Osvrt na potres u Zagrebu 2020. godine. Autor teksta je prof. dr. sc. Bruno Tomljenović

U nedjelju, 22. ožujka, u 6 sati i 24 minute po lokalnom vremenu, područje Zagreba uzdrmao je snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru, sa žarištem na dubini oko 10 km koji je preliminarno ocijenjen intenzitetom VII. stupnja MCS ljestvice u epicentralnom području Markuševca i Čučerja. Potres se osjetio diljem Hrvatske, u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Nažalost, uz veliku materijalnu štetu na građevinama u epicentralnom području i naročito u središnjoj, staroj jezgri Zagreba, urušavanjem dijela zgrade u Đorđićevoj ulici teško je ozlijeđena 15-godišnja djevojčica, koja je naredni dan preminula u Klajićevoj bolnici.

20200328 1

Karta podrhtavanja tla na površini za vrijeme potresa u Zagrebu (22/3/2020; 6:24 min) izraženo vrijednostima horizontalnih vršnih ubrzanja tla u postocima gravitacijskom ubrzanja (g = 9,81 ms-2). Izvor: https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us70008dx7/map


Ubrzo nakon glavnog potresa, u 7 sati i 1 minutu uslijedio je još jedan jaki potres magnitude 5.0 po Richteru, zasad najjači u seriji od preko 200 naknadnih, slabijih potresa koji su zabilježeni u proteklih pet dana nakon glavnog potresa.

20200328 2

Karta epicentara potresa u zagrebačkom području u razdoblju 22.03.2020. do 26.03.2020. Izvor:
http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020

20200328 3Potresi magnituda većih ili jednakih 1.3 u epicentralnom području Zagrebačkog potresa. Slika prikazuje lokalne magnitude u vremenu od 22.03. u 06:24 do 26.03. u 00:00. Izvor: http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020


Seizmološka služba Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu (http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020) i seizmološke agencije diljem svijeta promptno su obavijestile javnost o glavnom potresu te i nakon toga kontinuirano izvještavaju o naknadnim potresima, prikazujući relevantne seizmološke i seizmotektonske podatke koji opisuju njihova nastupna vremena, jačinu, lokacije žarišta i epicentara te ostale relevantne parametre i informacije koje opisuju ovu potresnu seriju.
Na temelju podataka žarišnog mehanizma glavnog potresa koji je objavila Seizmološka služba i žarišnih mehanizama koje su objavile seizmološke agencije i instituti u Europi i SAD-u, razvidno je da je ovaj potres nastao oslobađanjem kompresijske napetosti (naprezanja) u stijenama u jezgri Medvednice, s glavnom kompresijskom osi pružanja SSZ-JJI i uz pomak po reversnom rasjedu pružanja ISI-ZJZ.

20200328 4

Žarišni mehanizam potresa od 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute na kojem su prikazane orijentacije dviju ravnina plavim i crvenim tragovima, od kojih je jedna seizmogeni izvor ovog potresa. Prvi kompresijski nailasci P-vala označeni su crvenim križićima, a prvi tenzijski nailasci crnim kružićima. Os najvećeg tektonskog tlaka (P-os, crni kvadratić) je horizontalna s pružanjem SSZ-JJI, dok je os najmanjeg tlaka (T-os, bijeli kvadratić) vertikalna. Izvor:
http://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020?@=1lq0o#news_97581


 20200328 5

 Žarišni mehanizmi potresa od 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute iz različitih izvora: USGS – United States Geological Survey, INGV – Instituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia, OCA – Observatoire de la Côte d’Azur, GFZ – GeoForschungsZentrum Potsdam.


Usporedbom seizmoloških podataka o glavnom potresu (lokaciji žarišta i orijentaciji dviju nodalnih ravnina na žarišnom mehanizmu od kojih jedna predstavlja potresni izvor) i podataka o geološkoj građi Medvednice, moguće je zasad tek pretpostaviti da je seizmogeni, potresni izvor za glavni, a moguće i za niz naknadnih potresa, reversni rasjed, odnosno reversni rasjedi koji pripadaju seizmogenoj zoni Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda. Površinski prepoznatljiv rasjed ove seizmogene zone, koji se pruža duž sjevernog ruba Medvednice, zabilježen je geološkim kartiranjem i interpretacijom refleksijskih seizmičkih profila, s nagibom od površine prema JJI pod središnji dio Medvednice.
Seizmogena zona Sjevernog medvedničkog rasjeda najvjerojatnije je bila i uzročnik brojnih slabijih i jačih potresa u periodu od zadnjeg katastrofalnog Zagrebačkog potresa 1880. pa do potresa 22. ožujka 2020. godine.
S obzirom na duljinu ove seizmogene zone po pružanju (oko 20 km) i dubinu do koje doseže pod površinom (oko 12 km) seizmogeni potencijal ove zone, odnosno maksimalno očekivane magnitude potresa koje može prouzročiti, procjenjuju se na oko 6.5 po Richteru.

20200328 6

Lijevo: Seizmotektonski profil kroz Medvednicu i seizmogenu zonu Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda na kojem su projicirana žarišta potresa zabilježenih u periodu 1970 – 2016. godine, u zoni oko ravnine profila širine 10 km. Desno: Tragovi dvaju glavnih seizmogenih rasjeda na području Medvednice pretpostavljenih na temelju geoloških i geofizičkih istraživanja. Autori: B. Tomljenović & M. Herak (2016).


U zagrebačkom i širem okolnom području potresi jakosti 5 i više po Richteru od ranije su poznati i nisu rijetke pojave, o čemu saznajemo iz arhivskih zapisa koji svjedoče o potresnoj aktivnosti u vremenu prije uspostave seizmoloških službi i instrumentalnog mjerenja seizmičke aktivnosti (u Zagrebu je seizmološku postaju uspostavio Mohorovičić 1905. godine).
Jačinu potresa koji su zabilježeni u predinstrumentalno vrijeme seizmolozi procjenjuju s obzirom na njihove učinke na ljude, građevine i zemljinu površinu, onako kako ih opisuju arhivski zapisi, pa stoga tako procijenjene magnitude potresa nisu jednako precizne kao one izračunate na temelju instrumentalnog mjerenja i analize seizmograma.
Bez obzira na to, ostaje činjenica da se potresi magnitude 5 i više po Richteru u zagrebačkom i širem okolnom području mogu očekivati i u budućnosti te da je stoga nužno kontinuirano, i s najvećom mogućom preciznošću, bilježiti njihove pojave, analizirati potencijalne aktivne rasjede radi procjene njihova seizmogenog potencijala, i dakako, što je i najvažnije, adekvatno birati lokacije građenja i graditi građevine koje mogu izdržati potrese čija jakost premašuje magnitude 6.5 po Richteru.

20200328 7

Epicentri povijesno i instrumentalno zabilježenih potresa s procijenjenim magnitudama jednakim i većim od 5.5 u regionalnom području oko Zagreba. Izvor: Europsko-mediteranski katalog potresa (EMEC), preuzeto iz Ustaszewski et al. (2014) s dopunom za Zagrebački potres 22/03/2020.