što se kasnije promijenilo. Najzanimljiviji dio posla svakako je odlazak na teren'', rekla je Daria.

''Mi često odlazimo na bušotine koje su smještene u kopnenom dijelu i analiziramo mogu li se nove bušotine locirati na tim mjestima na kojima su planirane. Analiziramo kakav će biti utjecaj na okoliš tih novih objekata, kako objekte povezivati, kako kretanja na tržištu mogu utjecati na realizacije svih tih projekata, kako iskoristiti postojeću infrastrukturu itd.'', rekla je Daria i dodala: ''Primjerice kako iskoristiti postojeće platforme koje se nalaze na offshore Jadrana u budućnosti za offshore wind i iskorištavanje vjetra na tim lokacijama. Stoga su to uvijek zanimljivi odlasci na teren na kojima susretnete ljude, dobijete puno novih informacija koje onda imate mogućnost iskoristiti u istraživanjima i prenijeti ih dalje studentima.“

20210610 9

Iako obično naftnu industriju percipiramo kao industriju na zalasku, ona to nikako nije. Energija je budućnost, a upotrebom klasične tehnologije koju vežemo uz ovu industriju može se puno naučiti.

''Naftna industrija kakvu smo poznavali prije, u prošlom stoljeću, odlazi u povijest. Tehnologija skladištenja energije, pohrane CO2, iskorištavanje geotermalne energije, povećanja iscrpka ugljikovodika. Bez tih tehnologija teško da ćemo ostvariti budućnost'', rekla nam je Daria.

Mnogi ne shvaćaju da biti naftni inženjer ne znači nužno i rad u naftnoj kompaniji, već tu može biti riječ i o radu na velikim projektima u raznim energetskim i regulatornim agencijama te poslovima vezanima za LNG terminale, plinske transportne sustave i drugo. Kako bi razbila tu percepciju, ova inženjerka naftnog rudarstva svoje studente vodi posvuda.

''Jedna od glavnih preokupacija mi je da uključim studente aktivno u znanstveno-istraživačke projekte, ali i u cjelokupan stručni rad. Tako ih često vodim na konferencije, idemo na znanstveno-stručne skupove i na terenu komuniciraju s ljudima iz energetskog sektora. Često na taj način dobiju neku praksu ili možda posao u industriji i to me onda veseli'', rekla je Daria.

20210610 10

Za razliku od Darije, koja je svoju karijeru posvetila obrazovanju mladih i naftnom rudarstvu, Izv. prof. dr.sc. Sibila Borojević Šoštarić, inženjerka geologije, bavi se mineralnim sirovinama koje su nam izuzetno potrebne u našem svakodnevnom životu.

''Svi su moji dani prilično uzbudljivi. Najbolji dio posla je rad na terenu i na prikupljanju uzoraka. Naša je struka specifična po tome da ne možemo unaprijed definirati lokaciju na kojoj ćemo provoditi istraživanje, dok ne definiramo temu. Kad definiramo temu, onda pregledom literaturnih podataka određujemo terene na kojima ćemo odraditi daljnja istraživanja. To je možda najuzbudljiviji dio našeg posla'', rekla je Sibila Borojević Šoštarić.

S kolegama na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sibila educira inženjere geologije, koji su zajedno s inženjerima rudarstva i naftnog rudarstva sve redom STEM struke. No od svih njih, geolozi su najviše vezani za prirodoslovlje. Tako se jedan dio njih bavi i klizištima, kojih je u Hrvatskoj mnogo.

20210610 11

''Naš je fakultet u sklopu jednog hrvatsko-japanskog projekta postavio opremu za monitoring klizišta Kostajnik. To je najveće klizište u podsljemenskoj zoni, a posljedica je cementare u Podsusedu te ugrožava stotinjak i više stambenih objekata. Mi imamo monitoring tog klizišta u stvarnom vremenu i ekipu koja je u edukacijskom smislu izvrsna u profiliranju mladih inženjera koji će se dalje baviti time'', rekla je Sibila Borojević Šoštarić.

Sibila trenutačno radi na nekoliko projekata, a jedan od njih joj je posebno drag. Riječ je o I Target projektu financiranom iz Obzora 2020, na koji je izrazito ponosna.

''To je projekt koji je vezan za inovativnu prospekciju i tehnologije za sirovine, uključujući litij, volfram, kositar i tantal. U okviru tog projekta zajedno s petero studenata s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta otkrili smo dvije litijske anomalije. Radi se o povećanim koncentracijama litija na širokom području Motajice, koje su interesantne za daljnja istraživanja i prospekciju na litij'', rekla je Sibila.

20210610 4

Iako zvuči zabrinjavajuće, litij je inertan metal za razliku od ostalih teških metala poput olova, cinka, kroma i drugih koji su toksični. On je izuzetno koristan prilikom izrade raznih vrsta električnih uređaja koje koristimo u svakodnevici.

''Litij nam je inače potreban za naše tehnologije u svakodnevnom životu i ustvari se najviše služimo njime u mobilnoj komunikaciji. Ugrađuje se u baterije naših mobilnih telefona, laptopa, iPada i svih tih elektroničnih uređaja koji su nam u svakodnevnom životu neophodni, pa su zbog toga ta otkrića jako važna'', rekla je Sibila.

Jednom kada navrše osamnaest godina, učenici su suočeni s morem informacija i zanimanja kojima bi se potencijalno mogli baviti. Ipak, biti inženjer nikad nije bio loš izbor, posebice danas kada tehnologija neprestano ide prema naprijed. Inženjeri se nalaze u srcu razvoja raznih tehnologija, stoga kao zanimanje u kojem gotovo svatko pronađe posao po završetku studija, ovaj fakultet svakako bi se trebao pronaći visoko na popisu potencijalnih fakulteta svakog srednjoškolca.

20210610 12


20210610 5